Požeško-slavonska županija, radeći na očuvanju i jačanju položaja i identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske te očuvanju kulturne baštine, osigurala je financijsku potporu Franjevačkom samostanu Rama - Šćit u Bosni i Hercegovini. Tako su u Franjevačkom samostanu Rama - Šćit županica Požeško-slavonske županije Antonija Jozić i gvardijan Franjevačkog samostana Rama - Šćit fra Andrija Jozić potpisali ugovor o financijskoj potpori kojim je osigurano dvadeset tisuća eura, a novac će biti usmjeren prema izgradnji galerije i knjižnice u okviru samostana. Sredstva su osigurana u okviru proračuna Požeško-slavonske županije te u sklopu programa pomoći Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Zbog toga se županica našla na udaru kritika da je navodno pogodovala Franjevačkome samostanu Rama - Šćit.
Zašto Rama?
- Više je razloga zašto baš Rama. Kao prvo, postoji snažna poveznica između Rame i Slavonije, posebice moje županije, i ta poveznica postoji nekoliko desetljeća. Naime, u vrijeme nastanka Ramskog jezera šezdesetih godina prošloga stoljeća brojni su Ramljaci svoj dom pronašli upravo na području moje županije, posebice gradova Požege i Pleternice te općine Jakšić. Procjenjuje se da danas na području Požeško-slavonske županije živi otprilike pet tisuća Ramljaka i njihovih potomaka. Na području županije su i dvije udruge koje okupljaju Ramljake, i to Ramska zajednica Požega te KUD “Zavičajno društvo” Rama Pleternica, koji su aktivni dionici zajednice. Drugi razlog je taj što Požeško-slavonska županija sa svim gradovima i općinama u okviru proračuna ima stavku za programe Hrvata izvan Hrvatske, i to u visini od 40 tisuća eura. Od toga je polovina županijskih sredstava, a polovina je sufinanciranje pet gradova i pet općina. S te pozicije već smo isplatili 20 tisuća eura Hrvatskom nacionalnom vijeću u Republici Srbiji za njihove programe i projekte, a za drugih 20 tisuća eura potpisali smo sporazum s Franjevačkim samostanom Rama - Šćit za njihov projekt izgradnje galerije i knjižnice. Ramska crkva i knjižnica spaljene su u srpnju 1942. godine. Izgradnjom galerije i knjižnice nakon više od osam desetljeća uspostavljaju se važne kulturne institucije u okviru ovoga samostana. Kažu da narod koji ne poznaje svoju povijest nema ni svoju budućnost, stoga smo se simbolično uključili u taj projekt želeći još više osnažiti odnose između Ramljaka i žitelja ponosne Požeško-slavonske županije.
Na Googleu sam pronašao, zanimljivo je, da ste kao čelna žena Pleternice ipak daleko “isplativiji” posao napravili s Tomislavgradom. Zašto je to tako?
- Ako mislite na prekogranični projekt “Kulturna ruta bećarca i gange”, koji nam je bio odobren za financiranje u okviru programa Interreg Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, razlog je u tome što su ljudi u Tomislavgradu na čelu s tadašnjim načelnikom Ivanom Vukadinom bili spremni za suradnju, a mi smo imali znanja i iskustva takve projekte napisati i provoditi. Osobno sam jako ponosna na činjenicu da smo u okviru tog projekta ostvarili 2,35 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju Trga bećarca u Pleternici, kao i izgradnju Trga gange i hajdučke družine u Tomislavgradu. Ti projekti uvelike su izmijenili vizure dvaju gradova, a okosnica projekta bila nam je nematerijalna kulturna baština, odnosno napjevi, bećarac koji se pjeva u Slavoniji, Baranji i Srijemu te ganga koja se pjeva u imotskom kraju, Hercegovini pa sve do Rame. Ramljaci pjevaju i bećarac, ali značajno se razlikuje od slavonskog.
A kakav je problem imao načelnik Rame Jozo Ivančević, zašto je on odustao od suradnje i projekta koji je Rami mogao donijeti milijun eura 2016.?
