"Račanka je najslađa kad je ofuri mraz, govorila je moja teta za bundevu koju još nazivamo turkinja, misirača, dubleka, breskorka, stambolka, budimka, ćurta".
"U to sam se nebrojeno puta sama uvjerila. Nakon mraza ona je slađa, brašnastija, punog okusa. Baš zbog toga je ljudi ostave u vrtu ili u polju još u studenom ili nakon berbe u dvorištu, na mjestu gdje će ju mraz ofuriti, a tek onda ju koriste za pečenje, kolače i druga jela", piše Agroklub.
No, ona nije jedina.
Što mraz radi biljkama da postaju slađe? On aktivira razgradnju škroba u šećere pa zato okus bude puniji i slađi.
Naime, kad temperatura padne prema nuli, biljka se štiti tako što škrob pretvara u šećer jer on djeluje kao prirodni antifriz.
Tri su grupe povrća koje postaju slađe nakon prvog mraza.
1. Lisnato povrće
Kelj, bilo da je zimski, lisnati ili kovrčavi postane puno slađi i mekši. Raštika tek nakon mraza bude ona prava, punog okusa, bez gorčine koja mnogima ne odgovara.
Prokulica također ima najbolju aromu kada ju "ofuri" minus. Kineski kelj, poznat i kao pak choi također bude blaži.
Kupus postane blago slađi i mekši. Poriluk ne postaje slađi kao prethodno povrće, ali mu mraz poboljšava okus i teksturu.
2. Korjenasto povrće
Kod korjenastog povrća mraz jako diže šećere pa tako mrkva nakon mraza bude primjetno slađa. Repa žuta i bijela postane mekša.
Crna rotkva poslije minusa ima blaži okus, uobičajena ljutina popusti. Cikla također postane puno slađa jer škrob prelazi u šećer.
3. Plodovito povrće
Osim već navedene bundeve, mraz zaslađuje pogotovo muškatne i hokaido tikve jer se šećeri maksimalno podignu nakon hladnoće.
Uništava li mraz hranjive tvari u povrću?
Vitamini, minerali, vlakna i fitonutrijenti ostaju uglavnom neoštećeni. Neke biljke čak postaju lakše probavljive jer se dio složenih ugljikohidrata razgradi pa dolazi do porasta jednostavnih šećera kao što su glukoza i fruktoza.
Također dolazi do blagog pada škroba, a s druge strane do povećanja antioksidativnih spojeva kod nekih vrsta.
Tako se, primjerice, u korjenastom povrću poveća koncentracija polifenola jer biljka reagira na stres, što je zapravo dobro za nas.
Smatra se da kod ove vrste povrća koncentracija minerala ostaje ista, a antioksidansi poput beta-karotena ostaju stabilni.
Lisnato povrće zadržava vitamine C, K i folnu kiselinu, a ne gubi minerale. Može se dogoditi mali gubitak vitamina C ako su listovi potpuno smrznuti, a kasnije se odmrznu zbog čega dolazi do raspada staničnih stijenki.
Ovo se događa kod suhe zime te dugotrajno vrlo niskih temperatura.
Često dolazi do porasta antioksidansa antocijana u lisnatom povrću koje ima ljubičaste nijanse. Bundeve i zimske tikve zadržavaju beta-karoten, vitamine B skupine, minerale te vlakna.
Dakle, tek dolazi pravo vrijeme za uživanje u varivima, salatama i kolačima koji griju dušu i hrane tijelo.
"U to sam se nebrojeno puta sama uvjerila. Nakon mraza ona je slađa, brašnastija, punog okusa. Baš zbog toga je ljudi ostave u vrtu ili u polju još u studenom ili nakon berbe u dvorištu, na mjestu gdje će ju mraz ofuriti, a tek onda ju koriste za pečenje, kolače i druga jela", piše Agroklub.
No, ona nije jedina.
Što mraz radi biljkama da postaju slađe? On aktivira razgradnju škroba u šećere pa zato okus bude puniji i slađi.
Naime, kad temperatura padne prema nuli, biljka se štiti tako što škrob pretvara u šećer jer on djeluje kao prirodni antifriz.
Tri su grupe povrća koje postaju slađe nakon prvog mraza.
1. Lisnato povrće
Kelj, bilo da je zimski, lisnati ili kovrčavi postane puno slađi i mekši. Raštika tek nakon mraza bude ona prava, punog okusa, bez gorčine koja mnogima ne odgovara.
Prokulica također ima najbolju aromu kada ju "ofuri" minus. Kineski kelj, poznat i kao pak choi također bude blaži.
Kupus postane blago slađi i mekši. Poriluk ne postaje slađi kao prethodno povrće, ali mu mraz poboljšava okus i teksturu.
2. Korjenasto povrće
Kod korjenastog povrća mraz jako diže šećere pa tako mrkva nakon mraza bude primjetno slađa. Repa žuta i bijela postane mekša.
Crna rotkva poslije minusa ima blaži okus, uobičajena ljutina popusti. Cikla također postane puno slađa jer škrob prelazi u šećer.
3. Plodovito povrće
Osim već navedene bundeve, mraz zaslađuje pogotovo muškatne i hokaido tikve jer se šećeri maksimalno podignu nakon hladnoće.
Uništava li mraz hranjive tvari u povrću?
Vitamini, minerali, vlakna i fitonutrijenti ostaju uglavnom neoštećeni. Neke biljke čak postaju lakše probavljive jer se dio složenih ugljikohidrata razgradi pa dolazi do porasta jednostavnih šećera kao što su glukoza i fruktoza.
Također dolazi do blagog pada škroba, a s druge strane do povećanja antioksidativnih spojeva kod nekih vrsta.
Tako se, primjerice, u korjenastom povrću poveća koncentracija polifenola jer biljka reagira na stres, što je zapravo dobro za nas.
Smatra se da kod ove vrste povrća koncentracija minerala ostaje ista, a antioksidansi poput beta-karotena ostaju stabilni.
Lisnato povrće zadržava vitamine C, K i folnu kiselinu, a ne gubi minerale. Može se dogoditi mali gubitak vitamina C ako su listovi potpuno smrznuti, a kasnije se odmrznu zbog čega dolazi do raspada staničnih stijenki.
Ovo se događa kod suhe zime te dugotrajno vrlo niskih temperatura.
Često dolazi do porasta antioksidansa antocijana u lisnatom povrću koje ima ljubičaste nijanse. Bundeve i zimske tikve zadržavaju beta-karoten, vitamine B skupine, minerale te vlakna.
Dakle, tek dolazi pravo vrijeme za uživanje u varivima, salatama i kolačima koji griju dušu i hrane tijelo.
