Krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put je odnijela pobjedu na pokrajinskim izborima u Njemačkoj. AfD je dobio gotovo trećinu glasova u Tiringiji, dok je u susjednoj Saskoj drugi iza demokršćanskog CDU-a.
Ovo je prvi put od nacističke ere i Drugog svjetskog rata da je krajnja desnica pobijedila na izborima u nekoj njemačkoj saveznoj pokrajini.
Izbori su održani na 85. obljetnicu izbijanja Drugog svjetskog rata. Nacistička Njemačka napala je Poljsku 1. rujna 1939. i taj datum se uzima kao početak rata.
Omid Nouripour, čelnik Zelenih, kaže da je otvoreno desničarska ekstremistička stranka postala najjača snaga u pokrajinskom parlamentu prvi put od 1949.
Glasnogovornik AfD-a na to je za Newsweek odgovorio: "Mi nismo desničarska ekstremistička stranka."
Pljuska svim etabliranim strankama
Kao rijetko kad izbori u dvije pokrajine na istoku zemlje su pobudili zanimanje javnosti i izvan granica Njemačke, jer ovo je pljuska svim etabliranim strankama, a pogotovo vladajućoj koaliciji na saveznoj razini, piše DW.
Saska i Tirinška su samo dvije od 16 saveznih pokrajina, a njihovih 5 milijuna građana s pravom glasa daleko je od oko 60 milijuna u čitavoj zemlji. Ipak, poruka koju su tamošnji birači uputili je nešto nad čime se svi moraju ozbiljno zamisliti.
Prvi put je populistički AfD osvojio praktički trećinu glasova, a tu je i velik uspjeh Saveza Sahra Wagenknecht s političkim ciljevima za koje DW piše da se čini kao da spadaju u daleku prošlost. S druge strane, sve stranke vladajuće koalicije - socijaldemokrati, liberali i Zeleni - zajedno nisu osvojile ni polovicu glasova AfD-a.
Dapače, Zeleni i liberali djelomice nisu dobili čak ni dovoljno glasova da uđu u parlamente tih pokrajina, a i SPD je bio na rubu te neviđene političke sramote.
Nezadovoljstvo vladajućim strankama
Je li to opomena građana ovoj njemačkoj vladi? Četiri od pet građana nezadovoljna su radom ove koalicije, ne samo na istoku, a po ispitivanjima javnog mnijenja to je tako već mjesecima. Kancelar Olaf Scholz i njegova vlada nikako ne uspijevaju uvjeriti građane da se mogu pouzdati u njih.
To je problem i ove koalicije: već kod formiranja vlade bilo je sumnji oko toga što bi uopće bila njihova zajednička platforma, a s vremenom su sukobi i sporovi unutar koalicije postajali sve intenzivniji.
Večer prije ovih izbora je šef Zelenih Omid Nouripour izjavio kako se krivca najprije treba potražiti u zrcalu, a nije pomoglo ni to da je vlada u posljednji trenutak izvukla pouku iz terorističkog napada u Solingenu: najavljeni su oštriji propisi vezani za sigurnost i migraciju, a nakon dugih i jalovih rasprava je 28 osoba, koje su prekršile zakon i kojima je definitivno odbijen zahtjev za azil, protjerano u Afganistan.
Slavlje u AfD-u
S druge strane, desničarska i populistička Alternativa za Njemačku (AfD) ima razloga za slavlje. Doduše, iako je u Tirinškoj postala najsnažnija frakcija u pokrajinskom parlamentu, to joj neće biti dovoljno da igdje dođe na čelo pokrajinske vlade jer baš sve ostale stranke odbijaju ući u koaliciju s AfD-om.
Ipak, čelnica AfD-a Alice Weidel ove izbore naziva povijesnim uspjehom i smatra da kao rezultat toga njemačka vlada mora dati ostavku: "To je kazna za ovu koaliciju 'semafora', to je misa zadušnica za ovu koaliciju", kaže Weidel. "Vladajuća koalicija se treba zapitati može li uopće ostati na vlasti, a najkasnije nakon izbora u Brandenburgu se treba postaviti pitanje prijevremenih izbora jer ovako više ne može ići dalje."
Nakon Saske i Tirinške, 22. rujna se održavaju pokrajinski izbori i u Brandenburgu - također na istoku Njemačke. Tamo još od 1990. vladaju socijaldemokrati, ali se pred ove izbore vodi oštra bitka SPD-a s AfD-om, koji je i tamo u maloj prednosti upitanih birača. Čelnik socijaldemokrata Lars Klingbeil ove rezultate smatra poukom i motivom za još veći politički angažman: "Svi moraju odraditi svoj posao kako bi sad bilo bolje."
