Nedavna anketa portala Klix.ba je pokazala da bi građani kupovali legalne cigarete da su jeftinije. Ekonomisti kažu da bi smanjenje akciza značilo veću potrošnju, dohodak građana i bolje zdravstvene usluge. Pitali smo resorno ministarstvo što planira uraditi, piše Klix.
U online anketi provedenoj sredinom ovog mjeseca čitatelje su pitali što bi ih najviše motiviralo za prestanak kupovine krijumčarenih cigareta i prelazak na legalne cigarete. Od skoro 2.930 koliko ih je odgovorilo, njih 2.645 ili više od 90 posto je poručilo da bi kupovali legalne cigarete da su jeftinije.
Visoke akcize na duhan i cigarete u Bosni i Hercegovini su jedan od osnovnih razloga visokih cijena legalnih proizvoda. Spadamo među europske države koje imaju najviše iznose akciza na ove proizvode.
Zato smo zatražili od Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine da se očituje o stavu građana. Pitali smo ih hoće li u ovoj godini možda razmotriti smanjenje iznosa akciza. Iz Ministarstva smo dobili potvrdu da je ključna institucija za rješavanje ovog pitanja raspoložena razmotriti moguća rješenja.
"Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) Bosne i Hercegovine, kojim predsjedava ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda, usvojio je krajem prošle godine odluku o minimalnoj i specifičnoj akcizi na duhan i cigarete što je zakonska obaveza propisana Zakonom o akcizama u Bosni i Hercegovini. U međuvremenu nije bilo novih inicijativa da se mijenja visina akciza na duhan i cigarete, a ukoliko ih bude UO UIO će ih razmatrati na jednoj od sljedećeih sjednica i izjasniti se o tome te odlučiti hoće li biti novih izmjena i dopuna zakona o akcizama ili će biti sličnih intervencija u novom zakonu o akcizama koji je u pripremi", poručili su iz resornog ministarstva.
U međuvremenu dok se čeka na vlast da razmotri trebaju li akcize biti niže, gube građani, proizvođači i sama vlast odnosno država.
Posljedica velikog nameta je da od pet KM, koliko minimalno koštaju cigarete, 4,5 KM dobije država. Tako skupe cigarete su mnoge primorale da kupuju one na crnom tržištu. Pretpostavlja se da je svaka druga cigareta nelegalna, a država je od akciza i PDV-a prošle godine prikupila 182 milijuna manje u odnosu na godinu ranije. Dakle, svi gube osim švercera.
"Smanjenjem akciza imate veći porezni obuhvat" i "pogrešan stav vlasti"
Za naše sugovornike, predsjednika Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine Adnana Smailbegovića i ekonomistu Admira Čavalića je mišljenje građana pokazatelj da povećanje nameta u datom trenutku postaje kontraproduktivno.
"S povećanjem akciza oni cijelu duhansku industriju guraju u sivu zonu. Ja već pet godina govorim o tome, a to vam je isto kao i to da se rad na crno smanjuje sa smanjenjem opterećenja rada. Ako smanjite namete možete povećati prihode jer imate širi obuhvat. Jasno je, s povećanjem akciza povećavate crno tržište. To su jednostavno tržišni zakoni, a protiv tržišta se još nitko nije izborio", ukazao je Smailbegović i dodao da pravila moraju biti usklađena s tržištem.
Smatra da je, kako je rekao, apsolutno pogrešan stav vlasti da bi smanjenjem akciza ugrozilo funkcioniranje države.
"U travnju prošle godine kada smo bili na tematskoj sjednici Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Petar Ćorluka (op. a. vlasnik kompanije Violeta) je kazao finu stvar. On kaže: 'Ljudi, mi kad hoćemo da više prodamo i da dođemo do novca napravimo akciju proizvoda. Spustimo cijene i više prodamo, tako dođemo do više para. To je formula'. Jednostavno je objasnio zašto se prave akcije. Tako da i po ovom pitanju treba spustiti stope i više će se ubrati", ponovio je.
