Dvanaest državljana Bosne i Hercegovine osumnjičeno je za ratne zločine počinjene na tlu Ukrajine, a Kijev već godinu i pol dana čeka da im vlasti BiH dostave ključne informacije o njima. Unatoč zahtjevu, nikakav odgovor do danas nije stigao, piše Detektor.
Ukrajina čeka odgovore
Iz Ureda državnog tužitelja Ukrajine potvrđeno je kako se radi o osobama za koje postoje osnovane sumnje da su sudjelovale u ratnim zločinima, no njihov identitet i lokacija nisu objavljeni.
"U okviru istrage, u veljači 2024. nadležnim tijelima BiH upućen je zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć, u vezi s pružanjem informacija o boravištu 12 osoba na teritoriju BiH koje su, prema istrazi, sudjelovale u zločinima na teritoriju Ukrajine, kao pripadnici privatnih vojnih kompanija", navodi se u pisanom odgovoru ukrajinskog tužiteljstva.
Uz to, od vlasti BiH zatraženo je i detaljno ispitivanje osumnjičenih te dostavljanje kopija njihovih dokumenata. Međutim, iz Tužiteljstva BiH je u listopadu 2024. stigao odgovor kako zahtjev nije moguće ispuniti jer spomenute osobe nisu pronađene na prijavljenim adresama.
"Do danas, nije donesena nikakva odluka u vezi s obaviješću u odnosu na ove građane. Predistražni postupak je u tijeku", poručili su iz Ureda glavnog tužitelja Ukrajine.
Dio veće skupine pod istragom EUROPOL-a
Prema ranijem priopćenju EUROPOL-a, ovi državljani BiH dio su grupe od ukupno 654 osobe za koje se sumnja da su kao pripadnici ruskih paravojnih kompanija Wagner i Redut počinile najteže ratne zločine. Među osumnjičenima su i državljani Ukrajine, Moldavije, Kazahstana, Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Azerbajdžana i Armenije.
"Vjeruje se da su te osobe počinile ratne zločine poput djela seksualnog nasilja, pogubljenja ratnih zarobljenika i pogubljenja civila", stoji u priopćenju EUROPOL-a o akciji provedenoj s ukrajinskim i moldavskim vlastima.
Tijekom te akcije izvršeno je 70 pretresa u Moldaviji i Ukrajini, pri čemu su zaplijenjeni oružje, streljivo, uniforme, oznake paravojnih organizacija i elektronička oprema. EUROPOL je tada podijelio imena 280 stranih državljana s nadležnim državama te otkrio detalje o obuci plaćenika.
"Od početka istrage, nacionalne vlasti otkrile su mjesta za regrutaciju i obuku, mapirale zapovjedne centre i dokumentirale ratne zločine, uključujući pogubljenje civila, upotrebu zabranjenog oružja i napade na ukrajinske gradove", pojasnili su iz EUROPOL-a. U sklopu akcije uhićeno je i 11 ukrajinskih državljana optuženih za veleizdaju.
Reakcija Tužiteljstva BiH
Nakon te akcije, iz Tužiteljstva BiH izjavili su kako ih EUROPOL nije obavijestio o samoj akciji niti o državljanima BiH koji se dovode u vezu s istragom.
"Tužiteljstvo BiH i partnerske institucije i agencije stupit će u kontakt s partnerskim institucijama EU, kako bismo eventualno dobili saznanja i informacije o državljanima BiH, te u slučaju potrebe pružili pomoć i asistenciju institucijama drugih zemalja", naveli su iz Tužiteljstva BiH u pisanom odgovoru ovog mjeseca.
Sudjelovanje na stranim ratištima i pridruživanje stranim vojnim ili paravojnim formacijama prema Kaznenom zakonu BiH je zabranjeno, a za to je predviđena kazna zatvora od najmanje tri godine. Za organiziranje, obučavanje ili mobiliziranje pojedinaca u te svrhe predviđena je kazna od najmanje pet godina zatvora.
Do sada je jedina osoba iz BiH optužena za ratovanje u Ukrajini bio Gavrilo Stević, koji je na Sudu BiH oslobođen optužbi. Isti sud je, za razliku od toga, izrekao niz osuđujućih presuda za odlaske na ratište u Siriju.
