Još je svega mjesec dana do početka berbe smilja, koje ove godine dozrijeva nešto ranije nego lani, no još uvijek nitko naglas ne govori o točnoj otkupnoj cijeni kilograma zelene mase smilja.
Neslužbeno se govori o cijeni od 2.5 marke, a među smiljarima je uvriježeno mišljenje da cijena smilja u zelenom stanju ne bi trebala padati ispod lanjske 3 marke, i da nema stvarnih razloga za to, jer potražnje za gotovim proizvodom i dalje ima, piše Dnevni list.
Mnogi su u njive i brda uložili i kredite, drugi vlastita mukom stečena sredstva, treći mnogo rada, i nitko ne želi razočarenje. Svi pomno prate razvoj situacije.
Stipe Jukić iz ljubuškog poduzeća Roing, koje se bavi i proizvodnjom i destilacijom smilja kaže da otkupna cijena još nije poznata, a slično su potvrdili u još nekoliko hercegovačkih destilerija. Konkretna cijena mogla bi biti poznata početkom lipnja, odnosno za nekih tjedan dana. Cijenu će odrediti potražnja za uljem.
Brendiranje smilja
A prodajom ulja i pronalaženjem kupaca, uz proizvodnju sadnica, bavi se širokobriješko poduzeće Terago.
Direktor Marin Glavina ispričao je tko je najviše zainteresiran za naše ulje i koliko se kreće tržišna cijena litra ulja od smilja.
„Postoji interes od strane veleprodajnih američkih i europskih kupaca. Cijenu ulja određuje kupac, a trenutačno jako varira s obzirom na hiperprodukciju kojoj smo svjedoci. Kako bi riješili taj problem potrebno je ulagati u marketing i na taj način povećavati prodaju. Ulje smilja nije burzovna roba kao npr. kukuruz ili nafta da mu se cijena određuje samo ponudom i potražnjom, nego i nizom drugih parametara“, objasnio je on.
Stajališta je da se mnogo više mora raditi na brendiranju smilja.
„Marketingom moramo otvoriti nova tržišta i povećati potrošnju kako bi potaknuli prodaju. Kupce trebamo upoznati s proizvodom i njegovim prednostima jer je to ispravan način za povećanje prodaje“, ustvrdio je Glavina.
Grupacija proizvođača smilja i eteričnoga ulja od smilja potpisala je s Federalnim agromediteranskim zavodom i Gospodarskom komorom FBiH ugovor u vezi otkupnih cijena smilja i eteričnoga ulja za sezonu 2017. , a u navedenom sporazumu su navedene očekivane cijene za otkup smilja na razini 2,50 KM i cijena eteričnoga ulja smilja 800 € ili 1.550 KM. Grupacija smiljara bazirala se na organsku proizvodnju, jer samo potpuno čisto ulje dugoročno može opstati tržištu.
Nema točnih podataka o potrebi za smiljem
Federalni agromediteranski zavod, kao neovisni laboratorij već treću godinu uspješno radi analize eteričnoga ulja smilja, i s te strane je sudionik u potpisanom sporazumu, objašnjava ravnatelj prof. dr. sc. Marko Ivanković, koji je također stajališta da će o konačnoj cijeni odlučiti tržišna kretanja, ali nam kaže i da je tržište eteričnih ulja neistraženo.
„Mi proizvodimo eterično ulje smilja u najvećoj mjeri za izvozna tržišta (nešto malo se potroši u BiH u odnosu na proizvedene količine). Sve ovisi o potražnji iz inozemstva (Europa, prekomorske zemlje i ostali). Upravo je ovaj segment u ukupnom lancu vrijednosti ove proizvodnje neistražen i nepoznat. Pored svih pokušaja istraživanja tržišta eteričnoga ulja smilja (i drugih biljnih vrsta) nismo uspjeli „osvijetliti“ ovaj segment tržišta. Dakle, ne postoje relevantna istraživanja o ponudi i potražnji i u skladu s time potrošnji eteričnih ulja smilja u Europi i svijetu“, kazao je, između ostaloga Ivanković.
Žetva 2017. biti će prijelomna i za brojne obitelji koje su zasadile smilje kao alternativu odlasku u zemlje EU, a ove godine očekuju prvu konkretniju zaradu. Nova razočaranja u ovom polju imala bi izravan utjecaj na još masovnije iseljavanje mladih.
