Banana je biljka koja pripada porodici Musa, a u početku se uzgajala u jugoistočnoj Aziji i u Australiji. Danas je njen uzgoj uobičajen posvuda u tropima, a svojim okusom banana je pokorila svijet.
Banane se prvi put spominju u budističkim tekstovima 600 godina pr. Kr., a Aleksndar Veliki ih je okusio u indijskim ravnicama u 4.st. pr. Kr. Organizirano su se pak uzgajale u Kini od drugog stoljeća prije naše ere, a Arapi su zaslužni za širenje njene konzumacije po afričkom kontinentu pa tako i samo ime "banana" dolazi od izmijenjene arapske riječi koja znači "prst".
Tek su početkom 16.st. portugalski kolonizatori bananu prenijeli u Karibe i u Središnju Ameriku gdje je danas jedan od glavnih izvoznih proizvoda.
Banane se u prvom redu uzgajaju radi voća, ali koristi ih se i za proizvodnju vlakana te kao ukrasne biljke. Budući da su to visoke, uspravne biljke, često ih se uzima za drveće. Mogu biti visine 2 do 8 metara, a lišće im katkad doseže duljinu od 3,5m! Pripadaju istoj porodici kao i ljiljani, orhideje i palme, a poznato je oko 100 vrsta banana među kojima su čak neke ljubičaste boje. Između listova pojavljuje se grana s cvatom, a polodovi rastu u grozdovima koji se sastoje od 50 do 150 pojedinačnih banana.
Banane za "kućnu upotrebu" se beru dok su još zelene i u tom trenutku počinje utrka sa satom jer od njihovog branja do pojavljivanja na policama trgovina ne bi smjelo proći više od 20 dana. Do Europe se prevoze u posebnim brodovima opremljenim hladnjačama, a njihovo putovanje najčešće traje otprilike 11 dana.
Banane koje se mogu pronaći u našim trgovinama najčešće su podrijetlom iz Ekvadora.
Nutritivna vrijednost
Banana je dobar izvor kalija koji je neophodan za normalan krvni tlak te za dobro funkcioniranje krvožilnog sustava, živaca i mišića. Osim toga, banane (naročito u kombinaciji s mlijekom) dobro djeluju i na prevenciju želučanih tegoba budući da predstavljaju svojevrsnu barijeru želučanoj kiselini i da pospješuju eliminaciju bakterija iz želuca. Dobar su izbor i za žene koje pate od osteoporoze ili pak za njenu prevenciju jer sadrže tvari koje pomažu apsorpciji kalcija u organizmu čime kosti postaju snažnije.
Od minerala banane redom sadrže već spomenuti kalij, ali i magnezij, kalcij, fluor, fosfor, željezo te cink. Što se pak vitamina tiče, u njima najviše ima beta-karotena, vitamine grupe B, te vitamine C i E. Banane su također dobar izvor dijetalnih vlakana.
Pravi su izbor voća za djecu jer su alergijske reakcije na banane iznimno rijetke, ali i zbog svojih nutritivnih vrijednosti. Energetska vrijednost banane iznosi otprilike 90 kcal (372 kJ) na 100 g.
Kakve banane odabrati i kako ih čuvati
Kao što smo već spomenuli, banane se beru dok su još zelene pa ih stoga katkad možemo pronaći zelene u trgovinama. Takve banane se obično kupuju u slučaju da se neće konzumirati odmah nego nekoliko dana kasnije. Zelenkaste banane treba ostaviti na sobnoj temperaturi da poprime žutu boju.
Za razliku od ostalog voća kod kojeg smeđe mrlje uglavnom nisu baš dobar znak, pokoja smeđa točkica na banani nije ništa loše. Budete li ih čuvali u hladnjaku, pripremite se na potpuni "makeover" – kora banane će naime radi hladnoće poprimiti smeđu boju, ali će joj unutrašnjost ostati sasvim svježa.
Iako se banane mogu pronaći u svako doba godine pa je najpoželjnije da ih se kupuje neposredno prije konzumacije, mogu se i zamrznuti, a u tom će se stanju dobro očuvati otprlike 2 mjeseca.
Ako se pak odlučite za kupnju banana u drugačijem obliku, preostaje Vam tzv. čips od banane koji dolazi u dvije varijante. Jedna od njih je čips narezan na tanke ploškice i zatim pržen u dubokom ulju, a nešto laganija i zdravija verzija je ona koja se dobiva dehidracijom svježih banana. Čips od banane može biti maštovita grickalica na zabavama, ali ga se jednako tako može pronaći u već gotovim mješavinama žitarica koje se konzumiraju za doručak.
