Američki predsjednik Donald Trump razmatra ograničeni vojni udar na Iran kako bi ga prisilio da prihvati njegove uvjete za novi nuklearni sporazum, objavio je Wall Street Journal, pozivajući se na upućene izvore.
Kako navodi WSJ, riječ je o prvoj fazi koja bi trebala izvršiti pritisak na Teheran da pristane na dogovor, ali bez pokretanja sveobuhvatnog napada koji bi mogao izazvati veliku iransku odmazdu.
Ograničeni udar kao prvi korak
Prema navodima Wall Street Journala, početni napad, ako Trump izda nalog, mogao bi uslijediti već u sljedećim danima i bio bi usmjeren na nekoliko vojnih ili državnih ciljeva u Iranu. Izvori upoznati s planovima tvrde da bi takav udar bio zamišljen kao signal odlučnosti, ali i kao pokušaj otvaranja prostora za dogovor.
Ako Iran i nakon toga odbije ispuniti Trumpov zahtjev da zaustavi obogaćivanje uranija, Sjedinjene Države bi, prema istim izvorima, pokrenule širu kampanju protiv objekata režima, potencijalno usmjerenu i na rušenje vlasti u Teheranu.
Opcija ograničenog prvog udara, o kojoj dosad nije bilo javnih informacija, pokazuje da Trump razmatra uporabu vojne sile ne samo kao kaznu za iransko odbijanje sporazuma, nego i kao sredstvo za postizanje dogovora prihvatljivog Washingtonu. Jedan od izvora navodi da bi Trump mogao postupno pojačavati napade – počevši s manjim udarima, a zatim naređivati snažnije – sve dok iranske vlasti ne demontiraju svoj nuklearni program ili ne padnu.
Nije jasno koliko ozbiljno Trump trenutačno razmatra tu opciju nakon višednevnih i višesatnih rasprava, iako su mu je visoki suradnici više puta iznosili. Dužnosnici tvrde da su se u posljednje vrijeme razgovori više usmjerili prema mogućnosti šire vojne kampanje.
Trump: “Postići ćemo dogovor, na ovaj ili onaj način”
U četvrtak je Trump izjavio da će u roku od deset dana odlučiti o sljedećim potezima prema Iranu. Kasnije je novinarima rekao da je taj rok maksimalno oko dva tjedna. “Napravit ćemo dogovor, na ovaj ili onaj način”, rekao je.
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly odbila je govoriti o mogućim potezima, poručivši da “samo predsjednik Trump zna što može, a što ne mora učiniti”.
Dužnosnici ističu da Trump još nije donio odluku o napadu, ni ograničenom ni širokom. Razmatra niz opcija, od tjedne vojne kampanje s ciljem promjene režima do manjeg vala napada na iranske državne i vojne objekte. Pojedini američki dužnosnici i analitičari upozoravaju da bi takvi napadi mogli potaknuti iransku odmazdu, uvući SAD u širi rat na Bliskom istoku i ugroziti regionalne saveznike.
Trumpovo razmatranje ograničenog početnog udara podsjeća na raspravu iz njegova prvog mandata o tzv. “krvavom nosu” za Sjevernu Koreju. Tijekom 2018., u razdoblju zaoštrene nuklearne retorike između Washingtona i Pjongjanga, njegova administracija razmatrala je preventivni, ograničeni napad na Sjevernu Koreju kako bi pokazala koliko je ozbiljna u namjeri da zaustavi njezin nuklearni program.
Trump i njegov tim na kraju su odustali od napada na Sjevernu Koreju. Umjesto toga, predsjednik je pokrenuo diplomatske razgovore sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom, no tri sastanka nisu dovela do toga da Pjongjang odustane od svog nuklearnog oružja.
Pregovori u slijepoj ulici, vojska se gomila
Na diplomatskom planu, visoki američki dužnosnici ovog su tjedna održali sastanke s iranskim kolegama. Washington traži potpuni prekid iranskog nuklearnog programa, ograničenja balističkog raketnog programa te prestanak potpore regionalnim naoružanim saveznicima Teherana.
Iran je odbacio sveobuhvatni sporazum i zasad ponudio tek ograničene ustupke u vezi sa svojim nuklearnim aktivnostima. Teheran ponovno tvrdi da nikada nije pokušao razviti nuklearno oružje.
Zastoj u pregovorima, za koji američki dužnosnici sve češće tvrde da ga je teško razriješiti, u kombinaciji s američkim vojnim jačanjem u blizini Irana, povećao je izglede za napade, piše WSJ.
Iranski dužnosnici zaprijetili su da će na svaki američki napad odgovoriti maksimalnom silom. Vrhovni vođa Ali Hamnei u nizu objava na društvenim mrežama u utorak je poručio da njegove snage mogu potopiti američki nosač zrakoplova i pogoditi američku vojsku “tako snažno da se više ne može podići”.
Lani dao Iranu dva tjedna pa napao za tri dana
Iran je oprezan prema Trumpovim rokovima za diplomaciju. Prošle godine Bijela kuća poručila je da će Teheranu dati dva tjedna za sklapanje sličnog nuklearnog sporazuma. No samo nekoliko dana poslije bombarderi B-2 napali su tri iranska nuklearna postrojenja i unazadili iranski nuklearni program.
Prema podacima o praćenju letova i riječima jednog američkog dužnosnika, Sjedinjene Države posljednjih su dana nastavile premještati napredne borbene zrakoplove F-35 i F-22 prema Bliskom istoku. Drugi nosač zrakoplova, opremljen jurišnim i elektroničkim borbenim avionima, na putu je prema regiji. U dolasku su i zapovjedno-upravljački zrakoplovi, ključni za koordinaciju velikih zračnih operacija, dok su u regiju posljednjih tjedana raspoređeni i ključni sustavi protuzračne obrane.