Neslužbeno se govori o cijeni od 2.5 marke, a među smiljarima je uvriježeno mišljenje da cijena smilja u zelenom stanju ne bi trebala padati ispod lanjske 3 marke, i da nema stvarnih razloga za to, jer potražnje za gotovim proizvodom i dalje ima, piše Dnevni list.
Mnogi su u njive i brda uložili i kredite, drugi vlastita mukom stečena sredstva, treći mnogo rada, i nitko ne želi razočarenje. Svi pomno prate razvoj situacije.
Stipe Jukić iz ljubuškog poduzeća Roing, koje se bavi i proizvodnjom i destilacijom smilja kaže da otkupna cijena još nije poznata, a slično su potvrdili u još nekoliko hercegovačkih destilerija. Konkretna cijena mogla bi biti poznata početkom lipnja, odnosno za nekih tjedan dana. Cijenu će odrediti potražnja za uljem.
Brendiranje smilja
A prodajom ulja i pronalaženjem kupaca, uz proizvodnju sadnica, bavi se širokobriješko poduzeće Terago.
Direktor Marin Glavina ispričao je tko je najviše zainteresiran za naše ulje i koliko se kreće tržišna cijena litra ulja od smilja.
„Postoji interes od strane veleprodajnih američkih i europskih kupaca. Cijenu ulja određuje kupac, a trenutačno jako varira s obzirom na hiperprodukciju kojoj smo svjedoci. Kako bi riješili taj problem potrebno je ulagati u marketing i na taj način povećavati prodaju. Ulje smilja nije burzovna roba kao npr. kukuruz ili nafta da mu se cijena određuje samo ponudom i potražnjom, nego i nizom drugih parametara“, objasnio je on.
Stajališta je da se mnogo više mora raditi na brendiranju smilja.
„Marketingom moramo otvoriti nova tržišta i povećati potrošnju kako bi potaknuli prodaju. Kupce trebamo upoznati s proizvodom i njegovim prednostima jer je to ispravan način za povećanje prodaje“, ustvrdio je Glavina.
Grupacija proizvođača smilja i eteričnoga ulja od smilja potpisala je s Federalnim agromediteranskim zavodom i Gospodarskom komorom FBiH ugovor u vezi otkupnih cijena smilja i eteričnoga ulja za sezonu 2017. , a u navedenom sporazumu su navedene očekivane cijene za otkup smilja na razini 2,50 KM i cijena eteričnoga ulja smilja 800 € ili 1.550 KM. Grupacija smiljara bazirala se na organsku proizvodnju, jer samo potpuno čisto ulje dugoročno može opstati tržištu.
Nema točnih podataka o potrebi za smiljem
Federalni agromediteranski zavod, kao neovisni laboratorij već treću godinu uspješno radi analize eteričnoga ulja smilja, i s te strane je sudionik u potpisanom sporazumu, objašnjava ravnatelj prof. dr. sc. Marko Ivanković, koji je također stajališta da će o konačnoj cijeni odlučiti tržišna kretanja, ali nam kaže i da je tržište eteričnih ulja neistraženo.
„Mi proizvodimo eterično ulje smilja u najvećoj mjeri za izvozna tržišta (nešto malo se potroši u BiH u odnosu na proizvedene količine). Sve ovisi o potražnji iz inozemstva (Europa, prekomorske zemlje i ostali). Upravo je ovaj segment u ukupnom lancu vrijednosti ove proizvodnje neistražen i nepoznat. Pored svih pokušaja istraživanja tržišta eteričnoga ulja smilja (i drugih biljnih vrsta) nismo uspjeli „osvijetliti“ ovaj segment tržišta. Dakle, ne postoje relevantna istraživanja o ponudi i potražnji i u skladu s time potrošnji eteričnih ulja smilja u Europi i svijetu“, kazao je, između ostaloga Ivanković.
Žetva 2017. biti će prijelomna i za brojne obitelji koje su zasadile smilje kao alternativu odlasku u zemlje EU, a ove godine očekuju prvu konkretniju zaradu. Nova razočaranja u ovom polju imala bi izravan utjecaj na još masovnije iseljavanje mladih.
