Izgradnja novog bh. plinovoda polako postaje realnost, a to potvrđuje i izrada idejnog projekta te studije utjecaja na okoliš i društvo Južne plinske interkonekcije BiH i Hrvatske.
Riječ je o međudržavnom plinovodu koji bi na određeni način objedinio plinske sustave BiH i susjedne Hrvatske, ali i značajno smanjio ovisnost BiH i regije o ruskom plinu, čime bi bio smanjen i ruski utjecaj u BiH.
Radna grupa
"S hrvatske strane za projekt su već osigurane okolišna i lokacijska dozvola za dio trase do primopredajne stanice Imotski, dok je za preostali dio trase, u dužini od dva kilometra do granice s BiH, trenutno u pripremi dokumentacija potrebna za ishođenje lokacijske dozvole. Puštanje u pogon plinovoda planirano je za 2024. godinu", kazao je za “Avaz” ravnatelj „BH-Gasa“ Jasmin Salkić.
Zakon o južnoj interkonekciji, koji bi u velikoj mjeri pomogao realizaciju projekta, već je u završnoj fazi izrade.
"Oba doma Parlamenta FBiH su svojim zaključcima dala u zadatak da se zakon pripremi i dostavi na odlučivanje Parlamentu. Resorno ministarstvo formiralo je radnu grupu i uz pomoć USAID-a posao na izradi zakona se privodi kraju. Istovremeno, u tijeku je revizija idejnog projekta i taj posao je uvjetovan završetkom studije utjecaja na okoliš. Studija je gotovo završena, ali zbog COVID-19 pandemije stručni timovi konsultanata nisu u mogućnosti pristupiti terenu i tu imamo manjih problema. Čim se steknu uvjeti, pristupit će se radu na terenu i javnim raspravama", istaknuo je Salkić.
Više pravaca
Osnovni ciljevi interkonekcijskih projekata između BiH i Hrvatske je osiguravanje više pravaca i izvora opskrbljivanja plinom BiH, i to preko LNG terminala na otoku Krku. Plinski terminal na Krku već je rasprodan, odnosno zakupljen do 2023. godine.
Zakupljen terminal
"Terminal Krk ispunio je očekivanja EU koja je izdašnim grantom potpomogla njegovu izgradnju. Terminal će biti izgrađen do kraja ove godine i znači osiguravanje više izvora opskrbljivanja prirodnim plinom te uklanjanje ovisnosti samo o ruskom plinu BiH i ovog dijela Europe. Ovdje je posebno značajan zakup terminala od tvrtke MFGK, koja je dio grupacije MVM, glavnog trgovca prirodnim plinom na tržištu Mađarske. Prostor je zakupila i tvrtka iz Katara, koja je dio holdinga „Al Faisal“, i nedvojbeno je da će prirodni plin iz Katara stići do potrošača u ovom dijelu Europe", objasnio je za „Avaz“ energetski stručnjak Almir Bečarević.
Nove sankcije SAD
Američki predstavnički dom odobrio je u utorak amandman na Zakon o nacionalnom odobrenju za obranu, koji predviđa uvođenje novih sankcija tvrtkama uključenim u izgradnju plinovoda "Sjeverni tok 2".
Projekt "Sjeverni tok 2", namijenjen isporuci ruskog prirodnog plina u Europu, zaustavljen je krajem 2019. godine. Tada je švicarsko-nizozemska tvrtka za polaganje cijevi „Allseas“ povukla svoje brodove s tog područja, navodeći kao razlog sankcije koje su nametnule SAD, zbog čega je Rusija bila prisiljena sama dovršiti projekt.
SAD su se dugo protivile "Sjevernom toku 2", tvrdeći da će on Moskvi pružiti politički utjecaj na Europu kroz povećanje ovisnosti Evrope o ruskom plinu. Washington aktivno lobira kod europskih zemalja da kupuju američki plin, da se ne oslanjaju na ruski plinovod.
Riječ je o međudržavnom plinovodu koji bi na određeni način objedinio plinske sustave BiH i susjedne Hrvatske, ali i značajno smanjio ovisnost BiH i regije o ruskom plinu, čime bi bio smanjen i ruski utjecaj u BiH.
Radna grupa
"S hrvatske strane za projekt su već osigurane okolišna i lokacijska dozvola za dio trase do primopredajne stanice Imotski, dok je za preostali dio trase, u dužini od dva kilometra do granice s BiH, trenutno u pripremi dokumentacija potrebna za ishođenje lokacijske dozvole. Puštanje u pogon plinovoda planirano je za 2024. godinu", kazao je za “Avaz” ravnatelj „BH-Gasa“ Jasmin Salkić.
Zakon o južnoj interkonekciji, koji bi u velikoj mjeri pomogao realizaciju projekta, već je u završnoj fazi izrade.
"Oba doma Parlamenta FBiH su svojim zaključcima dala u zadatak da se zakon pripremi i dostavi na odlučivanje Parlamentu. Resorno ministarstvo formiralo je radnu grupu i uz pomoć USAID-a posao na izradi zakona se privodi kraju. Istovremeno, u tijeku je revizija idejnog projekta i taj posao je uvjetovan završetkom studije utjecaja na okoliš. Studija je gotovo završena, ali zbog COVID-19 pandemije stručni timovi konsultanata nisu u mogućnosti pristupiti terenu i tu imamo manjih problema. Čim se steknu uvjeti, pristupit će se radu na terenu i javnim raspravama", istaknuo je Salkić.
Više pravaca
Osnovni ciljevi interkonekcijskih projekata između BiH i Hrvatske je osiguravanje više pravaca i izvora opskrbljivanja plinom BiH, i to preko LNG terminala na otoku Krku. Plinski terminal na Krku već je rasprodan, odnosno zakupljen do 2023. godine.
Zakupljen terminal
"Terminal Krk ispunio je očekivanja EU koja je izdašnim grantom potpomogla njegovu izgradnju. Terminal će biti izgrađen do kraja ove godine i znači osiguravanje više izvora opskrbljivanja prirodnim plinom te uklanjanje ovisnosti samo o ruskom plinu BiH i ovog dijela Europe. Ovdje je posebno značajan zakup terminala od tvrtke MFGK, koja je dio grupacije MVM, glavnog trgovca prirodnim plinom na tržištu Mađarske. Prostor je zakupila i tvrtka iz Katara, koja je dio holdinga „Al Faisal“, i nedvojbeno je da će prirodni plin iz Katara stići do potrošača u ovom dijelu Europe", objasnio je za „Avaz“ energetski stručnjak Almir Bečarević.
Nove sankcije SAD
Američki predstavnički dom odobrio je u utorak amandman na Zakon o nacionalnom odobrenju za obranu, koji predviđa uvođenje novih sankcija tvrtkama uključenim u izgradnju plinovoda "Sjeverni tok 2".
Projekt "Sjeverni tok 2", namijenjen isporuci ruskog prirodnog plina u Europu, zaustavljen je krajem 2019. godine. Tada je švicarsko-nizozemska tvrtka za polaganje cijevi „Allseas“ povukla svoje brodove s tog područja, navodeći kao razlog sankcije koje su nametnule SAD, zbog čega je Rusija bila prisiljena sama dovršiti projekt.
SAD su se dugo protivile "Sjevernom toku 2", tvrdeći da će on Moskvi pružiti politički utjecaj na Europu kroz povećanje ovisnosti Evrope o ruskom plinu. Washington aktivno lobira kod europskih zemalja da kupuju američki plin, da se ne oslanjaju na ruski plinovod.