Uzbuna u strankama koalicije
Zasad ne toliko među socijaldemokratima, ali svakako i u medijima i u javnosti se postavlja pitanje je li Olaf Scholz podobna osoba da socijaldemokrate vodi na savezne izbore sljedeće godine. Još nema službenih izjava, ali ako bi se i u Brandenburgu doživio fijasko, pažnja bi se lako mogla okrenuti na razmjerno popularnog političara socijaldemokrata, ministra obrane Borisa Pistoriusa.
Još je veći nemir u ostalim strankama ove vladajuće koalicije u Berlinu: činjenica da su liberali i Zeleni u Saskoj i Tirinškoj zapeli već na izbornom pragu - Zeleni su u Saskoj s 5.1% od prebrojanih glasova jedva jedvice uspjeli ući u pokrajinski parlament - jedino se može nazvati političkim brodolomom.
To znači da će sve stranke vladajuće koalicije sad još snažnije "vući svaka na svoju stranu" kako bi istakle svoj profil - čak i SPD: "Za moju stranku se sad radi o snažnijoj emancipaciji i jasnijem pokazivanju što će građani dobiti samo s SPD-om i gdje više nećemo dopustiti da nam plešu po glavi", izjavio je glavni tajnik socijaldemokrata Kevin Kühnert.
To neminovno znači da će i dogovori u vladajućoj koaliciji biti još teži, počevši od proračuna za sljedeću godinu, pa čak i o novim zakonima koji se tiču migracija. Ni tu nema sloge za planove ove vlade, ne samo kod Zelenih nego i s lijevog krila samih socijaldemokrata.
Slavlje bez veselja u CDU-u
I kršćanske demokrate više može radovati neuspjeh stranaka vladajuće koalicije nego vlastiti uspjeh. Oni su se i u Tirinškoj i u Saskoj pokazali kako su najsnažnija stranka - ali samo među "starim" i etabliranim političkim opcijama u ovoj zemlji.
"Vladajuća koalicija je kažnjena", kaže glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann. "Jedna koalicijska vlada stranaka koje su u obje ove pokrajine osvojile tek jednocifrene postotke se mora pitati vodi li još politiku za građane Njemačke."
Naravno da će CDU/CSU još povećati pritisak na ovu vladu, najprije kad je riječ o oštrijim zakonima za migrante. Predsjednik CDU-a Friedrich Merz je nakon napada u Solingenu izjavio kako je time dostignuta "granica izdržljivosti" za građane ove zemlje i da vlada mora proglasiti "izvanredno stanje na nacionalnoj razini" te spriječiti dolazak migranata već na granicama Njemačke.
Ovo je prvi put od nacističke ere i Drugog svjetskog rata da je krajnja desnica pobijedila na izborima u nekoj njemačkoj saveznoj pokrajini.
Izbori su održani na 85. obljetnicu izbijanja Drugog svjetskog rata. Nacistička Njemačka napala je Poljsku 1. rujna 1939. i taj datum se uzima kao početak rata.
Omid Nouripour, čelnik Zelenih, kaže da je otvoreno desničarska ekstremistička stranka postala najjača snaga u pokrajinskom parlamentu prvi put od 1949.
Glasnogovornik AfD-a na to je za Newsweek odgovorio: "Mi nismo desničarska ekstremistička stranka."
Pljuska svim etabliranim strankama
Kao rijetko kad izbori u dvije pokrajine na istoku zemlje su pobudili zanimanje javnosti i izvan granica Njemačke, jer ovo je pljuska svim etabliranim strankama, a pogotovo vladajućoj koaliciji na saveznoj razini, piše DW.
Saska i Tirinška su samo dvije od 16 saveznih pokrajina, a njihovih 5 milijuna građana s pravom glasa daleko je od oko 60 milijuna u čitavoj zemlji. Ipak, poruka koju su tamošnji birači uputili je nešto nad čime se svi moraju ozbiljno zamisliti.
Prvi put je populistički AfD osvojio praktički trećinu glasova, a tu je i velik uspjeh Saveza Sahra Wagenknecht s političkim ciljevima za koje DW piše da se čini kao da spadaju u daleku prošlost. S druge strane, sve stranke vladajuće koalicije - socijaldemokrati, liberali i Zeleni - zajedno nisu osvojile ni polovicu glasova AfD-a.
Dapače, Zeleni i liberali djelomice nisu dobili čak ni dovoljno glasova da uđu u parlamente tih pokrajina, a i SPD je bio na rubu te neviđene političke sramote.
Nezadovoljstvo vladajućim strankama
Je li to opomena građana ovoj njemačkoj vladi? Četiri od pet građana nezadovoljna su radom ove koalicije, ne samo na istoku, a po ispitivanjima javnog mnijenja to je tako već mjesecima. Kancelar Olaf Scholz i njegova vlada nikako ne uspijevaju uvjeriti građane da se mogu pouzdati u njih.
