Bosna i Hercegovina nije na putu da postane zemlja staraca, već je to odavno i postala, tvrdi ekspert za statistiku i demografiju, Hasan Zolić.
Naime, prema najnovijim podacima koje je objavila Agencija za statistiku u Bosni i Hercegovini tijekom prvih šest mjeseci 2017. godine registrirano je 13.374 živorođene djece, što u odnosu na isto razdoblje 2016. godine pokazuje rast broja živorođenih za 0,72 posto, a umrlo je 18.798 osoba, što u odnosu na isto razdoblje 2016. godine pokazuje rast broja umrlih za 4,34 posto.
Također, prema istim podacima, skoro 12 posto više je razvoda u odnosu na prošlu godinu.
Nezadovoljstvo mlađe populacije
Ovi zabrinjavajući podatci, kada se tu doda i potpuno nezadovoljstvo mlađe populacije, nemogućnost zaposlenja, ali i općenito loše stanje u državi, tjeraju veliki broj građana iz BiH. Oni koji ostaju, zbog nemogućnosti osnovnih prava i sredstava na život, ne odlučuju se na brak, što izravno utječe na natalitet. Zolić za Dnevni avaz kaže kako je BiH bila poznata kao zemlja koja je imala mladog stanovništva, i taj broj iznosio je čak 50 posto od 0-18 godina, a da je to danas mnogo niže.
– To je vrlo problematičan segment društva u našoj zemlji. Danas, prema statističkim podacima u BiH, od 13 rođenih ide 18 mrtvih. Već davno smo postali zemlja staraca. Doći ćemo u situaciju da nemamo dovoljno radnika, bez obzira na veliki broj nezaposlenih – kazao je Zolić.
U Europi mnogo zemalja ima sličan problem, ali za razliku od nas, jače ekonomije imaju tu mogućnost zapošljavanje stranih državljana. Kako tvrdi Avazov sugovornik, naša zemlja nije u mogućnosti dovoditi strane državljane da rade.
– U BiH nemamo radnih mjesta za osobe sa srednjom stručnom spremom. Nije kod nas kao u Sloveniji ili Austriji, koja ima dosta radnih mjesta za osobe sa srednjom stručnom spremom. Ta razlika između mladih i starijih vrlo negativno utječe na natalitet, ali se isto tako i “pozitivno” osigurava veća smrtnost – ističe Zolić.
Pusti krajevi
Kao veliki problem navodi se masovno iseljavanje mladih ljudi iz BiH, koji trbuhom za kruhom bolji život pokušavaju pronaći u nekoj drugoj europskoj zemlji.
– Pojedini krajevi, odnosno regije u BiH postaju potpuno puste. Imate istočnu Bosnu ili istočnu Hercegovinu, gdje su sela potpuno napuštena. Od 2013. godine preko 300 sela je napušteno i ta zabrinjavajuća cifra se iz mjeseca u mjesec povećava. BiH je uvijek bila migracijsko područje, uvijek se više iseljavalo, nego useljavalo. Imali smo visok natalitet, a sada se kompenziralo. Imamo prisutnu bijelu kugu. Prema nekim predviđanjima, do 2030. godine bit će nas nešto više od dva milijuna – kazao je Zolić.
Negativan trend
Na kraju, Zolić je kazao da, kada se gledaju sadašnji podatci i oni iz 2016. godine, smanjuje se broj rođenih, ali se istovremeno povećava broj umrlih. – Očekivati je da ako se nastavi ovaj negativan trend, da će biti sigurno iznad 10.000, u korist umrlih – rekao je Zolić.
Dnevnik.ba
Naime, prema najnovijim podacima koje je objavila Agencija za statistiku u Bosni i Hercegovini tijekom prvih šest mjeseci 2017. godine registrirano je 13.374 živorođene djece, što u odnosu na isto razdoblje 2016. godine pokazuje rast broja živorođenih za 0,72 posto, a umrlo je 18.798 osoba, što u odnosu na isto razdoblje 2016. godine pokazuje rast broja umrlih za 4,34 posto.
Također, prema istim podacima, skoro 12 posto više je razvoda u odnosu na prošlu godinu.
Nezadovoljstvo mlađe populacije
Ovi zabrinjavajući podatci, kada se tu doda i potpuno nezadovoljstvo mlađe populacije, nemogućnost zaposlenja, ali i općenito loše stanje u državi, tjeraju veliki broj građana iz BiH. Oni koji ostaju, zbog nemogućnosti osnovnih prava i sredstava na život, ne odlučuju se na brak, što izravno utječe na natalitet. Zolić za Dnevni avaz kaže kako je BiH bila poznata kao zemlja koja je imala mladog stanovništva, i taj broj iznosio je čak 50 posto od 0-18 godina, a da je to danas mnogo niže.
– To je vrlo problematičan segment društva u našoj zemlji. Danas, prema statističkim podacima u BiH, od 13 rođenih ide 18 mrtvih. Već davno smo postali zemlja staraca. Doći ćemo u situaciju da nemamo dovoljno radnika, bez obzira na veliki broj nezaposlenih – kazao je Zolić.
U Europi mnogo zemalja ima sličan problem, ali za razliku od nas, jače ekonomije imaju tu mogućnost zapošljavanje stranih državljana. Kako tvrdi Avazov sugovornik, naša zemlja nije u mogućnosti dovoditi strane državljane da rade.
– U BiH nemamo radnih mjesta za osobe sa srednjom stručnom spremom. Nije kod nas kao u Sloveniji ili Austriji, koja ima dosta radnih mjesta za osobe sa srednjom stručnom spremom. Ta razlika između mladih i starijih vrlo negativno utječe na natalitet, ali se isto tako i “pozitivno” osigurava veća smrtnost – ističe Zolić.
Pusti krajevi
Kao veliki problem navodi se masovno iseljavanje mladih ljudi iz BiH, koji trbuhom za kruhom bolji život pokušavaju pronaći u nekoj drugoj europskoj zemlji.
– Pojedini krajevi, odnosno regije u BiH postaju potpuno puste. Imate istočnu Bosnu ili istočnu Hercegovinu, gdje su sela potpuno napuštena. Od 2013. godine preko 300 sela je napušteno i ta zabrinjavajuća cifra se iz mjeseca u mjesec povećava. BiH je uvijek bila migracijsko područje, uvijek se više iseljavalo, nego useljavalo. Imali smo visok natalitet, a sada se kompenziralo. Imamo prisutnu bijelu kugu. Prema nekim predviđanjima, do 2030. godine bit će nas nešto više od dva milijuna – kazao je Zolić.
Negativan trend
Na kraju, Zolić je kazao da, kada se gledaju sadašnji podatci i oni iz 2016. godine, smanjuje se broj rođenih, ali se istovremeno povećava broj umrlih. – Očekivati je da ako se nastavi ovaj negativan trend, da će biti sigurno iznad 10.000, u korist umrlih – rekao je Zolić.
Dnevnik.ba