Prema riječima Smailbegovića, vjerojatno bi službene statistike za posljednjih pet do šest godina pokazale koliko je velik pad kupovine duhana i duhanskih proizvoda na legalnom tržištu.
"Novac se mora trošiti za ono za što je planiran"
Ekonomista Admir Čavalić je mišljenja da u Bosni i Hercegovini postoje problemi u fiskalnom modeliranju. Dakle, upozorava, ne vodi se računa kako porezi utječu na sivo tržište i kako se troši porezni novac.
"Ono što je suštinski bitno jeste da bi se prihodi od akciza na duhanske proizvode trebali namjenski koristiti, po uzoru na druge zemlje svijeta, za rješavanje zdravstvenih problema. To se u Bosni i Hercegovini ne radi", naglasio je i dodao da građani nemaju povjerenje u fiskalnu politiku jer se ne novac ne troši na pravi način.
Ocijenio je da u Bosni i Hercegovini postoji najveći rast stope akciza i napomenuo je da se to pravda ujednačavanjem sa standardom Europske unije.
"Iz dobre namjere se stvaraju loši efekti"
Čavalić je podsjetio da se iz dobre namjere vlasti da zaštiti zdravlje građana stvaraju loši efekti. Podcrtao je da to za posljedicu ima da građani kupuju proizvode i koji su lošiji odnosno opasniji po njihove zdravlje.
"Postoji Laferova kriva koja znači da ako pređete određenu nevidljivu granicu oporezivanja, onda jednostavno padaju prihodi od oporezivanja. Dakle, ne možete unedogled rasti. Vjerojatno se to sada događa u oporezivanju duhanskih proizvoda. Vjerojatno smo dostigli maksimum Laferove krive i prihodi države opadaju", kazao je.
Istaknuo je da bi smanjenje akcize značilo veću potrošnju, veći dohodak građana i bolje zdravstvene usluge. Zato je pozvao da se razmotri drugačiji model oporezivanja.
U online anketi provedenoj sredinom ovog mjeseca čitatelje su pitali što bi ih najviše motiviralo za prestanak kupovine krijumčarenih cigareta i prelazak na legalne cigarete. Od skoro 2.930 koliko ih je odgovorilo, njih 2.645 ili više od 90 posto je poručilo da bi kupovali legalne cigarete da su jeftinije.
Visoke akcize na duhan i cigarete u Bosni i Hercegovini su jedan od osnovnih razloga visokih cijena legalnih proizvoda. Spadamo među europske države koje imaju najviše iznose akciza na ove proizvode.
Zato smo zatražili od Ministarstva financija i trezora Bosne i Hercegovine da se očituje o stavu građana. Pitali smo ih hoće li u ovoj godini možda razmotriti smanjenje iznosa akciza. Iz Ministarstva smo dobili potvrdu da je ključna institucija za rješavanje ovog pitanja raspoložena razmotriti moguća rješenja.
"Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIO) Bosne i Hercegovine, kojim predsjedava ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda, usvojio je krajem prošle godine odluku o minimalnoj i specifičnoj akcizi na duhan i cigarete što je zakonska obaveza propisana Zakonom o akcizama u Bosni i Hercegovini. U međuvremenu nije bilo novih inicijativa da se mijenja visina akciza na duhan i cigarete, a ukoliko ih bude UO UIO će ih razmatrati na jednoj od sljedećeih sjednica i izjasniti se o tome te odlučiti hoće li biti novih izmjena i dopuna zakona o akcizama ili će biti sličnih intervencija u novom zakonu o akcizama koji je u pripremi", poručili su iz resornog ministarstva.
U međuvremenu dok se čeka na vlast da razmotri trebaju li akcize biti niže, gube građani, proizvođači i sama vlast odnosno država.
