Abdoulaye Diabate suočio se s po život opasnom malarijom kad je imao samo pet godina. Diabate je jedva preživio bolest koju prenose komarci, ali njegovi rođaci u dobi od tri i četiri godine nisu bili te sreće.
Diabate, koji sada vodi medicinsku entomologiju i parazitologiju na Istraživačkom institutu za zdravstvene znanosti Burkine Faso, razvija inovativnu tehniku koja bi mijenjanjem gena komaraca potencijalno mogla uništiti one vrste koje prenose malariju, piše CNN.
Znanstvenik i profesor rođen u Burkini Faso dobio je 2023. nagradu Falling Walls za upravljanje znanošću i inovacijama za svoje istraživanje, za koje su organizatori rekli da "nudi nadu u kontrolu malarije".
Diabate je u rujnu bio jedini Afrikanac među 10 globalnih dobitnika prestižne nagrade za ovu godinu, a također ga je prepoznala Zaklada Falling Walls za "neke od najnaprednijih svjetskih radova na genetskim rješenjima za malariju". Zaklada Falling Walls je neprofitna organizacija posvećena poticanju inovativnog razmišljanja.
Smrtnost od malarije i dalje je neprihvatljivo visoka
Malarija je vodeći uzrok smrti u Diabateovoj zemlji, gdje su gotovo svi od 22 milijuna stanovnika, osobito djeca, u opasnosti od te bolesti, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Malarija je usmrtila gotovo 19.000 ljudi u Burkini Faso 2021. godine, pokazali su najnoviji podaci regionalnog ureda WHO-a za Afriku.
Bolest je također jedan od glavnih uzroka smrti u široj afričkoj regiji, koja snosi najveći svjetski teret malarije. Dugi niz godina intervencije u kontroli malarije, uključujući korištenje mreža za krevet tretiranih insekticidom, pomogle su u smanjenju prijenosa i smrti u pogođenim zemljama.
"Međutim, smrtnost od malarije i dalje je neprihvatljivo visoka, a slučajevi nastavljaju rasti nakon 2015. godine", objavio je WHO u travnju ove godine dodavši da je porast infekcija uzrokovan rastućim troškovima pružanja tih intervencija, kao i "biološkim prijetnjama" koje omogućuju otpornost na lijekove i razvoj imuniteta na insekticide.
Procjenjuje se da je malarija u cijelom svijetu 2021. godine usmrtila 619.000 ljudi, prema posljednjim podacima WHO-a. Otprilike 96 posto tih smrtnih slučajeva dogodilo se u Africi, objavio je WHO i dodao da je 80 posto žrtava na tom kontinentu "bilo među djecom mlađom od pet godina".
Diabate je za CNN rekao da su inovativni alati za kontrolu malarije jedini način da se pobijedi bolest: "Iako mreže rade fantastičan posao, imamo široko rasprostranjenu otpornost na insekticide kod različitih vrsta komaraca, posebno onih koji prenose malariju. Zbog toga je teško pobijediti malariju ovim konvencionalnim alatima. Iznimno je važno biti inovativan i kreirati nove alate koji mogu nadopuniti postojeće. Inače ni na koji način ne bismo mogli pobijediti malariju."
Genska intervencija
Diabate je rekao da bi njegov alat za vektorsku kontrolu malarije - opisan kao "tehnologija pokretanja gena" - mogao biti od presudne važnosti kada bude predstavljen.
Malarija se prenosi ugrizom ženki Anopheles komaraca koji su zaraženi tom parazitarnom bolešću. Mužjaci komaraca ne grizu pa ne mogu prenijeti malariju. Uz gensku intervenciju, ženke onih vrsta komaraca koje prenose bolest spriječene su u stvaranju novih ženskih potomaka puštanjem u okoliš genski uređenih mužjaka koji su sterilni.
Diabate je rekao da će populacija ženki komaraca biti iscrpljena i da će prijenos malarije biti zaustavljen: "Kad se genski uređeni komarci puste na teren, proširit će se na cijelu populaciju komaraca i odmah prekinuti prijenos malarije." Ova metoda je održivija i proračunski prihvatljivija intervencija kontrole malarije.