Što se sve s bananama može
Za početak, bananu možete oguliti i pojesti samu, ali to već ionako svi znaju i nije baš najmaštovitiji način na koji možete iskoristiti ovo voće s toliko zanimljivih lica.
Krenimo od doručka. Banane možete pomiješati s mlijekom, jogurtom ili slatkim vrhnjem (može i ono biljnog podrijetla koje se koristi kao zamjena za šlag) te od njih napraviti ukusan shake. Možete mu dodati još neku vrstu voća kao npr. jagode ili pak zobene pahuljice. To je prvi zdravi jutarnji obrok koji se po želji može zasladiti običnim ili smeđim šećerom te medom.
Tipičan američki doručak su naravno, palačinke. Amerikanci često samoj smjesi za palačinke dodaju voće narezano na sitne komadiće pa i banane dolaze u obzir. Pripremljena smjesa za palačinke se izlije na tavu, malo peče s jedne strane, po vrhu se pospu komadići voća i onda se okrenu da se popeku i s druge strane. Za one koji su malo manje skloni eksperimentiranju bit će prikladne malo deblje američke palačinke s dodatkom narezanih banana i javorovog sirupa.
Ako pak želite desert od banana, mogućnosti su neograničene. Banane prelivene slasnim umakom s dodatkom ruma mogu se flambirati što će biti prav i mali spektakl ako se odlučite to izvesti pred gostima. Pire od banane dodaje se dodati smjesi za kolače (često za one na bazi čokolade) ili pak za muffine. Banane će ovim poslasticama dati karakterističnu aromu i vlažnost.
Nešto egzotičnija varijanta su pohane banane koje se mogu pronaći u kineskim restoranima, ali ništa Vas ne priječi da se i sami okušate u spremanju te slastice koja, poslužena s malo meda, čini pravi raj za nepce.
Banane su neizostavan dio ljetnih sladolednih kupova od kojih je najpoznatija banana split. Na raspolovljenu bananu se stavlja nekoliko kuglica sladoleda koje se zatim prekriju tučenim vrhnjem, a sve zajedno čini vrlo atraktivan desert.
U našim kuharicama često se mogu pronaći recepti za tzv. "mačje oči". To je kolač na bazi biskvita s kremom od čokolade kojem se u sredinu stavljaju banane koje kasnije, kad je rolada narezana na ploške, podsjećaju na oči.
Osim toga, idealno su rješenje i za popularni "ledeni vjetar" pa su tako omiljeni voćni sloj među korama od bjelanjaka i ukusnom kremom.
Banane se prvi put spominju u budističkim tekstovima 600 godina pr. Kr., a Aleksndar Veliki ih je okusio u indijskim ravnicama u 4.st. pr. Kr. Organizirano su se pak uzgajale u Kini od drugog stoljeća prije naše ere, a Arapi su zaslužni za širenje njene konzumacije po afričkom kontinentu pa tako i samo ime "banana" dolazi od izmijenjene arapske riječi koja znači "prst".
Tek su početkom 16.st. portugalski kolonizatori bananu prenijeli u Karibe i u Središnju Ameriku gdje je danas jedan od glavnih izvoznih proizvoda.
Banane se u prvom redu uzgajaju radi voća, ali koristi ih se i za proizvodnju vlakana te kao ukrasne biljke. Budući da su to visoke, uspravne biljke, često ih se uzima za drveće. Mogu biti visine 2 do 8 metara, a lišće im katkad doseže duljinu od 3,5m! Pripadaju istoj porodici kao i ljiljani, orhideje i palme, a poznato je oko 100 vrsta banana među kojima su čak neke ljubičaste boje. Između listova pojavljuje se grana s cvatom, a polodovi rastu u grozdovima koji se sastoje od 50 do 150 pojedinačnih banana.
Banane za "kućnu upotrebu" se beru dok su još zelene i u tom trenutku počinje utrka sa satom jer od njihovog branja do pojavljivanja na policama trgovina ne bi smjelo proći više od 20 dana. Do Europe se prevoze u posebnim brodovima opremljenim hladnjačama, a njihovo putovanje najčešće traje otprilike 11 dana.
Banane koje se mogu pronaći u našim trgovinama najčešće su podrijetlom iz Ekvadora.
Nutritivna vrijednost
Banana je dobar izvor kalija koji je neophodan za normalan krvni tlak te za dobro funkcioniranje krvožilnog sustava, živaca i mišića. Osim toga, banane (naročito u kombinaciji s mlijekom) dobro djeluju i na prevenciju želučanih tegoba budući da predstavljaju svojevrsnu barijeru želučanoj kiselini i da pospješuju eliminaciju bakterija iz želuca. Dobar su izbor i za žene koje pate od osteoporoze ili pak za njenu prevenciju jer sadrže tvari koje pomažu apsorpciji kalcija u organizmu čime kosti postaju snažnije.
