U razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na marginama Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan prenijet će poruku svog šefa, predsjednika Joea Bidena. Bijela kuća želi da Ukrajina promijeni strategiju u borbi protiv ruskih okupatora i da s napada prijeđe na obranu.
Zelenski razumije zašto to ima smisla, iako ne želi to čuti niti javno reći. Zbog toga bi trebao reći Sullivanu da prenese Bidenu - i da podsjeti Kongres SAD-a - da Ukrajina može imati odgovarajuću obranu samo ako SAD i njegovi saveznici jamče da će za to biti sredstava, piše Bloomberg.
Tragična situacija
Takva je, dakle, tragična situacija u Ukrajini, gotovo dvije godine nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo ničim izazvani rat nacionalnog uništenja. Radi održavanja morala kod kuće, Zelenski osjeća da treba nastaviti poricati da je rat u pat-poziciji, kao što je nedavno u nesmotrenom trenutku priznao njegov vrhovni general.
Hrabro izrečen cilj Zelenskog ostaje mirovna formula od 10 točaka koju je predložio 2022. godine. To uključuje potpuno povlačenje Rusije, povratak sve ukrajinske djece koju je Moskva otela, sud koji će suditi ruskim ratnim zločinima i još dosta toga. O ovom planu raspravljale su 83 zemlje u Davosu uoči ovotjednog foruma. Ali Rusija nije bila pozvana, a Kina se nije pojavila, tako da svi znaju da je to slijepa ulica.
Bojišnica priča drugačiju priču od Zelenskog
Zamrznuta linija bojišnice priča drugačiju priču. Ukrajinska protuofenziva je propala (što je frustriralo Washington, koji je tjerao Kijev da usvoji drugačiju taktiku). Rusi su se predobro ukopali, a Ukrajinci su izgubili previše vojnika i potrošili previše streljiva, posebno za protuzračnu obranu od nemilosrdnih ruskih projektila. Napad je uvijek teži od obrane, ali za Ukrajinu to sada možda više ne dolazi u obzir.
Putin je također shvatio taktičke prednosti obrane: zapravo je naredio svojoj vojsci da obustavi osvajanje i zadrži teritorij koji je okupirala. To za njega ima i strateškog smisla. Putin (čiji je vlastiti "reizbor" u ožujku posve siguran) provest će 2024. čekajući američke izbore u studenom, u nadi da će se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću i da će se dvojica moćnika dogovoriti.
Putin pretvorio rusko društvo u ratnu ekonomiju
Putin je u međuvremenu rusko društvo pretvorio u ratnu ekonomiju. Kremlj će 2024. potrošiti 8% BDP-a na vojsku, čime će prvi put od raspada Sovjetskog Saveza premašiti socijalne izdatke. Ruske tvornice proizvode metke i bombe, a njeni partneri Iran i Sjeverna Koreja isporučuju ih sve više.
Ukrajina ima manje resursa. Tijekom prošle godine primila je velikodušnu potporu SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Europske unije i drugih zapadnih saveznika. Ali njihov entuzijazam jenjava. Ukupno 110 milijardi dolara pomoći zapelo je u SAD-u i Europi. U Washingtonu su Trumpovi sljedbenici u Zastupničkom domu zadržali novčanu otkupninu kako bi udovoljili svojim fantazijama o zidu na granici s Meksikom.
Prepreka u Europi je Viktor Orban, premijer Mađarske i velik Trumpov i Putinov prijatelj. Naravno, Ukrajina bi trebala pojačati vlastitu proizvodnju streljiva, ali to je lakše reći nego učiniti dok ruski projektili gađaju njezine tvornice.
Zelenski je u pravu kad odbija pozive Zapada na prekid vatre
U tom kontekstu, Zelenski je u pravu kada odbija stalne pozive Zapada na prekid vatre. Rusija bi iskoristila stanku za ponovno naoružavanje i obnavljanje zaliha, kako bi kasnije nastavila s punim napadom na ukrajinsko društvo. Ali Ukrajina tijekom istog tog primirja možda neće dobiti više novca i oružja od Zapada. Tako bi prekid vatre sada mogao biti ravan kasnijoj kapitulaciji.
Šokantno je koliko je Zapad već izdao Kijev. Nije cijeli Zapad, naravno, već njegovi džepovi zbunjeni Putinovim dezinformacijama ili oni imaju druge prioritete. Trumpovi republikanci u Zastupničkom domu američkog Kongresa i Orban u Europi uglavnom su u potonjoj kategoriji. Njihov će cinizam ući u povijest.
Vrijeme mora postati saveznik Ukrajine, a ne Rusije
Zelenski, dakle, mora šapnuti Sullivanu ono što obojica već znaju: naravno, prestat ćemo slati zapadnjačke tenkove Abrams, Leopard i Challenger preko miniranog blata i rovova dok nas Rusi gađaju dronovima odozgo. Zaustavit ćemo to, jer nema smisla.
Umjesto toga, pokušat ćemo zadržati ono što još imamo, čak i ako će naši sunarodnjaci u okupiranoj Ukrajini misliti da ih prepuštamo njihovim ruskim gospodarima. Učinit ćemo to jer moramo vrijeme pretvoriti u našeg saveznika, a ne Putinovog. Ali možemo braniti naše linije samo ako nam vi iz SAD-a i Europe nastavite slati dronove, projektile i metke, kao i opremu za izgradnju neprobojnih utvrda.
Zelenski i Sullivan razumiju da je ovakva podrška ono što Biden mora pružiti, čak i dok pokušava upravljati još jednim ratom na Bliskom istoku, napetostima u istočnoj Aziji i domaćim problemima zvanim Trump. Kad je riječ o Ukrajini, ove godine u Davosu ne može biti optimizma, samo ostaci hrabrosti.