"Genski modificirani komarci će obaviti posao umjesto nas, za razliku od drugih intervencija u kojima ljudi trče od mjesta do mjesta. Ako ova tehnologija bude funkcionirala kako se očekuje, bit će ne samo isplativa već i održiva i moći će se primijeniti u udaljenim i teško dostupnim područjima u Africi", rekao je.
Međutim, moglo bi proći još nekoliko godina da se tehnologija genskog pokretanja uvede u Afriku, ističe Diabate. Diabateov istraživački savez za vektorsku kontrolu Target Malaria proveo je 2019. prvu fazu projekta puštanjem prve afričke serije genski modificiranih komaraca u Bani, selu u zapadnoj Burkini Faso.
Više od 14.000 sterilnih mužjaka komaraca pušteno je isti dan, prema Target Malaria, a 527 puštenih komaraca ponovno je uhvaćeno nakon 20 dana.
"Iako puštanje nije bilo usmjereno na prijenos malarije, to je bio iskorak u prikupljanju informacija, razvoju spoznaje i lokalnih vještina", objavio je istraživački savez u svom blogu dodavši da "ova analiza i prikupljeni podaci pružaju neprocjenjive uvide koji se koriste u sljedećim fazama istraživanja".
Bilo je i prije sličnih projekata usmjerenih na DNA komaraca. Godine 2013. američka biotehnološka tvrtka Oxitec razvila je genski modificirane komarce koji prenose smrtonosni gen ženskim vrstama komaraca Aedes aegypti, koje prenose žutu groznicu, kao i viruse denge i zike. Potomci genski modificiranih ženki komaraca umiru u stadiju ličinke.
Međunarodna agencija za atomsku energiju također je 2016. lansirala tehniku pokretanu rendgenskim zrakama za sterilizaciju mužjaka komaraca u Latinskoj Americi i na Karibima, s ciljem smanjenja reprodukcije ženskog potomstva koje prenosi ziku.
Utjecaj na okoliš nepoznat
Čini se da je Diabateovo istraživanje među prvima koje koristi uređivanje gena za ciljanje muških komaraca. Zdravstvene vlasti izvan Burkine Faso pozdravile su Diabateovu tehnologiju genske manipulacije, ali ostaju pitanja o njezinom utjecaju na okoliš kad se u potpunosti pusti u promet.
Lumbani Munthali, voditelj programa za Nacionalni program kontrole malarije u Malaviju, rekao je za CNN da je tehnologija genske promjene "dobra inovacija koja dolazi u pravo vrijeme", ali i da njen ekološki utjecaj nije istražen.
"Tehnologija promjene gena ima veze s modificiranjem genetskog materijala, tako da nikad ne znate koji ćete novi vektor dobiti i što će to značiti za okoliš ili ekologiju. To je nešto što istraživači moraju analizirati", rekao je Munthali.
Njemačka aktivistička skupina Save Our Seeds (SOS) snažno je vodila kampanju protiv tehnologije promjene gena rekavši da se njezin utjecaj na ekosustave ne može predvidjeti: "Svako živo biće, čak i ako se čini opasnim ili štetnim za ljude, ispunjava važne zadatke u svom staništu. Istrebljenje ili čak manipulacija vrstom stoga će imati posljedice za cijeli ekosustav."
Skupina je objasnila da su komarci među glavnim izvorima hrane za mnoge životinje, primjerice ptice, podsjećajući da je "u Camargueu, rezervatu prirode u južnoj Francuskoj, desetkovanje komaraca biološkim pesticidom dovelo do smanjenja u broju i raznolikosti ptica".
Diabate je za CNN rekao da će "specifična pitanja" oko tehnologije promjene gena biti "uzeta u obzir u razvojnom procesu" projekta. Dodao je da je svoj život posvetio borbi protiv malarije, koja je uzela danak u njegovom osobnom životu:
"Malarija je utjecala na sve aspekte mog osobnog života, od teške bolesti u dječjoj dobi do brige o mojim voljenima svaki put kad se razbole. Stoga sam odlučio posvetiti svoj život borbi protiv ove bolesti koja guši razvoj Afrike i ruši budućnost milijuna afričkih života."
