Limitiranje najviših mirovina u Federaciji BiH uskoro bi moglo biti prošlost. Kako piše Dnevni avaz u Zavod MIO sve se više razgovara o takvom prijedlogu koji bi bio upućen Vladi FBIH.
Time ograničena maksimalna mirovina više ne bi bila 2.174 KM, nego bi pojedincima ona mogla iznositi i više od 5.000 KM. Ključno je da je novim zakonom mogućnost ukidanja ograničenja maksimalne mirovine i ostavljena.
Bodovni sustav
Usvajanjem novog zakona, koji je na snagu stupio 1. ožujka prošle godine, uveden je bodovni sustav za izračun visine mirovina, zasnovan na godinama radnog staža osiguranika i uplaćenim doprinosima. Izračun se vrši na temelju prosječne plaće u Federaciji BiH.
Primjerice, ako je osiguranik imao plaću u visini prosječne u FBiH, a navršio 40 godina staža i ima uplaćene doprinose, za svaku godinu računa mu se po jedan osobni bod. Tako dobivenih 40 bodova ukupno množi se s općim propisanim bodom od 14 KM te izračunava visina mirovine od 560 KM.
Ako je plaća, primjerice, bila upola niža od prosječne u FBiH, osobni bod je 0,5, a ako je dvostruko viša, osiguraniku se za svaku godinu staža uračunavaju po dva osobna boda. Iznosi između tih vrijednosti množe se s odgovarajuće sračunatim osobnim bodom.
No, nadležni su se prije donošenja novog Zakona o MIO dogovorili da se zaustavi usklađivanje maksimalnih mirovina dok najniže ne porastu toliko da odnos najniže i najviše bude 1 naprema 5, odnosno dok najniže mirovine ne budu 434 KM. Planira se napraviti i limit u isplati mirovina kako nijedna ne bi bila viša od plaće koju je umirovljenik imao.
Redžo Mehić, predsjednik Saveza penzionera Federacije BiH, stava je da nitko nema pravo ograničavati mirovine kao što je sada slučaj. Ističe da primanja trebaju biti onolika koliko je budući umirovljenik uplaćivao doprinose tijekom godina rada.
Svjetske norme
''Mirovina treba biti onolika koliko ste zaradili. Nije dobro da je limitirana. Mi tako destimuliramo nekog čovjeka koji ima 5.000 KM plaću da mjesečno uplaćuje 1.000 maraka na doprinose i da njegova mirovina bude tri ili 4.000 KM. Ovako se ljudi preračunavaju i kažu: Ako će mi maksimalna mirovina biti 2.174, ja ću uplaćivati samo do tog iznosa'', pojašnjava Mehić.
Navodi da je i prema svim svjetskim normama nelogično određivati minimalnu i maksimalnu mirovinu kao što je to kod nas već duže vremena na sceni.
''Čujem i ja neke nagovještaje da je neki pametan ekonomist predložio da se ne limitiraju mirovine maksimalne i minimalne, ali da se zadrži pravilo da bude omjer 1:5 minimalna i maksimalna. Ali, ni to ne bi trebalo biti pravilo, jer Crna Gora, na primjer, ima omjer 1:10'', navodi Mehić.
Time ograničena maksimalna mirovina više ne bi bila 2.174 KM, nego bi pojedincima ona mogla iznositi i više od 5.000 KM. Ključno je da je novim zakonom mogućnost ukidanja ograničenja maksimalne mirovine i ostavljena.
Bodovni sustav
Usvajanjem novog zakona, koji je na snagu stupio 1. ožujka prošle godine, uveden je bodovni sustav za izračun visine mirovina, zasnovan na godinama radnog staža osiguranika i uplaćenim doprinosima. Izračun se vrši na temelju prosječne plaće u Federaciji BiH.
Primjerice, ako je osiguranik imao plaću u visini prosječne u FBiH, a navršio 40 godina staža i ima uplaćene doprinose, za svaku godinu računa mu se po jedan osobni bod. Tako dobivenih 40 bodova ukupno množi se s općim propisanim bodom od 14 KM te izračunava visina mirovine od 560 KM.
Ako je plaća, primjerice, bila upola niža od prosječne u FBiH, osobni bod je 0,5, a ako je dvostruko viša, osiguraniku se za svaku godinu staža uračunavaju po dva osobna boda. Iznosi između tih vrijednosti množe se s odgovarajuće sračunatim osobnim bodom.
No, nadležni su se prije donošenja novog Zakona o MIO dogovorili da se zaustavi usklađivanje maksimalnih mirovina dok najniže ne porastu toliko da odnos najniže i najviše bude 1 naprema 5, odnosno dok najniže mirovine ne budu 434 KM. Planira se napraviti i limit u isplati mirovina kako nijedna ne bi bila viša od plaće koju je umirovljenik imao.
Redžo Mehić, predsjednik Saveza penzionera Federacije BiH, stava je da nitko nema pravo ograničavati mirovine kao što je sada slučaj. Ističe da primanja trebaju biti onolika koliko je budući umirovljenik uplaćivao doprinose tijekom godina rada.
Svjetske norme
''Mirovina treba biti onolika koliko ste zaradili. Nije dobro da je limitirana. Mi tako destimuliramo nekog čovjeka koji ima 5.000 KM plaću da mjesečno uplaćuje 1.000 maraka na doprinose i da njegova mirovina bude tri ili 4.000 KM. Ovako se ljudi preračunavaju i kažu: Ako će mi maksimalna mirovina biti 2.174, ja ću uplaćivati samo do tog iznosa'', pojašnjava Mehić.
Navodi da je i prema svim svjetskim normama nelogično određivati minimalnu i maksimalnu mirovinu kao što je to kod nas već duže vremena na sceni.
''Čujem i ja neke nagovještaje da je neki pametan ekonomist predložio da se ne limitiraju mirovine maksimalne i minimalne, ali da se zadrži pravilo da bude omjer 1:5 minimalna i maksimalna. Ali, ni to ne bi trebalo biti pravilo, jer Crna Gora, na primjer, ima omjer 1:10'', navodi Mehić.