Zelenski razumije zašto to ima smisla, iako ne želi to čuti niti javno reći. Zbog toga bi trebao reći Sullivanu da prenese Bidenu - i da podsjeti Kongres SAD-a - da Ukrajina može imati odgovarajuću obranu samo ako SAD i njegovi saveznici jamče da će za to biti sredstava, piše Bloomberg.
Tragična situacija
Takva je, dakle, tragična situacija u Ukrajini, gotovo dvije godine nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo ničim izazvani rat nacionalnog uništenja. Radi održavanja morala kod kuće, Zelenski osjeća da treba nastaviti poricati da je rat u pat-poziciji, kao što je nedavno u nesmotrenom trenutku priznao njegov vrhovni general.
Hrabro izrečen cilj Zelenskog ostaje mirovna formula od 10 točaka koju je predložio 2022. godine. To uključuje potpuno povlačenje Rusije, povratak sve ukrajinske djece koju je Moskva otela, sud koji će suditi ruskim ratnim zločinima i još dosta toga. O ovom planu raspravljale su 83 zemlje u Davosu uoči ovotjednog foruma. Ali Rusija nije bila pozvana, a Kina se nije pojavila, tako da svi znaju da je to slijepa ulica.
Bojišnica priča drugačiju priču od Zelenskog
Zamrznuta linija bojišnice priča drugačiju priču. Ukrajinska protuofenziva je propala (što je frustriralo Washington, koji je tjerao Kijev da usvoji drugačiju taktiku). Rusi su se predobro ukopali, a Ukrajinci su izgubili previše vojnika i potrošili previše streljiva, posebno za protuzračnu obranu od nemilosrdnih ruskih projektila. Napad je uvijek teži od obrane, ali za Ukrajinu to sada možda više ne dolazi u obzir.
Putin je također shvatio taktičke prednosti obrane: zapravo je naredio svojoj vojsci da obustavi osvajanje i zadrži teritorij koji je okupirala. To za njega ima i strateškog smisla. Putin (čiji je vlastiti "reizbor" u ožujku posve siguran) provest će 2024. čekajući američke izbore u studenom, u nadi da će se Donald Trump vratiti u Bijelu kuću i da će se dvojica moćnika dogovoriti.
Putin pretvorio rusko društvo u ratnu ekonomiju
Putin je u međuvremenu rusko društvo pretvorio u ratnu ekonomiju. Kremlj će 2024. potrošiti 8% BDP-a na vojsku, čime će prvi put od raspada Sovjetskog Saveza premašiti socijalne izdatke. Ruske tvornice proizvode metke i bombe, a njeni partneri Iran i Sjeverna Koreja isporučuju ih sve više.
Ukrajina ima manje resursa. Tijekom prošle godine primila je velikodušnu potporu SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Europske unije i drugih zapadnih saveznika. Ali njihov entuzijazam jenjava. Ukupno 110 milijardi dolara pomoći zapelo je u SAD-u i Europi. U Washingtonu su Trumpovi sljedbenici u Zastupničkom domu zadržali novčanu otkupninu kako bi udovoljili svojim fantazijama o zidu na granici s Meksikom.
Prepreka u Europi je Viktor Orban, premijer Mađarske i velik Trumpov i Putinov prijatelj. Naravno, Ukrajina bi trebala pojačati vlastitu proizvodnju streljiva, ali to je lakše reći nego učiniti dok ruski projektili gađaju njezine tvornice.
Zelenski je u pravu kad odbija pozive Zapada na prekid vatre
U tom kontekstu, Zelenski je u pravu kada odbija stalne pozive Zapada na prekid vatre. Rusija bi iskoristila stanku za ponovno naoružavanje i obnavljanje zaliha, kako bi kasnije nastavila s punim napadom na ukrajinsko društvo. Ali Ukrajina tijekom istog tog primirja možda neće dobiti više novca i oružja od Zapada. Tako bi prekid vatre sada mogao biti ravan kasnijoj kapitulaciji.
Šokantno je koliko je Zapad već izdao Kijev. Nije cijeli Zapad, naravno, već njegovi džepovi zbunjeni Putinovim dezinformacijama ili oni imaju druge prioritete. Trumpovi republikanci u Zastupničkom domu američkog Kongresa i Orban u Europi uglavnom su u potonjoj kategoriji. Njihov će cinizam ući u povijest.
Vrijeme mora postati saveznik Ukrajine, a ne Rusije
Zelenski, dakle, mora šapnuti Sullivanu ono što obojica već znaju: naravno, prestat ćemo slati zapadnjačke tenkove Abrams, Leopard i Challenger preko miniranog blata i rovova dok nas Rusi gađaju dronovima odozgo. Zaustavit ćemo to, jer nema smisla.
Umjesto toga, pokušat ćemo zadržati ono što još imamo, čak i ako će naši sunarodnjaci u okupiranoj Ukrajini misliti da ih prepuštamo njihovim ruskim gospodarima. Učinit ćemo to jer moramo vrijeme pretvoriti u našeg saveznika, a ne Putinovog. Ali možemo braniti naše linije samo ako nam vi iz SAD-a i Europe nastavite slati dronove, projektile i metke, kao i opremu za izgradnju neprobojnih utvrda.
Zelenski i Sullivan razumiju da je ovakva podrška ono što Biden mora pružiti, čak i dok pokušava upravljati još jednim ratom na Bliskom istoku, napetostima u istočnoj Aziji i domaćim problemima zvanim Trump. Kad je riječ o Ukrajini, ove godine u Davosu ne može biti optimizma, samo ostaci hrabrosti.
