Agencija za statistiku BiH objavila je tematski bilten TB 02 pod nazivom “Demografija 2019.”, a koji donosi čitav niz zanimljivih podataka i analitičkih presjeka i seciranja stanja u oblasti demografije u Bosni i Hercegovini.
Ovaj bilten o stanovništvu zapravo je publikacija Agencije za statistiku BiH, koja na sveobuhvatan način prikazuje službene statističke podatke o stanovništvu za razinu cijele BiH.
Večernji list BiH je analizirao bilten i došao do zanimljivih, ali alarmantnih pokazatelja.
Kad je riječ o izvorima i metodama prikupljanja ciljnih podataka za izradu ovog biltena, iz Agencije napominju kako se podaci o stanovništvu i kućanstvima prikupljaju popisima svakih deset godina uz primjenu jednostavne metodologije i na prostoru cijele BiH.
Popisi stanovništva
U prvom dijelu same publikacije predstavljen je ukupan broj stanovnika u BiH promatrano po popisima stanovnika od 1879., kad je urađen prvi popis, pa sve do posljednjeg iz 2013. Iz tih podataka vidljivo je kako je najveći broj stanovnika, 4,377.033, u BiH zabilježen na popisu iz 1991. dok je, prema posljednjem popisu, taj broj pao na 3,531.159.
Jedan od najzanimljivijih skupova podataka u ovom biltenu čine podaci o kućanstvima prema broju članova. Tu je vidljiv rast tzv. samačkih obitelji. Takvih obitelji sa samo jednim članom bilo je 42.684 sad već daleke 1948. godine, dok ih je na najnovijem popisu iz 2013. bilo čak 217.613. Taj broj više je nego zabrinjavajući i njegov kontinuirani rast tijekom cijelog razdoblja promatranja predstavlja izuzetno negativan trend. Broj “samačkih obitelji” gotovo je dva puta veći u odnosu na popis koji je urađen 1991. kada su takve obitelji sa samo jednim članom bile tek 130.222.
Došlo je i do znakovitih promjena u prosječnoj starosti stanovništva. Kad je riječ o muškoj populaciji, prosječna starost, prema popisu iz 2013., iznosi 38,2, a kod žena 40,7 godina. Ilustracije radi, ta prosječna starost stanovništva, prema popisu iz 1991., iznosila je kod muškaraca 33, a kod žena 35 godina, dok je 1981. bila još niža – kod muškaraca 28,7, a žena 30,5 godina. Također, zabrinjavajući podaci mogu se naći u stavci “žensko stanovništvo BiH prema ukupnom broju živorođene djece”. Žena koje nikada nisu rađale je 426.346, dok je najveći broj žena, njih 528.094, rodilo dvoje djece.
Kad je riječ o bračnom statusu, prema podacima objavljenim u posljednjem popisu stanovništva u BiH, vjenčanih je bilo 1,759.134, nikad se nije vjenčalo njih 810.941, dok je rastavljenih 100.880.
Tabela prirodnog kretanja stanovništva pokazuje dvije alarmantne krivulje, i to krivulju stalnog porasta broja umrlih i stalnog pada prirodnog prirasta. Za razliku od 1996. kad je prirodni prirast bio u plusu i iznosio 21.442, na posljednjem popisu on je bio u debelom minusu, čak -10.469.
Stopa plodnosti ili stopa fertiliteta označava koeficijent koji pokazuje broj rođene djece po ženi u plodnom razdoblju života (15 – 49 godina). Pretpostavlja se da je stopa fertiliteta između 2,10 i 2,15 na razini koja osigurava smjenu generacija. Nažalost, stanje u BiH, kad je u pitanju i ova kategorija, ona vitalna za opstojnost stanovništva jedne zemlje, nije nimalo dobro.