- Ne znam. Ono što znam je da sam kao gradonačelnica Pleternice željela uspostaviti suradnju i s Općinom Prozor-Rama iz ranije navedenih razloga. Tada, 2016. godine, željela sam kao projektnog partnera uključiti i Općinu Prozor-Rama, zbog čega sam inicirala prvi kontakt s načelnikom Ivančevićem i predložila suradnju na prekograničnom projektu. Međutim, tada je načelnik Ivančević otkazao naš sastanak sat vremena prije nego što smo se trebali susresti, i to bez navođenja opravdanog razloga ili prijedloga odgode, kako bi se to u odraslom poslovnom i političkom svijetu očekivalo. Dakle, ja sam u to vrijeme već bila na putu i tik do mjesta susreta u Bosni i Hercegovini, a suradnja je završila prije nego što je počela iz meni nepoznatog razloga. Na kraju smo projekt prijavili samo s Općinom Tomislavgrad i uspjeli se kvalitetom projekta i brojem bodova pozicionirati među četiri ili pet najboljih projekata odobrenih za financiranje.
Kako onda komentirate nedavne medijske navode da ste kao županica “sredili” 210.000 eura za rođaka vašeg supruga?
- Ne znam kako se “sređuju” projekti. U mom svijetu postoji kvaliteta projektnih prijedloga, bodovanje i rang-lista. No kad ste se već dotaknuli potpore koju je dobio projekt župe sv. Barbare iz Jakšića i Franjevački samostan Rama - Šćit, voljela bih navesti nešto što nigdje ne možete pročitati. Odobrenih 210.000 eura odnosi se na projekte i u Jakšiću i na Šćitu, ne znam koliko kome, ali pretpostavljam da je sličan iznos ili je nešto veći u korist projekta u Bosni i Hercegovini. Drugo, da, projektni prijedlog je izradila županijska Razvojna agencija jer je osnovana upravo s ciljem da radi na pripremi i provedbi projekata financiranih nacionalnim i EU sredstvima. Svaki euro koji se uloži na područje moje županije itekako je važan, neovisno o tome radi li se o projektu poduzetnika, poljoprivrednika, lokalne samouprave, ustanova, udruga ili vjerskih zajednica. I treće, nisam članica Povjerenstva za ocjenu projekata u Ministarstvu pa jedino što mogu reći je da su to sve insinuacije i pokušaj difamacije mog imena i političkog djelovanja jer je gvardijan samostana obiteljski povezan s mojim suprugom. U konačnici, cilj programa jest jačanje prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te pružanje potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini u množini, a ne pojedincu, kako se to predstavlja. Sredstva su dodijeljena za projekt izgradnje knjižnice i galerije, a ne gvardijanu osobno.
Medij koji je objavio tekst upućuje i na “korupcijski” krimen da fra Andrija Jozić opstruira izgradnju doma za stare i nemoćne te da je blizak čelniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću i da ruši načelnika Jozu Ivančevića?
- Fra Andriju poznajem dugo. On nije osoba koja opstruira i ruši, već osoba koja gradi, i to ne samo materijalno, kao što su knjižnica i galerija, već gradi i odnose među ljudima, što je, uostalom, njegovo, a i naše poslanje na ovom svijetu.
Koliko je značajna ta zavičajna, ali i vjerska poveznica, glasoviti samostan na Šćitu i može li polučiti još konkretnijim projektima, gospodarskom suradnjom između vaše županije i Rame?
- Sigurna sam da može. Rama je prekrasan prostor koji zasigurno zaslužuje više i bolje. Svim Ramljacima, gdje god se nalazili, važna je crkva na Šćitu. Na neki način to je i njihova identitetska odrednica, kao i Diva Grabovčeva. Lijepa suradnja uspostavljena je i kroz susrete Ramljaka u Jakšiću, tradicionalno Ramsko silo, kroz brojne posjete raseljene Rame svom zavičaju, kao i kroz suradnju dviju župa kroz projekt prekogranične suradnje.
U tome kontekstu važno vas je upitati i o značaju projekata koje Vlada RH i lokalne zajednice uz korištenje EU fondova razvijaju s Hrvatima u BiH i koliki je njihov potencijal?
- Vlada Republike Hrvatske se i u svom trećem mandatu nastavlja zalagati za europski put Bosne i Hercegovine u kojoj je hrvatski narod konstitutivni narod. U tom kontekstu, a osim zalaganja na razini Europske unije, Hrvatska pruža značajnu pomoć u transferu znanja i iskustva hrvatskih stručnjaka u pristupnim pregovorima. Povećana su sredstva programa prekogranične suradnje radi osnaživanja pograničnog područja i pružanja dodatne potpore Hrvatima koji žive u Bosni i Hercegovini. Stoga su ovi projekti koji su se provodili i koji se provode kroz programe prekogranične suradnje na neki način i snažna podrška opstanku hrvatskoga naroda na tom području, ali i dobar prijenos znanja za vrijeme koje će doći, vrijeme kad će Bosna i Hercegovina postati punopravna članica EU.