Diabate, koji sada vodi medicinsku entomologiju i parazitologiju na Istraživačkom institutu za zdravstvene znanosti Burkine Faso, razvija inovativnu tehniku koja bi mijenjanjem gena komaraca potencijalno mogla uništiti one vrste koje prenose malariju, piše CNN.
Znanstvenik i profesor rođen u Burkini Faso dobio je 2023. nagradu Falling Walls za upravljanje znanošću i inovacijama za svoje istraživanje, za koje su organizatori rekli da "nudi nadu u kontrolu malarije".
Diabate je u rujnu bio jedini Afrikanac među 10 globalnih dobitnika prestižne nagrade za ovu godinu, a također ga je prepoznala Zaklada Falling Walls za "neke od najnaprednijih svjetskih radova na genetskim rješenjima za malariju". Zaklada Falling Walls je neprofitna organizacija posvećena poticanju inovativnog razmišljanja.
Smrtnost od malarije i dalje je neprihvatljivo visoka
Malarija je vodeći uzrok smrti u Diabateovoj zemlji, gdje su gotovo svi od 22 milijuna stanovnika, osobito djeca, u opasnosti od te bolesti, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO). Malarija je usmrtila gotovo 19.000 ljudi u Burkini Faso 2021. godine, pokazali su najnoviji podaci regionalnog ureda WHO-a za Afriku.
Bolest je također jedan od glavnih uzroka smrti u široj afričkoj regiji, koja snosi najveći svjetski teret malarije. Dugi niz godina intervencije u kontroli malarije, uključujući korištenje mreža za krevet tretiranih insekticidom, pomogle su u smanjenju prijenosa i smrti u pogođenim zemljama.
"Međutim, smrtnost od malarije i dalje je neprihvatljivo visoka, a slučajevi nastavljaju rasti nakon 2015. godine", objavio je WHO u travnju ove godine dodavši da je porast infekcija uzrokovan rastućim troškovima pružanja tih intervencija, kao i "biološkim prijetnjama" koje omogućuju otpornost na lijekove i razvoj imuniteta na insekticide.
Procjenjuje se da je malarija u cijelom svijetu 2021. godine usmrtila 619.000 ljudi, prema posljednjim podacima WHO-a. Otprilike 96 posto tih smrtnih slučajeva dogodilo se u Africi, objavio je WHO i dodao da je 80 posto žrtava na tom kontinentu "bilo među djecom mlađom od pet godina".
Diabate je za CNN rekao da su inovativni alati za kontrolu malarije jedini način da se pobijedi bolest: "Iako mreže rade fantastičan posao, imamo široko rasprostranjenu otpornost na insekticide kod različitih vrsta komaraca, posebno onih koji prenose malariju. Zbog toga je teško pobijediti malariju ovim konvencionalnim alatima. Iznimno je važno biti inovativan i kreirati nove alate koji mogu nadopuniti postojeće. Inače ni na koji način ne bismo mogli pobijediti malariju."
Genska intervencija
Diabate je rekao da bi njegov alat za vektorsku kontrolu malarije - opisan kao "tehnologija pokretanja gena" - mogao biti od presudne važnosti kada bude predstavljen.
Malarija se prenosi ugrizom ženki Anopheles komaraca koji su zaraženi tom parazitarnom bolešću. Mužjaci komaraca ne grizu pa ne mogu prenijeti malariju. Uz gensku intervenciju, ženke onih vrsta komaraca koje prenose bolest spriječene su u stvaranju novih ženskih potomaka puštanjem u okoliš genski uređenih mužjaka koji su sterilni.
Diabate je rekao da će populacija ženki komaraca biti iscrpljena i da će prijenos malarije biti zaustavljen: "Kad se genski uređeni komarci puste na teren, proširit će se na cijelu populaciju komaraca i odmah prekinuti prijenos malarije." Ova metoda je održivija i proračunski prihvatljivija intervencija kontrole malarije.