Ispod je prethodno spomenutih veličina koje osiguravaju adekvatnu smjenu generacija i ona iznosi poražavajućih 1,204. U toj kategoriji, prema posljednjoj objavljenoj listi zemalja po stopi plodnosti (feriliteta), BiH se nalazi na 192. mjestu od 200 zemalja u kojima su prikupljeni podaci. Jedna od kategorija u kojoj se stanje u BiH popravilo jest broj mrtvorođene djece na 1000 živorođene. Taj broj je od 2000., kada je bio 5,2, u 2019. godini spao na 2,9. Prosječna starost umrlih osoba u BiH porasla je od 1999., kada je za muškarce bila 64 i za žene 69,5, u 2019. godini na 71,5 godina za muškarce i 76,9 za žene. Kad je riječ o uzrocima smrti stanovnika BiH, u 2019. uvjerljivo najveći broj smrti, njih 18.939, prouzročila su oboljenja cirkularnog sustava i krvotoka, dok su na drugom mjestu po smrtnosti neoplazme, koje su odnijele 8053 života u Bosni i Hercegovini.
Što se tiče nasilnih smrti, u BiH su 2019. bila 263 samoubojstva, 349 nesretnih slučajeva i 23 ubojstva. Ako se ove brojke usporede s 2002. godinom, možemo vidjeti da su znatno manje jer su te godine zabilježene čak 582 smrti nesretnim slučajem, 474 samoubojstva i čak 90 ubojstava.
Brakovi i rastave
Najveći broj brakova, prema starosnoj skupini, u 2019. građani BiH sklopili su u starosti od 25 do 29 godina, i to 6322. Sklopljeno je i 158 brakova bračnih partnera starosti od 15 do 19 godina. Zanimljiv je podatak koji svjedoči o starosti mladenke i mladoženje pri sklapanju prvog braka. Na početku promatranog razdoblja, 1996. godine, mladenke su stupale u brak s prosječnom starošću od 24,2, a mladoženje s 27,7 godina. Prema objavljenim podacima, taj broj rastao je tijekom cijelog razdoblja da bi 2019. iznosio za mladenke 26,8, a za mladoženje čak 29,5 godina. Trend je da se u BiH pomiče starosna dob prvog stupanja u brak, i to prema naviše.
Kad govorimo o rastavama, objavljeni podaci govore kako je kritična godina za bračne partnere u BiH peta jer je tada zabilježen najveći broj rastava – njih 1972. Također je najviše rastava i među bračnim parovima bez djece (1218), dok je značajno velik broj rastava među parovima s dvoje djece (568). Ako se kao kriterij uzmu godine bračnih partnera koji su se rastali, onda su na prvom mjestu oni u dobi između 40 i 49 godina.
(www.jabuka.tv)
Ovaj bilten o stanovništvu zapravo je publikacija Agencije za statistiku BiH, koja na sveobuhvatan način prikazuje službene statističke podatke o stanovništvu za razinu cijele BiH.
Večernji list BiH je analizirao bilten i došao do zanimljivih, ali alarmantnih pokazatelja.
Kad je riječ o izvorima i metodama prikupljanja ciljnih podataka za izradu ovog biltena, iz Agencije napominju kako se podaci o stanovništvu i kućanstvima prikupljaju popisima svakih deset godina uz primjenu jednostavne metodologije i na prostoru cijele BiH.
Popisi stanovništva
U prvom dijelu same publikacije predstavljen je ukupan broj stanovnika u BiH promatrano po popisima stanovnika od 1879., kad je urađen prvi popis, pa sve do posljednjeg iz 2013. Iz tih podataka vidljivo je kako je najveći broj stanovnika, 4,377.033, u BiH zabilježen na popisu iz 1991. dok je, prema posljednjem popisu, taj broj pao na 3,531.159.
Jedan od najzanimljivijih skupova podataka u ovom biltenu čine podaci o kućanstvima prema broju članova. Tu je vidljiv rast tzv. samačkih obitelji. Takvih obitelji sa samo jednim članom bilo je 42.684 sad već daleke 1948. godine, dok ih je na najnovijem popisu iz 2013. bilo čak 217.613. Taj broj više je nego zabrinjavajući i njegov kontinuirani rast tijekom cijelog razdoblja promatranja predstavlja izuzetno negativan trend. Broj “samačkih obitelji” gotovo je dva puta veći u odnosu na popis koji je urađen 1991. kada su takve obitelji sa samo jednim članom bile tek 130.222.
