Ocean će u skoroj budućnosti promijeniti boju, ne značajno, ali u tolikoj mjeri da nam posluži kao upozorenje da su efekti koje globalno zatopljenje ima na naš ekosustav daleko veći nego što bismo pomislili, uz to i da iz dana u dan opasnosti rastu, prenosi CNN.
Neće postati žarkonarančast, crven ili roz, ali definitivno neće izgledati kao što izgleda danas. Promjena će se dogoditi uslijed događanja u ekosustavu koji značajno utječe na boju koju ljudsko oko registrira.
Radi se u stvari o tome da će plavi dijelovi oceana postati mnogo žarkije plavi, a intenzivirat će se i boja zelenih područja. Znanstvenici su došli do ovih zaključaka na temelju modela koji simulira rast sićušnih bića koji žive u oceanima i utječu na boju koju vidimo, stoji u istraživanju objavljenom u ponedjeljak u Nature Communications Journalu.
Ocean, koji nam djeluje plav ili zelen, ovisno o području, izgleda nam tako upravo zbog kombinacije udara sunčevih zraka o vodu i svega onoga što obitava ispod površine. Molekule vode apsorbiraju sve osim plave boje u spektru i upravo nju reflektiraju - tako ljudsko oko poima boju.
A što nam more djeluje zelenije, to znači da ispod površine obitava veća količina fitoplanktona, sićušnih, mikroskopskih organizama koji, baš poput biljaka, koriste klorofil u procesu fotosinteze. Kada se pod vodom nađe veća količina ovih organizama koji upijaju svjetlost, također potrebnu u procesu stvaranja energije za život, površina vode izgleda zelenija. Što ih je manje, bit će plavlja.
Rasprostranjenost fitoplanktona ovisi o količini svjetlosti, ugljikovog dioksida i nutrijenta klorofila. A kako klimatske promjene utječu na promjene u oceanskim strujama, kao direktna posljedica se događa da na nekim područjima jednostavno nema dovoljno nutrijenata da bi se fitoplanktoni prehranili, pa njihov broj opada.
Drugim riječima, količina klorofila na nekim područjima, uslijed promjena u klimi, opada. Promatrajući snimke satelitom, znanstvenici su zaključili da će doći do značajne promjene u boji oceana mnogo ranije nego što se mislilo.
U suptropskim područjima predviđa se tako značajno opadanje broja fitoplanktona - riječ je o područjima blizu ekvatora, poput Bermuda i Bahama koji su ionako siromašni ovom vrstom.
Regije koje pak obiluju zelenim nutrijentom, kao što su primjerice Južni ocean (ili Južni polarni ocean, blizu Antarktike) te dijelovi sjeverno u Atlantskom oceanu, izgledat će mnogo zelenije nego ikad prije, budući da se zbog globalnog zatopljenja mijenja slika tamošnjeg ekosustava.
Zaključak je da će do kraja 21. stoljeća pola svjetskih oceanskih voda promijeniti boju, stoji u istraživanju.
Upozoravaju znanstvenici i da je to izuzetno loše, iz nekoliko razloga: najprije, fitoplankton iz zraka uklanja znatnu količinu ugljikova dioksida, na isti način na koji to rade zelene biljke koje stvaraju kisik. Uz to, oni su i na dnu hranidbenog lanca - razlog su što neke životinjske vrste obitavaju na određenim područjima.
Neće postati žarkonarančast, crven ili roz, ali definitivno neće izgledati kao što izgleda danas. Promjena će se dogoditi uslijed događanja u ekosustavu koji značajno utječe na boju koju ljudsko oko registrira.
Radi se u stvari o tome da će plavi dijelovi oceana postati mnogo žarkije plavi, a intenzivirat će se i boja zelenih područja. Znanstvenici su došli do ovih zaključaka na temelju modela koji simulira rast sićušnih bića koji žive u oceanima i utječu na boju koju vidimo, stoji u istraživanju objavljenom u ponedjeljak u Nature Communications Journalu.
Ocean, koji nam djeluje plav ili zelen, ovisno o području, izgleda nam tako upravo zbog kombinacije udara sunčevih zraka o vodu i svega onoga što obitava ispod površine. Molekule vode apsorbiraju sve osim plave boje u spektru i upravo nju reflektiraju - tako ljudsko oko poima boju.
A što nam more djeluje zelenije, to znači da ispod površine obitava veća količina fitoplanktona, sićušnih, mikroskopskih organizama koji, baš poput biljaka, koriste klorofil u procesu fotosinteze. Kada se pod vodom nađe veća količina ovih organizama koji upijaju svjetlost, također potrebnu u procesu stvaranja energije za život, površina vode izgleda zelenija. Što ih je manje, bit će plavlja.
Rasprostranjenost fitoplanktona ovisi o količini svjetlosti, ugljikovog dioksida i nutrijenta klorofila. A kako klimatske promjene utječu na promjene u oceanskim strujama, kao direktna posljedica se događa da na nekim područjima jednostavno nema dovoljno nutrijenata da bi se fitoplanktoni prehranili, pa njihov broj opada.
Drugim riječima, količina klorofila na nekim područjima, uslijed promjena u klimi, opada. Promatrajući snimke satelitom, znanstvenici su zaključili da će doći do značajne promjene u boji oceana mnogo ranije nego što se mislilo.
U suptropskim područjima predviđa se tako značajno opadanje broja fitoplanktona - riječ je o područjima blizu ekvatora, poput Bermuda i Bahama koji su ionako siromašni ovom vrstom.
Regije koje pak obiluju zelenim nutrijentom, kao što su primjerice Južni ocean (ili Južni polarni ocean, blizu Antarktike) te dijelovi sjeverno u Atlantskom oceanu, izgledat će mnogo zelenije nego ikad prije, budući da se zbog globalnog zatopljenja mijenja slika tamošnjeg ekosustava.
Zaključak je da će do kraja 21. stoljeća pola svjetskih oceanskih voda promijeniti boju, stoji u istraživanju.
Upozoravaju znanstvenici i da je to izuzetno loše, iz nekoliko razloga: najprije, fitoplankton iz zraka uklanja znatnu količinu ugljikova dioksida, na isti način na koji to rade zelene biljke koje stvaraju kisik. Uz to, oni su i na dnu hranidbenog lanca - razlog su što neke životinjske vrste obitavaju na određenim područjima.