Posljedica velikog nameta je da od pet KM, koliko minimalno koštaju cigarete, 4,5 KM dobije država. Tako skupe cigarete su mnoge primorale da kupuju one na crnom tržištu. Pretpostavlja se da je svaka druga cigareta nelegalna, a država je od akciza i PDV-a prošle godine prikupila 182 milijuna manje u odnosu na godinu ranije. Dakle, svi gube osim švercera.
"Smanjenjem akciza imate veći porezni obuhvat" i "pogrešan stav vlasti"
Za naše sugovornike, predsjednika Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine Adnana Smailbegovića i ekonomistu Admira Čavalića je mišljenje građana pokazatelj da povećanje nameta u datom trenutku postaje kontraproduktivno.
"S povećanjem akciza oni cijelu duhansku industriju guraju u sivu zonu. Ja već pet godina govorim o tome, a to vam je isto kao i to da se rad na crno smanjuje sa smanjenjem opterećenja rada. Ako smanjite namete možete povećati prihode jer imate širi obuhvat. Jasno je, s povećanjem akciza povećavate crno tržište. To su jednostavno tržišni zakoni, a protiv tržišta se još nitko nije izborio", ukazao je Smailbegović i dodao da pravila moraju biti usklađena s tržištem.
Smatra da je, kako je rekao, apsolutno pogrešan stav vlasti da bi smanjenjem akciza ugrozilo funkcioniranje države.
"U travnju prošle godine kada smo bili na tematskoj sjednici Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Petar Ćorluka (op. a. vlasnik kompanije Violeta) je kazao finu stvar. On kaže: 'Ljudi, mi kad hoćemo da više prodamo i da dođemo do novca napravimo akciju proizvoda. Spustimo cijene i više prodamo, tako dođemo do više para. To je formula'. Jednostavno je objasnio zašto se prave akcije. Tako da i po ovom pitanju treba spustiti stope i više će se ubrati", ponovio je.
Prema riječima Smailbegovića, vjerojatno bi službene statistike za posljednjih pet do šest godina pokazale koliko je velik pad kupovine duhana i duhanskih proizvoda na legalnom tržištu.
"Novac se mora trošiti za ono za što je planiran"
Ekonomista Admir Čavalić je mišljenja da u Bosni i Hercegovini postoje problemi u fiskalnom modeliranju. Dakle, upozorava, ne vodi se računa kako porezi utječu na sivo tržište i kako se troši porezni novac.
"Ono što je suštinski bitno jeste da bi se prihodi od akciza na duhanske proizvode trebali namjenski koristiti, po uzoru na druge zemlje svijeta, za rješavanje zdravstvenih problema. To se u Bosni i Hercegovini ne radi", naglasio je i dodao da građani nemaju povjerenje u fiskalnu politiku jer se ne novac ne troši na pravi način.
Ocijenio je da u Bosni i Hercegovini postoji najveći rast stope akciza i napomenuo je da se to pravda ujednačavanjem sa standardom Europske unije.
"Iz dobre namjere se stvaraju loši efekti"
Čavalić je podsjetio da se iz dobre namjere vlasti da zaštiti zdravlje građana stvaraju loši efekti. Podcrtao je da to za posljedicu ima da građani kupuju proizvode i koji su lošiji odnosno opasniji po njihove zdravlje.
"Postoji Laferova kriva koja znači da ako pređete određenu nevidljivu granicu oporezivanja, onda jednostavno padaju prihodi od oporezivanja. Dakle, ne možete unedogled rasti. Vjerojatno se to sada događa u oporezivanju duhanskih proizvoda. Vjerojatno smo dostigli maksimum Laferove krive i prihodi države opadaju", kazao je.
Istaknuo je da bi smanjenje akcize značilo veću potrošnju, veći dohodak građana i bolje zdravstvene usluge. Zato je pozvao da se razmotri drugačiji model oporezivanja.
