Potrošači u BiH većinom, kad su u pitanju proizvodi iz inozemstva, ali i inače, vjeruju da su najkvalitetniji oni koji su proizvedeni prvenstveno u Njemačkoj, pa onda u drugim zemljama EU, a nepovjerljivi su prema proizvodima iz daleka, poput Dalekog istoka, tvrde iz udruženja potrošača.
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača "Klub potrošača" Tuzlanske županije, kaže kako potrošači u BiH najbolje rangiraju proizvode iz Njemačke, pišu Nezavisne novine.
"Tako je po pitanju hrane, tehnike, automobila, kućanskih aparata, strojeva i uređaja koji se kupuju za poljoprivredu i drugih alata. Apsolutno je na prvom mjestu njemačka roba, ali dobro kotira i turska roba, te poljski slatki proizvodi kojih ima dosta na našem tržištu", rekla je Bulić.
Ona kaže kako u BiH visoko kotiraju i slovenski proizvodi, poput perilice za rublje.
Bulić pojašnjava kako njemački proizvođači danas svoj biznis sele u zemlje Dalekog i Bliskog istoka, pa i na Balkan, zbog jeftinije radne snage, što ne znači da ne sele i svoje procedure i standarde za rad.
"Njemačka proizvodnja je stroga po pitanju kvalitete kako u Njemačkoj, tako i u tvrtkama koje imaju primjerice u Kini ili Vijetnamu, tako da su ti proizvodi jednako kvalitetni", smatra Bulić.
Ona kaže kako bi se kupci trebali više informirati koja je roba rađena po standardima, a koja ne, te da trebaju čitati deklaracije. Smatra da bh. potrošači najmanje povjerenja imaju prema kineskim proizvođačima koji često rade kopije.
"To je jeftina roba koja se uvozi i kojom se pokrivaju potrebe stanovništva koje živi skromno i ima mala primanja, pa zbog toga ova roba kod nas i prolazi, nažalost naše potrošače ograničavaju prihodi", rekla je Bulić.
Zoran Petoš, koordinator za rad sa potrošačima u Udruženju građana DON iz Prijedora, kaže da, kada su u pitanju vozila, građani definitivno najviše kupuju njemačka vozila, ali se kupuju mnogo i francuska vozila.
"Prednjači vizija bh. građana da je njemačka kvaliteta još na snazi, naravno da se radi o ukusu, ali možemo slobodno reći da većina građana i dalje vjeruje njemačkoj kvaliteti", rekao je Petoš.
Međutim, on ističe da građani u ovisnosti od vrste proizvoda vjeruju određenim provjerenim markama, većinom onima kojima su vjerovali u bivšoj državi. Kada su u pitanju prehrambeni proizvodi, Petoš kaže kako bh. građani najviše kupuju proizvode iz zemalja okruženja, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, te da su tu i domaći proizvodi koji nisu zastupljeni u onoj mjeri u kojoj bi trebalo da budu.
Napominje kako građani kupuju većinom u skladu sa svojom ekonomskom moći, ali imaju određene navike koje traju već desetljećima.
"Građani i dalje najviše vjeruju u kvalitetu proizvoda koji dolaze iz zemalja okružja, i dalje smatraju njih provjernim proizvodima koje su i prije koristili, posebno kada su u pitanju prehrambeni proizvodi", rekao je Petoš.
On je istaknuo da su građani pomalo sumnjičavi na sve što dolazi iz daleka, te su sumnjičavi na rok trajanja i kvalitetu, jer na bh. tržište iz tih zemalja stiže daleko jeftinija i nekvalitetnija roba nego što odlazi na Zapad, gdje odlazi roba visoke kvalitete, posebno tehnička roba i moderne tehnologije.
"Kupci dosta gledaju reklame i rukovode se time. Nažalost, bh. potrošači nemaju dodira mnogo s onim proizvodima koji se prave za zapadno tržište", kaže Petoš.
Banjolučanin Goran D. rekao je kako najviše povjerenja ima u proizvode koji stižu iz zemalja EU, a posebizno iz Njemačke, koja prednjači u kvaliteti proizvodnje vozila, tehnike i slatkih proizvoda, ali da sve više kupuje i domaće proizvode.
