Plan JNA bio je blokiranje zapadne i južne Hercegovine te odsjecanje i presjecanje Dalmacije na tri dijela (plan „RAM“). Stotine kamiona, traktora, automobila i ljudi zaustavili su konvoj JNA. Hrvati iz Hercegovine stali su i legli pred tenkove čiji je cilj bio – okupacija Dalmacije.
Hrvati iz zapadne Hercegovine zaustavili su tenkovsku kolonu JNA između Mostara i Širokoga Brijega koja je navodno išla na planirane vojne vježbe, a zapravo se kretala u smjeru Dalmacije gdje je JNA skovala pakleni plan uništenja Hrvata i izlaska Srbije na Jadransko more.
Situacija je bila napeta osobito stoga jer je u Splitu dan ranije već došlo do bunta građana i nemira pred zapovjedništvom JNA, pri čemu je poginuo jedan vojnik JNA. Prijetnje JNA prema Hrvatima bile su više nego očite, a hrvatski narod Dalmacije od Obrovca do Konavala doživio je uskoro brutalnu agresiju i genocid u onim dijelovima koje je JNA okupirala.
Plan JNA bio je blokiranje zapadne i južne Hercegovine te odsjecanje i presjecanje Dalmacije na tri dijela (plan „RAM“). Stotine kamiona, traktora, automobila i ljudi zaustavili su konvoj JNA. Hrvati iz Hercegovine stali su i legli pred tenkove čiji je cilj bio – okupacija Dalmacije.
Hrvati iz zapadne Hercegovine zaustavili su tenkovsku kolonu JNA između Mostara i Širokoga Brijega koja je navodno išla na planirane vojne vježbe, a zapravo se kretala u smjeru Dalmacije gdje je JNA skovala pakleni plan uništenja Hrvata i izlaska Srbije na Jadransko more.
Situacija je bila napeta osobito stoga jer je u Splitu dan ranije već došlo do bunta građana i nemira pred zapovjedništvom JNA, pri čemu je poginuo jedan vojnik JNA. Prijetnje JNA prema Hrvatima bile su više nego očite, a hrvatski narod Dalmacije od Obrovca do Konavala doživio je uskoro brutalnu agresiju i genocid u onim dijelovima koje je JNA okupirala.
Pregovore sa zapovjednikom mostarskog garnizona JNA, pukovnikom Milojkom Pantelićem, započeli su tada predsjednik općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, gvardijan fra Mladen i Jure Skoko. Prosvjednicima na barikadi s vremenom se solidariziralo i pridruživalo sve više i više Hrvata iz Mostara, Gruda, Posušja, Ljubuškog, Imotskog… i dr.
Vojno zapovjedništvo iz Beograda u više navrata je naredilo prolazak kolone. JNA je pokušala dostaviti jedinici bojne otrove i zaštitne maske za proboj barikade u konvoju koji je trebao dovesti hranu. Međutim, taj pokušaj je propao. Širokobriješke su žene pripremile hranu i napitke za vojnike JNA, koji su tada bili uglavnom ročnici iz raznih bivših republika tadašnje SFRJ.
Medijska pozornost
Događaj je tada izazvao veliku međunarodnu medijsku pozornost. 2012. snimljen je dugometražni dokumentarni film „Tri Dana“ (dokumentarni film) koji prikazuje događaje 7., 8. i 9. svibnja 1991. u mjestu Polog.
Desantne jedinice JNA iz Niša i druge specijalne jedinice zauzele su položaje na području oko Pologa. Trećeg dana na barikadi u Pologu našlo se političko vodstvo BiH (bez srpskih predstavnika). Nakon apela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, obraćanjem prosvjednicima od strane političkog vodstva BiH i Anđelka Mikulića i dr, prosvjednici su lagano odlazili sa barikade, a vozači micali svoja vozila s ceste. Nakon tri dana kolona JNA je krenula.
