Na općim izborima s rekordnom izlaznošću od 74 posto Emir Suljagić i Fahrudin Radončić među bošnjačkim i Dragan Čović i Martin Raguž među hrvatskim kandidatima vode mrtvu utrku za dva mjesta u Predsjedništvu BiH iz Federacije, dok Željka Cvijanović pobjeđuje Mladena Ivanića u RS-u.
Istodobno, Demokratska fronta (DF) uvjerljivi je pobjednik izbora u FBiH i ima za trećinu više glasova od SDA, dok se SBB i HDZ BiH održavaju na osam posto potpore biračkog tijela u ovom entitetu. SNSD je, pak, u RS-u doživio pravi debakl jer tu stranku i njene koalicijske partnere podupire znatno manje birača nego stranke okupljene oko SDS-a. Ovako bi danas izgledala novinska izvješća da su se 12. listopada ostvarila “predizborna istraživanja” domaćih i međunarodnih agencija kojima smo bili bombardirani tijekom proteklih nekoliko mjeseci.
Ankete i izbori
Svi oni koji su makar i površno upoznati s rezultatima izbora znaju da su oni bitno drukčiji od navedenih. Počevši od izlaznosti, koja je za 20 posto manja od spomenute, pa do rezultata pojedinih stranaka i kandidata. U razvijenim demokratskim zemljama nezamislivo je da bilo koja agencija ili institucija toliko pogriješi u anketama i da stvarni rezultati budu skoro pa dijametralno suprotni njihovim “istraživanjima” javnog mnijenja. Ako bi se to nekada slučajno i dogodilo, takve istraživače nitko više ne bi uzimao za ozbiljno, a javnost se ne bi umirila dok se ne bi potpuno razotkrilo tko je i čime motiviran “štimao” predizborne ankete.
U BiH to, dakako, nije slučaj pa iz izbora u izbore svjedočimo spinovanju javnosti kroz različite ankete koje se u konačnici pokažu potpuno neutemeljenima.
U drugoj polovini srpnja američki Nacionalni demokratski institut (NDI) naručio je istraživanje koje je “pokazalo” da će Komšićev DF dobiti 22 posto glasova u FBiH, SDA 14, a HDZ BiH i SBB po osam posto glasova. Rezultati izbora su bili bitno drukčiji jer je SDA dobio 27,8, a DF 15,3 posto glasova u ovom entitetu. Umjesto “prognoziranih” osam, SBB je dobio 14,4, a HDZ BiH 12,1 posto glasova. Prema istom istraživanju, stranke vladajuće koalicije u RS-u podupiralo je 30, a oporbene oko 44 posto birača u tom entitetu. Međutim, SNSD i partnerske stranke su na izborima dobile natpolovičnu većinu i očito će sami formirati vlast.
I slika novog Predsjedništva BiH danas bi bila bitno drugačija da su istraživanja NDI-ja bila točna. Kada je u pitanju izbor za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, 19 posto birača koji izlaze na izbore trebalo je, po anketi iz srpnja ove godine, glasovati za Emira Suljagića (DF), 17 posto za Bakira Izetbegovića (SDA), a 16 posto za Fahrudina Radončića (SBB). Službeni rezultati izbora, međutim, govore da je za Izetbegovića glasovalo 32,8, za Radončića 27,6, a za Suljagića tek 15,2 posto od onih koji su birali bošnjačkog člana državnog Predsjedništva.
Loši prognozeri
Nešto bliži stvarnom opredjeljenju birača NDI je bio u dijelu istraživanja o potpori hrvatskim kandidatima pa je Draganu Čoviću davao 11, a Martinu Ragužu šest posto glasova od ukupnog broja birača u Federaciji. No, u zadnjem predizbornom istraživanju ta se Čovićeva prednost istopila pa su mnogi očekivali mrtvu utrku koja je, na kraju, izostala jer je Čović dobio 52,2, a Raguž 38,6 posto glasova.
Danas smiješno izgledaju i druge predizborne ankete, poput one Ipsosa u kojoj je najavljena pobjeda Raguža nad Čovićem, ali i pobjeda DF-a sa 16 ispred SDA s 15 posto glasova. Po istoj anketi, HDZ BiH trebao je dobiti pet, a HDZ 1990. četiri posto glasova. Rezultati izbora pokazuju da je koalicija okupljena oko HDZ-a BiH dobila 12,1, a mlađi HDZ tri puta manje, odnosno 4,1 posto glasova. U RS-u je isto ovo istraživanje DNS-u davalo dvostruko manje, a Socijalističkoj partiji dvostruko više glasova nego što su doista dobili na izborima 12. listopada.
Među najveće promašaje u predizbornim istraživanjima treba uvrstiti i ono agencije Polis iz lipnja ove godine kada je anketa, navodno provedena u većem broju općina s većinskim hrvatskim stanovništvom, pokazala da Martin Raguž uživa potporu 37, a Dragan Čović 34 posto birača na tim prostorima. Opredjeljenje birača bilo je značajno drukčije jer je Čović na većinskim hrvatskim prostorima uvjerljivo pobijedio Raguža.
