Povodom obilježavanja 29. obljetnice osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne u petak je upriličeno polaganje vijenaca ispred središnjeg spomenika hrvatskih branitelja ispred Hrvatskog doma Herceg Stjepana Kosače u Mostaru.
Povodom obljetnice priopćeno je kako je utemeljenje HZ HB bila ''jedna u nizu odluka Hrvatske demokratske zajednice tada političkog pokreta koji je na prvim demokratskim izborima dobio apsolutnu podršku hrvatskog naroda u BiH, u cilju priprema za obranu od otvorene agresije na našu zemlju''.
''Prethodno je donesena odluka Predsjedništva HDZ-a BiH iz kolovoza 1991., o formiranju 8 regionalnih zajednica, unutar kojih su osnovani krizni stožeri za obranu. Hrvatska zajednica Bosanska Posavina utemeljena je 12. studenog 1991., kada je iz Travničke regionalne zajednice pokrenuta inicijativa za spajanjem Travničke i Hercegovačke regionalne zajednice, što je realizirano 18. studenog 1991., utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne, na području 30 općina u BiH. U siječnju 1992. utemeljene su Hrvatske zajednice Usora, Soli i Vrhbosna, a potpuno udruživanje svih ovih zajednica u jedinstvenu zajednicu HZ HB provedeno je odlukom na sjednici Predsjedništva HDZ-a i HVO-a 24. listopada 1992. godine'', navodi se u priopćenju.
Dodaje se kako su tijekom cijelog ovog razdoblja hrvatski politički predstavnici sudjelovali u tijelima vlasti BiH kao i u pripremama i organiziranju referenduma za neovisnost BiH, tako da bi bez sudjelovanja utemeljitelja HZ HB bilo upitno međunarodno priznanje BiH.
''Prva odluka HZ HB donesena je 5 mjeseci kasnije, 8. travnja 1992., kada je osnovano Hrvatsko vijeće obrane, koje je prema članku 2. 'Odluke o formiranju Hrvatskog vijeća obrane' bilo zaduženo brinuti se o zaštiti hrvatskog naroda, kao i drugih naroda u ovoj zajednici, napadnutih od bilo kojeg agresora'', navodi se i podsjeća kako su poslije Washingtonskog i Daytonskog sporazuma Hrvatska Republika Herceg Bosna, kao područna cjelina i HVO, kao njezina oružana sastavnica, ugrađeni u Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu.
''Godine 1997., osnovana je Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kao krovna organizacija, udruga koja okuplja ustanove i institucije s ciljem zaštite hrvatskog identiteta, jezika i kulture u Bosni i Hercegovini, registrirana kod nadležnih tijela, u skladu sa zakonom. Utemeljitelji ili članovi Udruge HZ HB danas su Sveučilište u Mostaru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u BiH, predstavnici Katoličke crkve u BiH, udruge proistekle iz Domovinskog rata, HKD Napredak, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Hrvatski svjetski kongres, udruga Prsten i drugi'', navodi se u priopćenju i dodaje kako je, s obzirom na sastav članica, jasno ''kako HZ HB danas nije politička organizacija, jer se većina njezine aktivnosti, bilo samostalno ili u suradnji s članicama odvija na kulturnom i znanstvenom planu, kroz poticanje i realiziranje projekata od povijesnog, znanstvenog ili umjetničkog značaja za hrvatsku kulturu u BiH''.
Povodom obljetnice priopćeno je kako je utemeljenje HZ HB bila ''jedna u nizu odluka Hrvatske demokratske zajednice tada političkog pokreta koji je na prvim demokratskim izborima dobio apsolutnu podršku hrvatskog naroda u BiH, u cilju priprema za obranu od otvorene agresije na našu zemlju''.
''Prethodno je donesena odluka Predsjedništva HDZ-a BiH iz kolovoza 1991., o formiranju 8 regionalnih zajednica, unutar kojih su osnovani krizni stožeri za obranu. Hrvatska zajednica Bosanska Posavina utemeljena je 12. studenog 1991., kada je iz Travničke regionalne zajednice pokrenuta inicijativa za spajanjem Travničke i Hercegovačke regionalne zajednice, što je realizirano 18. studenog 1991., utemeljenjem Hrvatske zajednice Herceg Bosne, na području 30 općina u BiH. U siječnju 1992. utemeljene su Hrvatske zajednice Usora, Soli i Vrhbosna, a potpuno udruživanje svih ovih zajednica u jedinstvenu zajednicu HZ HB provedeno je odlukom na sjednici Predsjedništva HDZ-a i HVO-a 24. listopada 1992. godine'', navodi se u priopćenju.
Dodaje se kako su tijekom cijelog ovog razdoblja hrvatski politički predstavnici sudjelovali u tijelima vlasti BiH kao i u pripremama i organiziranju referenduma za neovisnost BiH, tako da bi bez sudjelovanja utemeljitelja HZ HB bilo upitno međunarodno priznanje BiH.
''Prva odluka HZ HB donesena je 5 mjeseci kasnije, 8. travnja 1992., kada je osnovano Hrvatsko vijeće obrane, koje je prema članku 2. 'Odluke o formiranju Hrvatskog vijeća obrane' bilo zaduženo brinuti se o zaštiti hrvatskog naroda, kao i drugih naroda u ovoj zajednici, napadnutih od bilo kojeg agresora'', navodi se i podsjeća kako su poslije Washingtonskog i Daytonskog sporazuma Hrvatska Republika Herceg Bosna, kao područna cjelina i HVO, kao njezina oružana sastavnica, ugrađeni u Federaciju BiH i Bosnu i Hercegovinu.
''Godine 1997., osnovana je Hrvatska zajednica Herceg Bosna, kao krovna organizacija, udruga koja okuplja ustanove i institucije s ciljem zaštite hrvatskog identiteta, jezika i kulture u Bosni i Hercegovini, registrirana kod nadležnih tijela, u skladu sa zakonom. Utemeljitelji ili članovi Udruge HZ HB danas su Sveučilište u Mostaru, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u BiH, predstavnici Katoličke crkve u BiH, udruge proistekle iz Domovinskog rata, HKD Napredak, Matica hrvatska, Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, Hrvatski svjetski kongres, udruga Prsten i drugi'', navodi se u priopćenju i dodaje kako je, s obzirom na sastav članica, jasno ''kako HZ HB danas nije politička organizacija, jer se većina njezine aktivnosti, bilo samostalno ili u suradnji s članicama odvija na kulturnom i znanstvenom planu, kroz poticanje i realiziranje projekata od povijesnog, znanstvenog ili umjetničkog značaja za hrvatsku kulturu u BiH''.