Zoran Krešić / Večernji list
Zašto Rama?
- Više je razloga zašto baš Rama. Kao prvo, postoji snažna poveznica između Rame i Slavonije, posebice moje županije, i ta poveznica postoji nekoliko desetljeća. Naime, u vrijeme nastanka Ramskog jezera šezdesetih godina prošloga stoljeća brojni su Ramljaci svoj dom pronašli upravo na području moje županije, posebice gradova Požege i Pleternice te općine Jakšić. Procjenjuje se da danas na području Požeško-slavonske županije živi otprilike pet tisuća Ramljaka i njihovih potomaka. Na području županije su i dvije udruge koje okupljaju Ramljake, i to Ramska zajednica Požega te KUD “Zavičajno društvo” Rama Pleternica, koji su aktivni dionici zajednice. Drugi razlog je taj što Požeško-slavonska županija sa svim gradovima i općinama u okviru proračuna ima stavku za programe Hrvata izvan Hrvatske, i to u visini od 40 tisuća eura. Od toga je polovina županijskih sredstava, a polovina je sufinanciranje pet gradova i pet općina. S te pozicije već smo isplatili 20 tisuća eura Hrvatskom nacionalnom vijeću u Republici Srbiji za njihove programe i projekte, a za drugih 20 tisuća eura potpisali smo sporazum s Franjevačkim samostanom Rama - Šćit za njihov projekt izgradnje galerije i knjižnice. Ramska crkva i knjižnica spaljene su u srpnju 1942. godine. Izgradnjom galerije i knjižnice nakon više od osam desetljeća uspostavljaju se važne kulturne institucije u okviru ovoga samostana. Kažu da narod koji ne poznaje svoju povijest nema ni svoju budućnost, stoga smo se simbolično uključili u taj projekt želeći još više osnažiti odnose između Ramljaka i žitelja ponosne Požeško-slavonske županije.
Na Googleu sam pronašao, zanimljivo je, da ste kao čelna žena Pleternice ipak daleko “isplativiji” posao napravili s Tomislavgradom. Zašto je to tako?
- Ako mislite na prekogranični projekt “Kulturna ruta bećarca i gange”, koji nam je bio odobren za financiranje u okviru programa Interreg Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, razlog je u tome što su ljudi u Tomislavgradu na čelu s tadašnjim načelnikom Ivanom Vukadinom bili spremni za suradnju, a mi smo imali znanja i iskustva takve projekte napisati i provoditi. Osobno sam jako ponosna na činjenicu da smo u okviru tog projekta ostvarili 2,35 milijuna eura bespovratnih sredstava za izgradnju Trga bećarca u Pleternici, kao i izgradnju Trga gange i hajdučke družine u Tomislavgradu. Ti projekti uvelike su izmijenili vizure dvaju gradova, a okosnica projekta bila nam je nematerijalna kulturna baština, odnosno napjevi, bećarac koji se pjeva u Slavoniji, Baranji i Srijemu te ganga koja se pjeva u imotskom kraju, Hercegovini pa sve do Rame. Ramljaci pjevaju i bećarac, ali značajno se razlikuje od slavonskog.
A kakav je problem imao načelnik Rame Jozo Ivančević, zašto je on odustao od suradnje i projekta koji je Rami mogao donijeti milijun eura 2016.?
- Ne znam. Ono što znam je da sam kao gradonačelnica Pleternice željela uspostaviti suradnju i s Općinom Prozor-Rama iz ranije navedenih razloga. Tada, 2016. godine, željela sam kao projektnog partnera uključiti i Općinu Prozor-Rama, zbog čega sam inicirala prvi kontakt s načelnikom Ivančevićem i predložila suradnju na prekograničnom projektu. Međutim, tada je načelnik Ivančević otkazao naš sastanak sat vremena prije nego što smo se trebali susresti, i to bez navođenja opravdanog razloga ili prijedloga odgode, kako bi se to u odraslom poslovnom i političkom svijetu očekivalo. Dakle, ja sam u to vrijeme već bila na putu i tik do mjesta susreta u Bosni i Hercegovini, a suradnja je završila prije nego što je počela iz meni nepoznatog razloga. Na kraju smo projekt prijavili samo s Općinom Tomislavgrad i uspjeli se kvalitetom projekta i brojem bodova pozicionirati među četiri ili pet najboljih projekata odobrenih za financiranje.