VL
Istodobno, Demokratska fronta (DF) uvjerljivi je pobjednik izbora u FBiH i ima za trećinu više glasova od SDA, dok se SBB i HDZ BiH održavaju na osam posto potpore biračkog tijela u ovom entitetu. SNSD je, pak, u RS-u doživio pravi debakl jer tu stranku i njene koalicijske partnere podupire znatno manje birača nego stranke okupljene oko SDS-a. Ovako bi danas izgledala novinska izvješća da su se 12. listopada ostvarila “predizborna istraživanja” domaćih i međunarodnih agencija kojima smo bili bombardirani tijekom proteklih nekoliko mjeseci.
Ankete i izbori
Svi oni koji su makar i površno upoznati s rezultatima izbora znaju da su oni bitno drukčiji od navedenih. Počevši od izlaznosti, koja je za 20 posto manja od spomenute, pa do rezultata pojedinih stranaka i kandidata. U razvijenim demokratskim zemljama nezamislivo je da bilo koja agencija ili institucija toliko pogriješi u anketama i da stvarni rezultati budu skoro pa dijametralno suprotni njihovim “istraživanjima” javnog mnijenja. Ako bi se to nekada slučajno i dogodilo, takve istraživače nitko više ne bi uzimao za ozbiljno, a javnost se ne bi umirila dok se ne bi potpuno razotkrilo tko je i čime motiviran “štimao” predizborne ankete.
U BiH to, dakako, nije slučaj pa iz izbora u izbore svjedočimo spinovanju javnosti kroz različite ankete koje se u konačnici pokažu potpuno neutemeljenima.
U drugoj polovini srpnja američki Nacionalni demokratski institut (NDI) naručio je istraživanje koje je “pokazalo” da će Komšićev DF dobiti 22 posto glasova u FBiH, SDA 14, a HDZ BiH i SBB po osam posto glasova. Rezultati izbora su bili bitno drukčiji jer je SDA dobio 27,8, a DF 15,3 posto glasova u ovom entitetu. Umjesto “prognoziranih” osam, SBB je dobio 14,4, a HDZ BiH 12,1 posto glasova. Prema istom istraživanju, stranke vladajuće koalicije u RS-u podupiralo je 30, a oporbene oko 44 posto birača u tom entitetu. Međutim, SNSD i partnerske stranke su na izborima dobile natpolovičnu većinu i očito će sami formirati vlast.
I slika novog Predsjedništva BiH danas bi bila bitno drugačija da su istraživanja NDI-ja bila točna. Kada je u pitanju izbor za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, 19 posto birača koji izlaze na izbore trebalo je, po anketi iz srpnja ove godine, glasovati za Emira Suljagića (DF), 17 posto za Bakira Izetbegovića (SDA), a 16 posto za Fahrudina Radončića (SBB). Službeni rezultati izbora, međutim, govore da je za Izetbegovića glasovalo 32,8, za Radončića 27,6, a za Suljagića tek 15,2 posto od onih koji su birali bošnjačkog člana državnog Predsjedništva.
Loši prognozeri
Nešto bliži stvarnom opredjeljenju birača NDI je bio u dijelu istraživanja o potpori hrvatskim kandidatima pa je Draganu Čoviću davao 11, a Martinu Ragužu šest posto glasova od ukupnog broja birača u Federaciji. No, u zadnjem predizbornom istraživanju ta se Čovićeva prednost istopila pa su mnogi očekivali mrtvu utrku koja je, na kraju, izostala jer je Čović dobio 52,2, a Raguž 38,6 posto glasova.
Danas smiješno izgledaju i druge predizborne ankete, poput one Ipsosa u kojoj je najavljena pobjeda Raguža nad Čovićem, ali i pobjeda DF-a sa 16 ispred SDA s 15 posto glasova. Po istoj anketi, HDZ BiH trebao je dobiti pet, a HDZ 1990. četiri posto glasova. Rezultati izbora pokazuju da je koalicija okupljena oko HDZ-a BiH dobila 12,1, a mlađi HDZ tri puta manje, odnosno 4,1 posto glasova. U RS-u je isto ovo istraživanje DNS-u davalo dvostruko manje, a Socijalističkoj partiji dvostruko više glasova nego što su doista dobili na izborima 12. listopada.
Među najveće promašaje u predizbornim istraživanjima treba uvrstiti i ono agencije Polis iz lipnja ove godine kada je anketa, navodno provedena u većem broju općina s većinskim hrvatskim stanovništvom, pokazala da Martin Raguž uživa potporu 37, a Dragan Čović 34 posto birača na tim prostorima. Opredjeljenje birača bilo je značajno drukčije jer je Čović na većinskim hrvatskim prostorima uvjerljivo pobijedio Raguža.
VL