Došlo je i do znakovitih promjena u prosječnoj starosti stanovništva. Kad je riječ o muškoj populaciji, prosječna starost, prema popisu iz 2013., iznosi 38,2, a kod žena 40,7 godina. Ilustracije radi, ta prosječna starost stanovništva, prema popisu iz 1991., iznosila je kod muškaraca 33, a kod žena 35 godina, dok je 1981. bila još niža – kod muškaraca 28,7, a žena 30,5 godina. Također, zabrinjavajući podaci mogu se naći u stavci “žensko stanovništvo BiH prema ukupnom broju živorođene djece”. Žena koje nikada nisu rađale je 426.346, dok je najveći broj žena, njih 528.094, rodilo dvoje djece.
Kad je riječ o bračnom statusu, prema podacima objavljenim u posljednjem popisu stanovništva u BiH, vjenčanih je bilo 1,759.134, nikad se nije vjenčalo njih 810.941, dok je rastavljenih 100.880.
Tabela prirodnog kretanja stanovništva pokazuje dvije alarmantne krivulje, i to krivulju stalnog porasta broja umrlih i stalnog pada prirodnog prirasta. Za razliku od 1996. kad je prirodni prirast bio u plusu i iznosio 21.442, na posljednjem popisu on je bio u debelom minusu, čak -10.469.
Stopa plodnosti ili stopa fertiliteta označava koeficijent koji pokazuje broj rođene djece po ženi u plodnom razdoblju života (15 – 49 godina). Pretpostavlja se da je stopa fertiliteta između 2,10 i 2,15 na razini koja osigurava smjenu generacija. Nažalost, stanje u BiH, kad je u pitanju i ova kategorija, ona vitalna za opstojnost stanovništva jedne zemlje, nije nimalo dobro.
Ispod je prethodno spomenutih veličina koje osiguravaju adekvatnu smjenu generacija i ona iznosi poražavajućih 1,204. U toj kategoriji, prema posljednjoj objavljenoj listi zemalja po stopi plodnosti (feriliteta), BiH se nalazi na 192. mjestu od 200 zemalja u kojima su prikupljeni podaci. Jedna od kategorija u kojoj se stanje u BiH popravilo jest broj mrtvorođene djece na 1000 živorođene. Taj broj je od 2000., kada je bio 5,2, u 2019. godini spao na 2,9. Prosječna starost umrlih osoba u BiH porasla je od 1999., kada je za muškarce bila 64 i za žene 69,5, u 2019. godini na 71,5 godina za muškarce i 76,9 za žene. Kad je riječ o uzrocima smrti stanovnika BiH, u 2019. uvjerljivo najveći broj smrti, njih 18.939, prouzročila su oboljenja cirkularnog sustava i krvotoka, dok su na drugom mjestu po smrtnosti neoplazme, koje su odnijele 8053 života u Bosni i Hercegovini.
Što se tiče nasilnih smrti, u BiH su 2019. bila 263 samoubojstva, 349 nesretnih slučajeva i 23 ubojstva. Ako se ove brojke usporede s 2002. godinom, možemo vidjeti da su znatno manje jer su te godine zabilježene čak 582 smrti nesretnim slučajem, 474 samoubojstva i čak 90 ubojstava.
Brakovi i rastave
Najveći broj brakova, prema starosnoj skupini, u 2019. građani BiH sklopili su u starosti od 25 do 29 godina, i to 6322. Sklopljeno je i 158 brakova bračnih partnera starosti od 15 do 19 godina. Zanimljiv je podatak koji svjedoči o starosti mladenke i mladoženje pri sklapanju prvog braka. Na početku promatranog razdoblja, 1996. godine, mladenke su stupale u brak s prosječnom starošću od 24,2, a mladoženje s 27,7 godina. Prema objavljenim podacima, taj broj rastao je tijekom cijelog razdoblja da bi 2019. iznosio za mladenke 26,8, a za mladoženje čak 29,5 godina. Trend je da se u BiH pomiče starosna dob prvog stupanja u brak, i to prema naviše.
Kad govorimo o rastavama, objavljeni podaci govore kako je kritična godina za bračne partnere u BiH peta jer je tada zabilježen najveći broj rastava – njih 1972. Također je najviše rastava i među bračnim parovima bez djece (1218), dok je značajno velik broj rastava među parovima s dvoje djece (568). Ako se kao kriterij uzmu godine bračnih partnera koji su se rastali, onda su na prvom mjestu oni u dobi između 40 i 49 godina.
(www.jabuka.tv)