Od minerala banane redom sadrže već spomenuti kalij, ali i magnezij, kalcij, fluor, fosfor, željezo te cink. Što se pak vitamina tiče, u njima najviše ima beta-karotena, vitamine grupe B, te vitamine C i E. Banane su također dobar izvor dijetalnih vlakana.
Pravi su izbor voća za djecu jer su alergijske reakcije na banane iznimno rijetke, ali i zbog svojih nutritivnih vrijednosti. Energetska vrijednost banane iznosi otprilike 90 kcal (372 kJ) na 100 g.
Kakve banane odabrati i kako ih čuvati
Kao što smo već spomenuli, banane se beru dok su još zelene pa ih stoga katkad možemo pronaći zelene u trgovinama. Takve banane se obično kupuju u slučaju da se neće konzumirati odmah nego nekoliko dana kasnije. Zelenkaste banane treba ostaviti na sobnoj temperaturi da poprime žutu boju.
Za razliku od ostalog voća kod kojeg smeđe mrlje uglavnom nisu baš dobar znak, pokoja smeđa točkica na banani nije ništa loše. Budete li ih čuvali u hladnjaku, pripremite se na potpuni "makeover" – kora banane će naime radi hladnoće poprimiti smeđu boju, ali će joj unutrašnjost ostati sasvim svježa.
Iako se banane mogu pronaći u svako doba godine pa je najpoželjnije da ih se kupuje neposredno prije konzumacije, mogu se i zamrznuti, a u tom će se stanju dobro očuvati otprlike 2 mjeseca.
Ako se pak odlučite za kupnju banana u drugačijem obliku, preostaje Vam tzv. čips od banane koji dolazi u dvije varijante. Jedna od njih je čips narezan na tanke ploškice i zatim pržen u dubokom ulju, a nešto laganija i zdravija verzija je ona koja se dobiva dehidracijom svježih banana. Čips od banane može biti maštovita grickalica na zabavama, ali ga se jednako tako može pronaći u već gotovim mješavinama žitarica koje se konzumiraju za doručak.
Što se sve s bananama može
Za početak, bananu možete oguliti i pojesti samu, ali to već ionako svi znaju i nije baš najmaštovitiji način na koji možete iskoristiti ovo voće s toliko zanimljivih lica.
Krenimo od doručka. Banane možete pomiješati s mlijekom, jogurtom ili slatkim vrhnjem (može i ono biljnog podrijetla koje se koristi kao zamjena za šlag) te od njih napraviti ukusan shake. Možete mu dodati još neku vrstu voća kao npr. jagode ili pak zobene pahuljice. To je prvi zdravi jutarnji obrok koji se po želji može zasladiti običnim ili smeđim šećerom te medom.
Tipičan američki doručak su naravno, palačinke. Amerikanci često samoj smjesi za palačinke dodaju voće narezano na sitne komadiće pa i banane dolaze u obzir. Pripremljena smjesa za palačinke se izlije na tavu, malo peče s jedne strane, po vrhu se pospu komadići voća i onda se okrenu da se popeku i s druge strane. Za one koji su malo manje skloni eksperimentiranju bit će prikladne malo deblje američke palačinke s dodatkom narezanih banana i javorovog sirupa.
Ako pak želite desert od banana, mogućnosti su neograničene. Banane prelivene slasnim umakom s dodatkom ruma mogu se flambirati što će biti prav i mali spektakl ako se odlučite to izvesti pred gostima. Pire od banane dodaje se dodati smjesi za kolače (često za one na bazi čokolade) ili pak za muffine. Banane će ovim poslasticama dati karakterističnu aromu i vlažnost.
Nešto egzotičnija varijanta su pohane banane koje se mogu pronaći u kineskim restoranima, ali ništa Vas ne priječi da se i sami okušate u spremanju te slastice koja, poslužena s malo meda, čini pravi raj za nepce.
Banane su neizostavan dio ljetnih sladolednih kupova od kojih je najpoznatija banana split. Na raspolovljenu bananu se stavlja nekoliko kuglica sladoleda koje se zatim prekriju tučenim vrhnjem, a sve zajedno čini vrlo atraktivan desert.
U našim kuharicama često se mogu pronaći recepti za tzv. "mačje oči". To je kolač na bazi biskvita s kremom od čokolade kojem se u sredinu stavljaju banane koje kasnije, kad je rolada narezana na ploške, podsjećaju na oči.
Osim toga, idealno su rješenje i za popularni "ledeni vjetar" pa su tako omiljeni voćni sloj među korama od bjelanjaka i ukusnom kremom.