"Trebali bi ipak što više kupovati domaće proizvode i tako jačati našu ekonomiju. Među domaćim proizvodima ima dosta kvalitetnih, kao da su 'made in Germany'", rekao je on.
Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača "Klub potrošača" Tuzlanske županije, kaže kako potrošači u BiH najbolje rangiraju proizvode iz Njemačke, pišu Nezavisne novine.
"Tako je po pitanju hrane, tehnike, automobila, kućanskih aparata, strojeva i uređaja koji se kupuju za poljoprivredu i drugih alata. Apsolutno je na prvom mjestu njemačka roba, ali dobro kotira i turska roba, te poljski slatki proizvodi kojih ima dosta na našem tržištu", rekla je Bulić.
Ona kaže kako u BiH visoko kotiraju i slovenski proizvodi, poput perilice za rublje.
Bulić pojašnjava kako njemački proizvođači danas svoj biznis sele u zemlje Dalekog i Bliskog istoka, pa i na Balkan, zbog jeftinije radne snage, što ne znači da ne sele i svoje procedure i standarde za rad.
"Njemačka proizvodnja je stroga po pitanju kvalitete kako u Njemačkoj, tako i u tvrtkama koje imaju primjerice u Kini ili Vijetnamu, tako da su ti proizvodi jednako kvalitetni", smatra Bulić.
Ona kaže kako bi se kupci trebali više informirati koja je roba rađena po standardima, a koja ne, te da trebaju čitati deklaracije. Smatra da bh. potrošači najmanje povjerenja imaju prema kineskim proizvođačima koji često rade kopije.
"To je jeftina roba koja se uvozi i kojom se pokrivaju potrebe stanovništva koje živi skromno i ima mala primanja, pa zbog toga ova roba kod nas i prolazi, nažalost naše potrošače ograničavaju prihodi", rekla je Bulić.
Zoran Petoš, koordinator za rad sa potrošačima u Udruženju građana DON iz Prijedora, kaže da, kada su u pitanju vozila, građani definitivno najviše kupuju njemačka vozila, ali se kupuju mnogo i francuska vozila.
"Prednjači vizija bh. građana da je njemačka kvaliteta još na snazi, naravno da se radi o ukusu, ali možemo slobodno reći da većina građana i dalje vjeruje njemačkoj kvaliteti", rekao je Petoš.
Međutim, on ističe da građani u ovisnosti od vrste proizvoda vjeruju određenim provjerenim markama, većinom onima kojima su vjerovali u bivšoj državi. Kada su u pitanju prehrambeni proizvodi, Petoš kaže kako bh. građani najviše kupuju proizvode iz zemalja okruženja, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, te da su tu i domaći proizvodi koji nisu zastupljeni u onoj mjeri u kojoj bi trebalo da budu.
Napominje kako građani kupuju većinom u skladu sa svojom ekonomskom moći, ali imaju određene navike koje traju već desetljećima.
"Građani i dalje najviše vjeruju u kvalitetu proizvoda koji dolaze iz zemalja okružja, i dalje smatraju njih provjernim proizvodima koje su i prije koristili, posebno kada su u pitanju prehrambeni proizvodi", rekao je Petoš.
On je istaknuo da su građani pomalo sumnjičavi na sve što dolazi iz daleka, te su sumnjičavi na rok trajanja i kvalitetu, jer na bh. tržište iz tih zemalja stiže daleko jeftinija i nekvalitetnija roba nego što odlazi na Zapad, gdje odlazi roba visoke kvalitete, posebno tehnička roba i moderne tehnologije.
"Kupci dosta gledaju reklame i rukovode se time. Nažalost, bh. potrošači nemaju dodira mnogo s onim proizvodima koji se prave za zapadno tržište", kaže Petoš.
Banjolučanin Goran D. rekao je kako najviše povjerenja ima u proizvode koji stižu iz zemalja EU, a posebizno iz Njemačke, koja prednjači u kvaliteti proizvodnje vozila, tehnike i slatkih proizvoda, ali da sve više kupuje i domaće proizvode.
"Trebali bi ipak što više kupovati domaće proizvode i tako jačati našu ekonomiju. Među domaćim proizvodima ima dosta kvalitetnih, kao da su 'made in Germany'", rekao je on.