Trodnevna blokada 10. motorizirane brigade JNA dovela je do zastoja priprema jugoslavenske vojske za dovođenje na zadane pravce (Split, Sinj, Kupres ili Tomislavgrad). Zastoj je koristio za pripremu obrane Hrvatske od rata koji je bio pred vratima.
Hrvati iz zapadne Hercegovine zaustavili su tenkovsku kolonu JNA između Mostara i Širokoga Brijega koja je navodno išla na planirane vojne vježbe, a zapravo se kretala u smjeru Dalmacije gdje je JNA skovala pakleni plan uništenja Hrvata i izlaska Srbije na Jadransko more.
Situacija je bila napeta osobito stoga jer je u Splitu dan ranije već došlo do bunta građana i nemira pred zapovjedništvom JNA, pri čemu je poginuo jedan vojnik JNA. Prijetnje JNA prema Hrvatima bile su više nego očite, a hrvatski narod Dalmacije od Obrovca do Konavala doživio je uskoro brutalnu agresiju i genocid u onim dijelovima koje je JNA okupirala.
Plan JNA bio je blokiranje zapadne i južne Hercegovine te odsjecanje i presjecanje Dalmacije na tri dijela (plan „RAM“). Stotine kamiona, traktora, automobila i ljudi zaustavili su konvoj JNA. Hrvati iz Hercegovine stali su i legli pred tenkove čiji je cilj bio – okupacija Dalmacije.
Hrvati iz zapadne Hercegovine zaustavili su tenkovsku kolonu JNA između Mostara i Širokoga Brijega koja je navodno išla na planirane vojne vježbe, a zapravo se kretala u smjeru Dalmacije gdje je JNA skovala pakleni plan uništenja Hrvata i izlaska Srbije na Jadransko more.
Situacija je bila napeta osobito stoga jer je u Splitu dan ranije već došlo do bunta građana i nemira pred zapovjedništvom JNA, pri čemu je poginuo jedan vojnik JNA. Prijetnje JNA prema Hrvatima bile su više nego očite, a hrvatski narod Dalmacije od Obrovca do Konavala doživio je uskoro brutalnu agresiju i genocid u onim dijelovima koje je JNA okupirala.
Pregovore sa zapovjednikom mostarskog garnizona JNA, pukovnikom Milojkom Pantelićem, započeli su tada predsjednik općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, gvardijan fra Mladen i Jure Skoko. Prosvjednicima na barikadi s vremenom se solidariziralo i pridruživalo sve više i više Hrvata iz Mostara, Gruda, Posušja, Ljubuškog, Imotskog… i dr.
Vojno zapovjedništvo iz Beograda u više navrata je naredilo prolazak kolone. JNA je pokušala dostaviti jedinici bojne otrove i zaštitne maske za proboj barikade u konvoju koji je trebao dovesti hranu. Međutim, taj pokušaj je propao. Širokobriješke su žene pripremile hranu i napitke za vojnike JNA, koji su tada bili uglavnom ročnici iz raznih bivših republika tadašnje SFRJ.
Medijska pozornost
Događaj je tada izazvao veliku međunarodnu medijsku pozornost. 2012. snimljen je dugometražni dokumentarni film „Tri Dana“ (dokumentarni film) koji prikazuje događaje 7., 8. i 9. svibnja 1991. u mjestu Polog.
Desantne jedinice JNA iz Niša i druge specijalne jedinice zauzele su položaje na području oko Pologa. Trećeg dana na barikadi u Pologu našlo se političko vodstvo BiH (bez srpskih predstavnika). Nakon apela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, obraćanjem prosvjednicima od strane političkog vodstva BiH i Anđelka Mikulića i dr, prosvjednici su lagano odlazili sa barikade, a vozači micali svoja vozila s ceste. Nakon tri dana kolona JNA je krenula.
Trodnevna blokada 10. motorizirane brigade JNA dovela je do zastoja priprema jugoslavenske vojske za dovođenje na zadane pravce (Split, Sinj, Kupres ili Tomislavgrad). Zastoj je koristio za pripremu obrane Hrvatske od rata koji je bio pred vratima.
