Prošli mjesec bio je ekstreman za Arktik, temperature su skočile za 20 Celzijevih stupnjeva iznad normale, a morski led dosegao je najnižu razinu ikad zabilježenu za veljaču – treći uzastopni mjesec rekordno niskih vrijednosti, prenosi CNN.
"Nadam se da ova tri mjeseca nisu uvod u potencijalno novi apsolutni minimum ovog ljeta, jer početna točka sezone otapanja nije dobra", rekao je Mika Rantanen iz Finskoga meteorološkog instituta.
Arktik kao ključni pokazatelj klimatskih promjena
Znanstvenici ističu da je Arktik "rani pokazatelj klimatskih promjena", a gubitak morskog leda znak je da je regija u ozbiljnim problemima. Iako bi u ovo doba godine led trebao dosezati maksimum, bilježe se rekordno niske vrijednosti.
Prema izvješću NOAA-e, Arktik sada djeluje unutar "novog režima", gdje promjene možda ne obaraju rekorde svaki put, ali su sve ekstremnije. Twila Moon iz Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu ističe: "On je nešto poput našeg planetarnog klima-uređaja."
Nepovratne promjene i globalne posljedice
Gubitak leda ne utječe samo na lokalni ekosustav i četiri milijuna ljudi koji žive na Arktiku. Morski led inače reflektira sunčevu svjetlost, ali kako se smanjuje, tamni ocean apsorbira više topline, ubrzavajući zagrijavanje planeta. Arktik se zagrijava četiri puta brže od globalnog prosjeka, a brza promjena regije već slabi mlaznu struju, što dovodi do ekstremnih vremenskih obrazaca širom planeta.
"Meandriranje mlazne struje čini vremenske uvjete dugotrajnijima, što dovodi do dužih toplinskih valova, hladnih razdoblja, suša i oluja", rekla je Jennifer Francis iz Woodwell Climate Research Centra.
Hoće li Arktik ostati bez leda?
Prema istraživanju znanstvenika Dirka Notza sa Sveučilišta u Hamburgu, Arktik će tijekom ljeta ostati bez leda do 2050., čak i ako emisije odmah prestanu. "Za to je u osnovi prekasno", rekao je Notz. Neka istraživanja predviđaju da bi prvi dan bez leda mogao doći čak i prije kraja ovog desetljeća.
Znanstvenici upozoravaju da geopolitička previranja dodatno otežavaju praćenje ubrzanih promjena na Arktiku. Ruski znanstvenici, koji su ranije sudjelovali u istraživanjima, isključeni su iz međunarodnih suradnji zbog rata u Ukrajini, što slabi sposobnost praćenja stanja u regiji.
SAD se također suočava s problemima – rezanja financiranja znanstvenih agencija tijekom Trumpove administracije izazvala su zabrinutost zbog manjka resursa za praćenje klimatskih promjena. "Ono što se događa na Arktiku jedan je od najočitijih pokazatelja koliko smo moćni u mijenjanju lica našeg planeta", zaključio je Notz. "Sposobni smo izbrisati cijele krajolike."
"Nadam se da ova tri mjeseca nisu uvod u potencijalno novi apsolutni minimum ovog ljeta, jer početna točka sezone otapanja nije dobra", rekao je Mika Rantanen iz Finskoga meteorološkog instituta.
Arktik kao ključni pokazatelj klimatskih promjena
Znanstvenici ističu da je Arktik "rani pokazatelj klimatskih promjena", a gubitak morskog leda znak je da je regija u ozbiljnim problemima. Iako bi u ovo doba godine led trebao dosezati maksimum, bilježe se rekordno niske vrijednosti.
Prema izvješću NOAA-e, Arktik sada djeluje unutar "novog režima", gdje promjene možda ne obaraju rekorde svaki put, ali su sve ekstremnije. Twila Moon iz Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu ističe: "On je nešto poput našeg planetarnog klima-uređaja."
Nepovratne promjene i globalne posljedice
Gubitak leda ne utječe samo na lokalni ekosustav i četiri milijuna ljudi koji žive na Arktiku. Morski led inače reflektira sunčevu svjetlost, ali kako se smanjuje, tamni ocean apsorbira više topline, ubrzavajući zagrijavanje planeta. Arktik se zagrijava četiri puta brže od globalnog prosjeka, a brza promjena regije već slabi mlaznu struju, što dovodi do ekstremnih vremenskih obrazaca širom planeta.
"Meandriranje mlazne struje čini vremenske uvjete dugotrajnijima, što dovodi do dužih toplinskih valova, hladnih razdoblja, suša i oluja", rekla je Jennifer Francis iz Woodwell Climate Research Centra.
Hoće li Arktik ostati bez leda?
Prema istraživanju znanstvenika Dirka Notza sa Sveučilišta u Hamburgu, Arktik će tijekom ljeta ostati bez leda do 2050., čak i ako emisije odmah prestanu. "Za to je u osnovi prekasno", rekao je Notz. Neka istraživanja predviđaju da bi prvi dan bez leda mogao doći čak i prije kraja ovog desetljeća.
Znanstvenici upozoravaju da geopolitička previranja dodatno otežavaju praćenje ubrzanih promjena na Arktiku. Ruski znanstvenici, koji su ranije sudjelovali u istraživanjima, isključeni su iz međunarodnih suradnji zbog rata u Ukrajini, što slabi sposobnost praćenja stanja u regiji.
SAD se također suočava s problemima – rezanja financiranja znanstvenih agencija tijekom Trumpove administracije izazvala su zabrinutost zbog manjka resursa za praćenje klimatskih promjena. "Ono što se događa na Arktiku jedan je od najočitijih pokazatelja koliko smo moćni u mijenjanju lica našeg planeta", zaključio je Notz. "Sposobni smo izbrisati cijele krajolike."