Kako onda komentirate nedavne medijske navode da ste kao županica “sredili” 210.000 eura za rođaka vašeg supruga?
- Ne znam kako se “sređuju” projekti. U mom svijetu postoji kvaliteta projektnih prijedloga, bodovanje i rang-lista. No kad ste se već dotaknuli potpore koju je dobio projekt župe sv. Barbare iz Jakšića i Franjevački samostan Rama - Šćit, voljela bih navesti nešto što nigdje ne možete pročitati. Odobrenih 210.000 eura odnosi se na projekte i u Jakšiću i na Šćitu, ne znam koliko kome, ali pretpostavljam da je sličan iznos ili je nešto veći u korist projekta u Bosni i Hercegovini. Drugo, da, projektni prijedlog je izradila županijska Razvojna agencija jer je osnovana upravo s ciljem da radi na pripremi i provedbi projekata financiranih nacionalnim i EU sredstvima. Svaki euro koji se uloži na područje moje županije itekako je važan, neovisno o tome radi li se o projektu poduzetnika, poljoprivrednika, lokalne samouprave, ustanova, udruga ili vjerskih zajednica. I treće, nisam članica Povjerenstva za ocjenu projekata u Ministarstvu pa jedino što mogu reći je da su to sve insinuacije i pokušaj difamacije mog imena i političkog djelovanja jer je gvardijan samostana obiteljski povezan s mojim suprugom. U konačnici, cilj programa jest jačanje prekogranične suradnje između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te pružanje potpore Hrvatima u Bosni i Hercegovini u množini, a ne pojedincu, kako se to predstavlja. Sredstva su dodijeljena za projekt izgradnje knjižnice i galerije, a ne gvardijanu osobno.
Medij koji je objavio tekst upućuje i na “korupcijski” krimen da fra Andrija Jozić opstruira izgradnju doma za stare i nemoćne te da je blizak čelniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću i da ruši načelnika Jozu Ivančevića?
- Fra Andriju poznajem dugo. On nije osoba koja opstruira i ruši, već osoba koja gradi, i to ne samo materijalno, kao što su knjižnica i galerija, već gradi i odnose među ljudima, što je, uostalom, njegovo, a i naše poslanje na ovom svijetu.
Koliko je značajna ta zavičajna, ali i vjerska poveznica, glasoviti samostan na Šćitu i može li polučiti još konkretnijim projektima, gospodarskom suradnjom između vaše županije i Rame?
- Sigurna sam da može. Rama je prekrasan prostor koji zasigurno zaslužuje više i bolje. Svim Ramljacima, gdje god se nalazili, važna je crkva na Šćitu. Na neki način to je i njihova identitetska odrednica, kao i Diva Grabovčeva. Lijepa suradnja uspostavljena je i kroz susrete Ramljaka u Jakšiću, tradicionalno Ramsko silo, kroz brojne posjete raseljene Rame svom zavičaju, kao i kroz suradnju dviju župa kroz projekt prekogranične suradnje.
U tome kontekstu važno vas je upitati i o značaju projekata koje Vlada RH i lokalne zajednice uz korištenje EU fondova razvijaju s Hrvatima u BiH i koliki je njihov potencijal?
- Vlada Republike Hrvatske se i u svom trećem mandatu nastavlja zalagati za europski put Bosne i Hercegovine u kojoj je hrvatski narod konstitutivni narod. U tom kontekstu, a osim zalaganja na razini Europske unije, Hrvatska pruža značajnu pomoć u transferu znanja i iskustva hrvatskih stručnjaka u pristupnim pregovorima. Povećana su sredstva programa prekogranične suradnje radi osnaživanja pograničnog područja i pružanja dodatne potpore Hrvatima koji žive u Bosni i Hercegovini. Stoga su ovi projekti koji su se provodili i koji se provode kroz programe prekogranične suradnje na neki način i snažna podrška opstanku hrvatskoga naroda na tom području, ali i dobar prijenos znanja za vrijeme koje će doći, vrijeme kad će Bosna i Hercegovina postati punopravna članica EU.
Zoran Krešić / Večernji list
