Balkanska ruta nije zatvorena, samo su krijumčari promijenili putove za dovođenje ilegalaca u zapadnu Europu, piše danas bečki dnevnik Presse.
Prema navodima tog lista, prenosi Tanjug, putovi krijumčara preusmjereni su s Mađarske na Hrvatsku i Sloveniju, a indikator da krijumčarima poslovi dobro idu podaci su Savezne kriminalističke službe Austrije, prema kojima je broj onih koji su ilegalno ušli u Austriju, koristeći usluge krijumčara, a čiji je broj prošle godine iznosio 20 975, ove godine ostao na sličnoj razini.
Kriminalistička služba nije objavila ovogodišnje podatke, ali ukazuje da gotovo da nema primjetnih razlika.Uzrok tome je da je "klijentela" krijumčara postala raznovrsnija, to jest brojnija.
"Slike koje od ove godine kruže svijetom preko društvenih mreža prouzročile su da se više ljudi iz Afrike kreće ka Europi", rekao je šef Središnje uprave za borbu protiv krijumčara u Kriminalističkoj službi Gerald Tatzgern.
Kontrole na granicama ukazuju da krijumčari sve više pred austrijskom granicom prepuštaju izbjeglice vlastitoj sudbini.
Granične kontrole duž balkanske rute, navodi Presse, imaju negativne posljedice, jer su zemlje poput Makedonije ili Bugarske suočene s pravim problemom korumpiranih policajaca, koji mitom poboljšavaju svoja primanja.
Dalja posljedica kontroliranih granica je da pojedine države kazneno djelo krijumčarenja tretiraju drugačije prilikom ulaska na njihov teritorij nego prilikom izlaska.
To, kako ističe Presse, znači da, kada je riječ o zaštiti vlastitog teritorija, zemlje na Balkanu, ali i Italija, primjenjuju strože kriterije i surađuju sa stranim vlastima.
Međutim, ako ilegalci nastave put onda se na upite policije zemalja destinacije odgovara argumentom da nisu koristili usluge krijumčara, po principu "izbjeglica koja napušta zemlju je dobra izbjeglica", navodi bečki dnevnik.
Prema navodima tog lista, prenosi Tanjug, putovi krijumčara preusmjereni su s Mađarske na Hrvatsku i Sloveniju, a indikator da krijumčarima poslovi dobro idu podaci su Savezne kriminalističke službe Austrije, prema kojima je broj onih koji su ilegalno ušli u Austriju, koristeći usluge krijumčara, a čiji je broj prošle godine iznosio 20 975, ove godine ostao na sličnoj razini.
Kriminalistička služba nije objavila ovogodišnje podatke, ali ukazuje da gotovo da nema primjetnih razlika.Uzrok tome je da je "klijentela" krijumčara postala raznovrsnija, to jest brojnija.
"Slike koje od ove godine kruže svijetom preko društvenih mreža prouzročile su da se više ljudi iz Afrike kreće ka Europi", rekao je šef Središnje uprave za borbu protiv krijumčara u Kriminalističkoj službi Gerald Tatzgern.
Kontrole na granicama ukazuju da krijumčari sve više pred austrijskom granicom prepuštaju izbjeglice vlastitoj sudbini.
Granične kontrole duž balkanske rute, navodi Presse, imaju negativne posljedice, jer su zemlje poput Makedonije ili Bugarske suočene s pravim problemom korumpiranih policajaca, koji mitom poboljšavaju svoja primanja.
Dalja posljedica kontroliranih granica je da pojedine države kazneno djelo krijumčarenja tretiraju drugačije prilikom ulaska na njihov teritorij nego prilikom izlaska.
To, kako ističe Presse, znači da, kada je riječ o zaštiti vlastitog teritorija, zemlje na Balkanu, ali i Italija, primjenjuju strože kriterije i surađuju sa stranim vlastima.
Međutim, ako ilegalci nastave put onda se na upite policije zemalja destinacije odgovara argumentom da nisu koristili usluge krijumčara, po principu "izbjeglica koja napušta zemlju je dobra izbjeglica", navodi bečki dnevnik.