To je problem i ove koalicije: već kod formiranja vlade bilo je sumnji oko toga što bi uopće bila njihova zajednička platforma, a s vremenom su sukobi i sporovi unutar koalicije postajali sve intenzivniji.
Večer prije ovih izbora je šef Zelenih Omid Nouripour izjavio kako se krivca najprije treba potražiti u zrcalu, a nije pomoglo ni to da je vlada u posljednji trenutak izvukla pouku iz terorističkog napada u Solingenu: najavljeni su oštriji propisi vezani za sigurnost i migraciju, a nakon dugih i jalovih rasprava je 28 osoba, koje su prekršile zakon i kojima je definitivno odbijen zahtjev za azil, protjerano u Afganistan.
Slavlje u AfD-u
S druge strane, desničarska i populistička Alternativa za Njemačku (AfD) ima razloga za slavlje. Doduše, iako je u Tirinškoj postala najsnažnija frakcija u pokrajinskom parlamentu, to joj neće biti dovoljno da igdje dođe na čelo pokrajinske vlade jer baš sve ostale stranke odbijaju ući u koaliciju s AfD-om.
Ipak, čelnica AfD-a Alice Weidel ove izbore naziva povijesnim uspjehom i smatra da kao rezultat toga njemačka vlada mora dati ostavku: "To je kazna za ovu koaliciju 'semafora', to je misa zadušnica za ovu koaliciju", kaže Weidel. "Vladajuća koalicija se treba zapitati može li uopće ostati na vlasti, a najkasnije nakon izbora u Brandenburgu se treba postaviti pitanje prijevremenih izbora jer ovako više ne može ići dalje."
Nakon Saske i Tirinške, 22. rujna se održavaju pokrajinski izbori i u Brandenburgu - također na istoku Njemačke. Tamo još od 1990. vladaju socijaldemokrati, ali se pred ove izbore vodi oštra bitka SPD-a s AfD-om, koji je i tamo u maloj prednosti upitanih birača. Čelnik socijaldemokrata Lars Klingbeil ove rezultate smatra poukom i motivom za još veći politički angažman: "Svi moraju odraditi svoj posao kako bi sad bilo bolje."
Uzbuna u strankama koalicije
Zasad ne toliko među socijaldemokratima, ali svakako i u medijima i u javnosti se postavlja pitanje je li Olaf Scholz podobna osoba da socijaldemokrate vodi na savezne izbore sljedeće godine. Još nema službenih izjava, ali ako bi se i u Brandenburgu doživio fijasko, pažnja bi se lako mogla okrenuti na razmjerno popularnog političara socijaldemokrata, ministra obrane Borisa Pistoriusa.
Još je veći nemir u ostalim strankama ove vladajuće koalicije u Berlinu: činjenica da su liberali i Zeleni u Saskoj i Tirinškoj zapeli već na izbornom pragu - Zeleni su u Saskoj s 5.1% od prebrojanih glasova jedva jedvice uspjeli ući u pokrajinski parlament - jedino se može nazvati političkim brodolomom.
To znači da će sve stranke vladajuće koalicije sad još snažnije "vući svaka na svoju stranu" kako bi istakle svoj profil - čak i SPD: "Za moju stranku se sad radi o snažnijoj emancipaciji i jasnijem pokazivanju što će građani dobiti samo s SPD-om i gdje više nećemo dopustiti da nam plešu po glavi", izjavio je glavni tajnik socijaldemokrata Kevin Kühnert.
To neminovno znači da će i dogovori u vladajućoj koaliciji biti još teži, počevši od proračuna za sljedeću godinu, pa čak i o novim zakonima koji se tiču migracija. Ni tu nema sloge za planove ove vlade, ne samo kod Zelenih nego i s lijevog krila samih socijaldemokrata.
Slavlje bez veselja u CDU-u
I kršćanske demokrate više može radovati neuspjeh stranaka vladajuće koalicije nego vlastiti uspjeh. Oni su se i u Tirinškoj i u Saskoj pokazali kako su najsnažnija stranka - ali samo među "starim" i etabliranim političkim opcijama u ovoj zemlji.
"Vladajuća koalicija je kažnjena", kaže glavni tajnik CDU-a Carsten Linnemann. "Jedna koalicijska vlada stranaka koje su u obje ove pokrajine osvojile tek jednocifrene postotke se mora pitati vodi li još politiku za građane Njemačke."
Naravno da će CDU/CSU još povećati pritisak na ovu vladu, najprije kad je riječ o oštrijim zakonima za migrante. Predsjednik CDU-a Friedrich Merz je nakon napada u Solingenu izjavio kako je time dostignuta "granica izdržljivosti" za građane ove zemlje i da vlada mora proglasiti "izvanredno stanje na nacionalnoj razini" te spriječiti dolazak migranata već na granicama Njemačke.