Kako navodi WSJ, riječ je o prvoj fazi koja bi trebala izvršiti pritisak na Teheran da pristane na dogovor, ali bez pokretanja sveobuhvatnog napada koji bi mogao izazvati veliku iransku odmazdu.
Ograničeni udar kao prvi korak
Prema navodima Wall Street Journala, početni napad, ako Trump izda nalog, mogao bi uslijediti već u sljedećim danima i bio bi usmjeren na nekoliko vojnih ili državnih ciljeva u Iranu. Izvori upoznati s planovima tvrde da bi takav udar bio zamišljen kao signal odlučnosti, ali i kao pokušaj otvaranja prostora za dogovor.
Ako Iran i nakon toga odbije ispuniti Trumpov zahtjev da zaustavi obogaćivanje uranija, Sjedinjene Države bi, prema istim izvorima, pokrenule širu kampanju protiv objekata režima, potencijalno usmjerenu i na rušenje vlasti u Teheranu.
Opcija ograničenog prvog udara, o kojoj dosad nije bilo javnih informacija, pokazuje da Trump razmatra uporabu vojne sile ne samo kao kaznu za iransko odbijanje sporazuma, nego i kao sredstvo za postizanje dogovora prihvatljivog Washingtonu. Jedan od izvora navodi da bi Trump mogao postupno pojačavati napade – počevši s manjim udarima, a zatim naređivati snažnije – sve dok iranske vlasti ne demontiraju svoj nuklearni program ili ne padnu.
Nije jasno koliko ozbiljno Trump trenutačno razmatra tu opciju nakon višednevnih i višesatnih rasprava, iako su mu je visoki suradnici više puta iznosili. Dužnosnici tvrde da su se u posljednje vrijeme razgovori više usmjerili prema mogućnosti šire vojne kampanje.
Trump: “Postići ćemo dogovor, na ovaj ili onaj način”
U četvrtak je Trump izjavio da će u roku od deset dana odlučiti o sljedećim potezima prema Iranu. Kasnije je novinarima rekao da je taj rok maksimalno oko dva tjedna. “Napravit ćemo dogovor, na ovaj ili onaj način”, rekao je.
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly odbila je govoriti o mogućim potezima, poručivši da “samo predsjednik Trump zna što može, a što ne mora učiniti”.
Dužnosnici ističu da Trump još nije donio odluku o napadu, ni ograničenom ni širokom. Razmatra niz opcija, od tjedne vojne kampanje s ciljem promjene režima do manjeg vala napada na iranske državne i vojne objekte. Pojedini američki dužnosnici i analitičari upozoravaju da bi takvi napadi mogli potaknuti iransku odmazdu, uvući SAD u širi rat na Bliskom istoku i ugroziti regionalne saveznike.
Trumpovo razmatranje ograničenog početnog udara podsjeća na raspravu iz njegova prvog mandata o tzv. “krvavom nosu” za Sjevernu Koreju. Tijekom 2018., u razdoblju zaoštrene nuklearne retorike između Washingtona i Pjongjanga, njegova administracija razmatrala je preventivni, ograničeni napad na Sjevernu Koreju kako bi pokazala koliko je ozbiljna u namjeri da zaustavi njezin nuklearni program.
Trump i njegov tim na kraju su odustali od napada na Sjevernu Koreju. Umjesto toga, predsjednik je pokrenuo diplomatske razgovore sa sjevernokorejskim čelnikom Kim Jong Unom, no tri sastanka nisu dovela do toga da Pjongjang odustane od svog nuklearnog oružja.
Pregovori u slijepoj ulici, vojska se gomila
Na diplomatskom planu, visoki američki dužnosnici ovog su tjedna održali sastanke s iranskim kolegama. Washington traži potpuni prekid iranskog nuklearnog programa, ograničenja balističkog raketnog programa te prestanak potpore regionalnim naoružanim saveznicima Teherana.
Iran je odbacio sveobuhvatni sporazum i zasad ponudio tek ograničene ustupke u vezi sa svojim nuklearnim aktivnostima. Teheran ponovno tvrdi da nikada nije pokušao razviti nuklearno oružje.
Zastoj u pregovorima, za koji američki dužnosnici sve češće tvrde da ga je teško razriješiti, u kombinaciji s američkim vojnim jačanjem u blizini Irana, povećao je izglede za napade, piše WSJ.
Iranski dužnosnici zaprijetili su da će na svaki američki napad odgovoriti maksimalnom silom. Vrhovni vođa Ali Hamnei u nizu objava na društvenim mrežama u utorak je poručio da njegove snage mogu potopiti američki nosač zrakoplova i pogoditi američku vojsku “tako snažno da se više ne može podići”.
Lani dao Iranu dva tjedna pa napao za tri dana
Iran je oprezan prema Trumpovim rokovima za diplomaciju. Prošle godine Bijela kuća poručila je da će Teheranu dati dva tjedna za sklapanje sličnog nuklearnog sporazuma. No samo nekoliko dana poslije bombarderi B-2 napali su tri iranska nuklearna postrojenja i unazadili iranski nuklearni program.
Prema podacima o praćenju letova i riječima jednog američkog dužnosnika, Sjedinjene Države posljednjih su dana nastavile premještati napredne borbene zrakoplove F-35 i F-22 prema Bliskom istoku. Drugi nosač zrakoplova, opremljen jurišnim i elektroničkim borbenim avionima, na putu je prema regiji. U dolasku su i zapovjedno-upravljački zrakoplovi, ključni za koordinaciju velikih zračnih operacija, dok su u regiju posljednjih tjedana raspoređeni i ključni sustavi protuzračne obrane.
