Bosna i Hercegovina izgubila je više od trećine svog stanovništva od 1991. godine do kraja 2024., pokazuju procjene demografskih stručnjaka. Taj dramatični pad čini BiH zemljom s najbržim demografskim slabljenjem u Europi, a stručnjaci upozoravaju da bi, bez temeljitih reformi, posljedice mogle biti katastrofalne za gospodarstvo, socijalnu stabilnost i opstanak države.
Prema analizama demografa Steva Pašalića i Adnana Fehratbegovića, razlozi za pad broja stanovnika višeslojni su, negativan prirodni priraštaj, starenje stanovništva, masovna iseljavanja te odgađanje roditeljstva.
Demografski maksimum BiH dosegnula je uoči rata, 1991. godine, kada je imala 4.377.033 stanovnika. Popis iz 2013. pokazao je pad na 3.531.159, dok se za kraj 2024. procjenjuje svega 2.865.656 ljudi, gotovo 35 posto manje nego prije rata.
Dramatične brojke i neizvjesne projekcije
U Federaciji BiH broj stanovnika je u 2024. godini pao na 1.802.376, dok ih je 1991. bilo više od 2,7 milijuna. U Distriktu Brčko broj stanovnika smanjen je sa 87.627 na 68.173. Profesor Fehratbegović ističe da stvarne brojke mogu biti i niže jer se u BiH već više od deset godina nije proveo novi popis stanovništva, a migracije se ne prate sustavno.
Prema demografskim analizama, prosječna starost stanovništva u BiH danas iznosi oko 43 godine, dok je 1991. bila samo 30 godina. U Federaciji BiH prosjek je 39 godina, a u Republici Srpskoj oko 40. Takva struktura upućuje na ubrzano starenje populacije, što će dodatno opteretiti mirovinske fondove i zdravstveni sustav.
Projekcije Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da će do 2050. godine u Federaciji BiH živjeti oko 1,52 milijuna ljudi, od čega će 37 posto biti starije od 65 godina. Istodobno će se broj radno sposobnih osoba prepoloviti, s 1,53 milijuna u 2019. na manje od 800 tisuća.
Republika Srpska gubi stanovništvo još brže
Prema riječima profesora Steva Pašalića, Republika Srpska od 1991. do 2024. izgubila je čak 36 posto stanovništva, s 1.558.387 na 995.107 ljudi. Iako službeni podaci Republičkog zavoda za statistiku navode brojku od 1,11 milijuna, ta statistika ne uključuje vanjske migracije.
Pašalić upozorava da bi, ako se sadašnji trend nastavi, RS do 2050. mogla izgubiti još do 300.000 stanovnika, što bi značilo da bi u entitetu moglo ostati oko 600.000 ljudi. Negativan prirodni priraštaj bilježi se neprekidno od 2002., a od 2013. do danas RS je izgubila gotovo 65.000 stanovnika samo zbog veće smrtnosti od nataliteta.
Posebno zabrinjavajući trend odnosi se na pad nataliteta i promjene u reproduktivnim navikama žena. Prosječna dob rađanja pomaknula se na 33,8 godina, dok je 1990-ih bila oko 27 godina. Broj djece po ženi smanjen je na svega 0,5, daleko ispod razine potrebne za prostu reprodukciju. Pašalić upozorava da čak 25 posto žena u RS-u starijih od 35 godina nema djecu, što dodatno produbljuje demografsku krizu.
Mladi odlaze, radna snaga nestaje
Iseljavanje je dodatni udar na demografsku strukturu. U posljednjem desetljeću BiH je napustilo više od 110.000 ljudi samo iz Republike Srpske, dok je ukupni broj emigriranih iz cijele BiH višestruko veći. Prema procjenama međunarodnih organizacija, BiH godišnje gubi oko 30.000 radno sposobnih osoba, što izravno pogađa tržište rada, obrazovni sustav i mirovinske fondove.
Profesor Fehratbegović ističe da BiH bez hitnih reformi prijeti "demografski kolaps": "Ako se ovakav trend nastavi, BiH će za dvadesetak godina imati strukturu u kojoj će radno sposobni građani biti manjina. Sustavi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja neće moći izdržati pritisak, a iseljavanje će se dodatno ubrzati zbog gubitka nade u stabilnost i prosperitet."
Stručnjaci traže hitne mjere
Demografi se slažu da su dosadašnje populacijske politike bile "ad hoc i populističke", bez dugoročne strategije. Iako postoje brojne strategije i dokumenti, njihova provedba gotovo ne postoji. Fehratbegović upozorava da se "mjere uglavnom svode na jednokratne novčane pomoći, koje daju minimalne rezultate".
Rješenje, prema stručnjacima, leži u "ekonomskim reformama", povećanju zaposlenosti mladih, privlačenju stranih investicija, razvoju infrastrukture i depolitizaciji javnih institucija. Samo stvaranjem stabilnog društva u kojem mladi vide budućnost može se zaustaviti masovni egzodus.
"Neophodno je uključiti znanstvenu i stručnu javnost u kreiranje politika. Bez konkretnih ekonomskih i socijalnih reformi, BiH riskira gubitak cijele jedne generacije", zaključuje Fehratbegović.
Regionalni kontekst
BiH nije iznimka, slični trendovi pogađaju i Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, koje već godinama bilježe pad nataliteta i iseljavanje mladih. Ipak, BiH prednjači po brzini depopulacije i nedostatku sustavnih mjera.
