Sve veći broj građana Bosne i Hercegovine ostaje bez svojih nekretnina zbog aktiviranja hipoteka, pa čak i zbog duga od nekoliko stotina ili nekoliko tisuća maraka, piše Večernji list BiH. Ne znamo točan broj nekretnina koje su zaplijenile banke zbog neplaćanja kredita u BiH jer niti jedna institucija ne vodi bazu ovakvih podataka.
Milijunske vrijednosti kredita
Dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine do točnog broja aktiviranih hipoteka nemoguće doći, u Republici Srpskoj je to mnogo jednostavnije iz razloga što u ovom entitetu Agencija za bankarstvo, za razliku od Federalne, ipak vodi ovakvu statistiku. Tako su od 1. siječnja do 30. rujna 2015. godine po osnovi naplate potraživanja u sektoru fizičkih osoba aktivirane hipoteke u iznosu od 1,3 milijuna KM za 42 korisnika kredita. U Republici Srpskoj u 2014. godini aktivirane su hipoteke vrijedne 1,8 milijuna KM za 30 korisnika, dok je u 2013. godini aktivirano 840 tisuća maraka vrijednih hipoteka za 19 korisnika. To znači da je u Republici Srpskoj u prva tri tromjesečja aktivirano 40% više hipoteka u odnosu na cijelu 2014. godinu.
Bankari, uglavnom, o zaplijeni imovine ne žele pričati jer smatraju da je to loša reklama bankama. Tvrde da su najmanje zainteresirani tako izmirivati potraživanja, jer im je aktiviranje hipoteke skupo i dugotrajno, a činjenica da ulaze u konflikt s klijentom kvari sliku poslovanja. Kao dva glavna razloga povećanja broja aktiviranih hipoteka navode veću ažurnost sudova u pokretanju postupka izvršenja, ali i sve lošiju materijalnu situaciju građana koji nisu u mogućnosti izmirivati dospjele rate kredita.
Javne prodaje
Dok većina banaka u Bosni i Hercegovini tvrdi da je aktiviranih hipoteka jako malo, javne prodaje zaplijenjenih stanova to demantiraju. Samo na portalu olix.ba samo jedna od banaka oglasila je prodaju više od 100 nekretnina, od kojih je tri četvrtine već prodano. Nadalje, na portalu javnaprodaja.ba jučer je za javnu prodaju bilo oglašeno 87 kuća i 26 stanova. S obzirom da nije riječ o oglasima istih banaka, dolazimo do brojke veće od 200 kuća i stanova koji su zbog neizmirenih obveza prema bankama oduzeti vlasnicima i u postupku su javne prodaje. Na portalu javnaprodaja.ba trenutačno je oglašeno i 46 zemljišnih parcela, 6 tvorničkih hala te 64 poslovna objekta i 26 poslovnih objekata.
Oduzeta nekretnina može se kupiti izravnom nagodbom s hipotekarnim povjeriteljem, odnosno bankom koja je aktivirala hipoteku, ili posredstvom javne licitacije. Iako u postupku javne prodaje pojedine nekretnine zainteresirani kupac može kupiti i za 70% tržišne vrijednosti, kod nas ljudi još uvijek zaziru od takve kupnje. Na dražbama se može naći povoljnih nekretnina, ali se ne rasprodaju tako brzo, pojedine se prodaju i godinama. Gospođu koja trenutačno kupuje stan i to hipotekarnim kreditom pitali smo zašto ne kupi neki od stanova s javne licitacije jer bi za znatno manje novca dobila nekretninu iste površina.
"Ne želim stan koji je nekom oduzet, ne želim profitirati na nečijoj nesreći. I ja uzimam hipotekarni kredit i rata će nam biti 700 maraka. Ugovor još nije ni potpisan, a ja sam u strahu od gubitka posla jer ćemo onda ostati bez svega", kazala nam je ova gospođa.
Milijunske vrijednosti kredita
Dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine do točnog broja aktiviranih hipoteka nemoguće doći, u Republici Srpskoj je to mnogo jednostavnije iz razloga što u ovom entitetu Agencija za bankarstvo, za razliku od Federalne, ipak vodi ovakvu statistiku. Tako su od 1. siječnja do 30. rujna 2015. godine po osnovi naplate potraživanja u sektoru fizičkih osoba aktivirane hipoteke u iznosu od 1,3 milijuna KM za 42 korisnika kredita. U Republici Srpskoj u 2014. godini aktivirane su hipoteke vrijedne 1,8 milijuna KM za 30 korisnika, dok je u 2013. godini aktivirano 840 tisuća maraka vrijednih hipoteka za 19 korisnika. To znači da je u Republici Srpskoj u prva tri tromjesečja aktivirano 40% više hipoteka u odnosu na cijelu 2014. godinu.
Bankari, uglavnom, o zaplijeni imovine ne žele pričati jer smatraju da je to loša reklama bankama. Tvrde da su najmanje zainteresirani tako izmirivati potraživanja, jer im je aktiviranje hipoteke skupo i dugotrajno, a činjenica da ulaze u konflikt s klijentom kvari sliku poslovanja. Kao dva glavna razloga povećanja broja aktiviranih hipoteka navode veću ažurnost sudova u pokretanju postupka izvršenja, ali i sve lošiju materijalnu situaciju građana koji nisu u mogućnosti izmirivati dospjele rate kredita.
Javne prodaje
Dok većina banaka u Bosni i Hercegovini tvrdi da je aktiviranih hipoteka jako malo, javne prodaje zaplijenjenih stanova to demantiraju. Samo na portalu olix.ba samo jedna od banaka oglasila je prodaju više od 100 nekretnina, od kojih je tri četvrtine već prodano. Nadalje, na portalu javnaprodaja.ba jučer je za javnu prodaju bilo oglašeno 87 kuća i 26 stanova. S obzirom da nije riječ o oglasima istih banaka, dolazimo do brojke veće od 200 kuća i stanova koji su zbog neizmirenih obveza prema bankama oduzeti vlasnicima i u postupku su javne prodaje. Na portalu javnaprodaja.ba trenutačno je oglašeno i 46 zemljišnih parcela, 6 tvorničkih hala te 64 poslovna objekta i 26 poslovnih objekata.
Oduzeta nekretnina može se kupiti izravnom nagodbom s hipotekarnim povjeriteljem, odnosno bankom koja je aktivirala hipoteku, ili posredstvom javne licitacije. Iako u postupku javne prodaje pojedine nekretnine zainteresirani kupac može kupiti i za 70% tržišne vrijednosti, kod nas ljudi još uvijek zaziru od takve kupnje. Na dražbama se može naći povoljnih nekretnina, ali se ne rasprodaju tako brzo, pojedine se prodaju i godinama. Gospođu koja trenutačno kupuje stan i to hipotekarnim kreditom pitali smo zašto ne kupi neki od stanova s javne licitacije jer bi za znatno manje novca dobila nekretninu iste površina.
"Ne želim stan koji je nekom oduzet, ne želim profitirati na nečijoj nesreći. I ja uzimam hipotekarni kredit i rata će nam biti 700 maraka. Ugovor još nije ni potpisan, a ja sam u strahu od gubitka posla jer ćemo onda ostati bez svega", kazala nam je ova gospođa.