"Genski modificirani komarci će obaviti posao umjesto nas, za razliku od drugih intervencija u kojima ljudi trče od mjesta do mjesta. Ako ova tehnologija bude funkcionirala kako se očekuje, bit će ne samo isplativa već i održiva i moći će se primijeniti u udaljenim i teško dostupnim područjima u Africi", rekao je.
Međutim, moglo bi proći još nekoliko godina da se tehnologija genskog pokretanja uvede u Afriku, ističe Diabate. Diabateov istraživački savez za vektorsku kontrolu Target Malaria proveo je 2019. prvu fazu projekta puštanjem prve afričke serije genski modificiranih komaraca u Bani, selu u zapadnoj Burkini Faso.
Više od 14.000 sterilnih mužjaka komaraca pušteno je isti dan, prema Target Malaria, a 527 puštenih komaraca ponovno je uhvaćeno nakon 20 dana.
"Iako puštanje nije bilo usmjereno na prijenos malarije, to je bio iskorak u prikupljanju informacija, razvoju spoznaje i lokalnih vještina", objavio je istraživački savez u svom blogu dodavši da "ova analiza i prikupljeni podaci pružaju neprocjenjive uvide koji se koriste u sljedećim fazama istraživanja".
Bilo je i prije sličnih projekata usmjerenih na DNA komaraca. Godine 2013. američka biotehnološka tvrtka Oxitec razvila je genski modificirane komarce koji prenose smrtonosni gen ženskim vrstama komaraca Aedes aegypti, koje prenose žutu groznicu, kao i viruse denge i zike. Potomci genski modificiranih ženki komaraca umiru u stadiju ličinke.
Međunarodna agencija za atomsku energiju također je 2016. lansirala tehniku pokretanu rendgenskim zrakama za sterilizaciju mužjaka komaraca u Latinskoj Americi i na Karibima, s ciljem smanjenja reprodukcije ženskog potomstva koje prenosi ziku.
Utjecaj na okoliš nepoznat
Čini se da je Diabateovo istraživanje među prvima koje koristi uređivanje gena za ciljanje muških komaraca. Zdravstvene vlasti izvan Burkine Faso pozdravile su Diabateovu tehnologiju genske manipulacije, ali ostaju pitanja o njezinom utjecaju na okoliš kad se u potpunosti pusti u promet.
Lumbani Munthali, voditelj programa za Nacionalni program kontrole malarije u Malaviju, rekao je za CNN da je tehnologija genske promjene "dobra inovacija koja dolazi u pravo vrijeme", ali i da njen ekološki utjecaj nije istražen.
"Tehnologija promjene gena ima veze s modificiranjem genetskog materijala, tako da nikad ne znate koji ćete novi vektor dobiti i što će to značiti za okoliš ili ekologiju. To je nešto što istraživači moraju analizirati", rekao je Munthali.
Njemačka aktivistička skupina Save Our Seeds (SOS) snažno je vodila kampanju protiv tehnologije promjene gena rekavši da se njezin utjecaj na ekosustave ne može predvidjeti: "Svako živo biće, čak i ako se čini opasnim ili štetnim za ljude, ispunjava važne zadatke u svom staništu. Istrebljenje ili čak manipulacija vrstom stoga će imati posljedice za cijeli ekosustav."
Skupina je objasnila da su komarci među glavnim izvorima hrane za mnoge životinje, primjerice ptice, podsjećajući da je "u Camargueu, rezervatu prirode u južnoj Francuskoj, desetkovanje komaraca biološkim pesticidom dovelo do smanjenja u broju i raznolikosti ptica".
Diabate je za CNN rekao da će "specifična pitanja" oko tehnologije promjene gena biti "uzeta u obzir u razvojnom procesu" projekta. Dodao je da je svoj život posvetio borbi protiv malarije, koja je uzela danak u njegovom osobnom životu:
"Malarija je utjecala na sve aspekte mog osobnog života, od teške bolesti u dječjoj dobi do brige o mojim voljenima svaki put kad se razbole. Stoga sam odlučio posvetiti svoj život borbi protiv ove bolesti koja guši razvoj Afrike i ruši budućnost milijuna afričkih života."