Stručnjaci upozoravaju da će, ako se ništa ne promijeni, BiH do sredine stoljeća postati zemlja staraca, s trajnim posljedicama po ekonomiju, mirovinske fondove i nacionalnu sigurnost.
Prema analizama demografa Steva Pašalića i Adnana Fehratbegovića, razlozi za pad broja stanovnika višeslojni su, negativan prirodni priraštaj, starenje stanovništva, masovna iseljavanja te odgađanje roditeljstva.
Demografski maksimum BiH dosegnula je uoči rata, 1991. godine, kada je imala 4.377.033 stanovnika. Popis iz 2013. pokazao je pad na 3.531.159, dok se za kraj 2024. procjenjuje svega 2.865.656 ljudi, gotovo 35 posto manje nego prije rata.
Dramatične brojke i neizvjesne projekcije
U Federaciji BiH broj stanovnika je u 2024. godini pao na 1.802.376, dok ih je 1991. bilo više od 2,7 milijuna. U Distriktu Brčko broj stanovnika smanjen je sa 87.627 na 68.173. Profesor Fehratbegović ističe da stvarne brojke mogu biti i niže jer se u BiH već više od deset godina nije proveo novi popis stanovništva, a migracije se ne prate sustavno.
Prema demografskim analizama, prosječna starost stanovništva u BiH danas iznosi oko 43 godine, dok je 1991. bila samo 30 godina. U Federaciji BiH prosjek je 39 godina, a u Republici Srpskoj oko 40. Takva struktura upućuje na ubrzano starenje populacije, što će dodatno opteretiti mirovinske fondove i zdravstveni sustav.
Projekcije Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da će do 2050. godine u Federaciji BiH živjeti oko 1,52 milijuna ljudi, od čega će 37 posto biti starije od 65 godina. Istodobno će se broj radno sposobnih osoba prepoloviti, s 1,53 milijuna u 2019. na manje od 800 tisuća.
Republika Srpska gubi stanovništvo još brže
Prema riječima profesora Steva Pašalića, Republika Srpska od 1991. do 2024. izgubila je čak 36 posto stanovništva, s 1.558.387 na 995.107 ljudi. Iako službeni podaci Republičkog zavoda za statistiku navode brojku od 1,11 milijuna, ta statistika ne uključuje vanjske migracije.
Pašalić upozorava da bi, ako se sadašnji trend nastavi, RS do 2050. mogla izgubiti još do 300.000 stanovnika, što bi značilo da bi u entitetu moglo ostati oko 600.000 ljudi. Negativan prirodni priraštaj bilježi se neprekidno od 2002., a od 2013. do danas RS je izgubila gotovo 65.000 stanovnika samo zbog veće smrtnosti od nataliteta.
Posebno zabrinjavajući trend odnosi se na pad nataliteta i promjene u reproduktivnim navikama žena. Prosječna dob rađanja pomaknula se na 33,8 godina, dok je 1990-ih bila oko 27 godina. Broj djece po ženi smanjen je na svega 0,5, daleko ispod razine potrebne za prostu reprodukciju. Pašalić upozorava da čak 25 posto žena u RS-u starijih od 35 godina nema djecu, što dodatno produbljuje demografsku krizu.
Mladi odlaze, radna snaga nestaje
Iseljavanje je dodatni udar na demografsku strukturu. U posljednjem desetljeću BiH je napustilo više od 110.000 ljudi samo iz Republike Srpske, dok je ukupni broj emigriranih iz cijele BiH višestruko veći. Prema procjenama međunarodnih organizacija, BiH godišnje gubi oko 30.000 radno sposobnih osoba, što izravno pogađa tržište rada, obrazovni sustav i mirovinske fondove.
Profesor Fehratbegović ističe da BiH bez hitnih reformi prijeti "demografski kolaps": "Ako se ovakav trend nastavi, BiH će za dvadesetak godina imati strukturu u kojoj će radno sposobni građani biti manjina. Sustavi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja neće moći izdržati pritisak, a iseljavanje će se dodatno ubrzati zbog gubitka nade u stabilnost i prosperitet."
Stručnjaci traže hitne mjere
Demografi se slažu da su dosadašnje populacijske politike bile "ad hoc i populističke", bez dugoročne strategije. Iako postoje brojne strategije i dokumenti, njihova provedba gotovo ne postoji. Fehratbegović upozorava da se "mjere uglavnom svode na jednokratne novčane pomoći, koje daju minimalne rezultate".
Rješenje, prema stručnjacima, leži u "ekonomskim reformama", povećanju zaposlenosti mladih, privlačenju stranih investicija, razvoju infrastrukture i depolitizaciji javnih institucija. Samo stvaranjem stabilnog društva u kojem mladi vide budućnost može se zaustaviti masovni egzodus.
"Neophodno je uključiti znanstvenu i stručnu javnost u kreiranje politika. Bez konkretnih ekonomskih i socijalnih reformi, BiH riskira gubitak cijele jedne generacije", zaključuje Fehratbegović.
Regionalni kontekst
BiH nije iznimka, slični trendovi pogađaju i Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, koje već godinama bilježe pad nataliteta i iseljavanje mladih. Ipak, BiH prednjači po brzini depopulacije i nedostatku sustavnih mjera.
Stručnjaci upozoravaju da će, ako se ništa ne promijeni, BiH do sredine stoljeća postati zemlja staraca, s trajnim posljedicama po ekonomiju, mirovinske fondove i nacionalnu sigurnost.