Ukrajina čeka odgovore
Iz Ureda državnog tužitelja Ukrajine potvrđeno je kako se radi o osobama za koje postoje osnovane sumnje da su sudjelovale u ratnim zločinima, no njihov identitet i lokacija nisu objavljeni.
"U okviru istrage, u veljači 2024. nadležnim tijelima BiH upućen je zahtjev za međunarodnu pravnu pomoć, u vezi s pružanjem informacija o boravištu 12 osoba na teritoriju BiH koje su, prema istrazi, sudjelovale u zločinima na teritoriju Ukrajine, kao pripadnici privatnih vojnih kompanija", navodi se u pisanom odgovoru ukrajinskog tužiteljstva.
Uz to, od vlasti BiH zatraženo je i detaljno ispitivanje osumnjičenih te dostavljanje kopija njihovih dokumenata. Međutim, iz Tužiteljstva BiH je u listopadu 2024. stigao odgovor kako zahtjev nije moguće ispuniti jer spomenute osobe nisu pronađene na prijavljenim adresama.
"Do danas, nije donesena nikakva odluka u vezi s obaviješću u odnosu na ove građane. Predistražni postupak je u tijeku", poručili su iz Ureda glavnog tužitelja Ukrajine.
Dio veće skupine pod istragom EUROPOL-a
Prema ranijem priopćenju EUROPOL-a, ovi državljani BiH dio su grupe od ukupno 654 osobe za koje se sumnja da su kao pripadnici ruskih paravojnih kompanija Wagner i Redut počinile najteže ratne zločine. Među osumnjičenima su i državljani Ukrajine, Moldavije, Kazahstana, Uzbekistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Azerbajdžana i Armenije.
"Vjeruje se da su te osobe počinile ratne zločine poput djela seksualnog nasilja, pogubljenja ratnih zarobljenika i pogubljenja civila", stoji u priopćenju EUROPOL-a o akciji provedenoj s ukrajinskim i moldavskim vlastima.
Tijekom te akcije izvršeno je 70 pretresa u Moldaviji i Ukrajini, pri čemu su zaplijenjeni oružje, streljivo, uniforme, oznake paravojnih organizacija i elektronička oprema. EUROPOL je tada podijelio imena 280 stranih državljana s nadležnim državama te otkrio detalje o obuci plaćenika.
"Od početka istrage, nacionalne vlasti otkrile su mjesta za regrutaciju i obuku, mapirale zapovjedne centre i dokumentirale ratne zločine, uključujući pogubljenje civila, upotrebu zabranjenog oružja i napade na ukrajinske gradove", pojasnili su iz EUROPOL-a. U sklopu akcije uhićeno je i 11 ukrajinskih državljana optuženih za veleizdaju.
Reakcija Tužiteljstva BiH
Nakon te akcije, iz Tužiteljstva BiH izjavili su kako ih EUROPOL nije obavijestio o samoj akciji niti o državljanima BiH koji se dovode u vezu s istragom.
"Tužiteljstvo BiH i partnerske institucije i agencije stupit će u kontakt s partnerskim institucijama EU, kako bismo eventualno dobili saznanja i informacije o državljanima BiH, te u slučaju potrebe pružili pomoć i asistenciju institucijama drugih zemalja", naveli su iz Tužiteljstva BiH u pisanom odgovoru ovog mjeseca.
Sudjelovanje na stranim ratištima i pridruživanje stranim vojnim ili paravojnim formacijama prema Kaznenom zakonu BiH je zabranjeno, a za to je predviđena kazna zatvora od najmanje tri godine. Za organiziranje, obučavanje ili mobiliziranje pojedinaca u te svrhe predviđena je kazna od najmanje pet godina zatvora.
Do sada je jedina osoba iz BiH optužena za ratovanje u Ukrajini bio Gavrilo Stević, koji je na Sudu BiH oslobođen optužbi. Isti sud je, za razliku od toga, izrekao niz osuđujućih presuda za odlaske na ratište u Siriju.
