Povezani članci
Globalna demokratija nastavila je pad i 2020. godine, prema najnovijem izdanju Indeksa demokracije tvrrtke “The Economist Intelligence Unit”.
Godišnje istraživanje koje ocjenjuje stanje demokracije u 167 zemalja otkriva da samo oko 8 posto svjetske populacije živi u punim demokracijama, dok više od trećine živi pod autoritarnom vlašću.
Hibridni režim
Globalna ocjena 5,37 od maksimalnih deset najniža je zabilježena od početka indeksa 2006. godine.
"Zaključavanja koja su uvele vlade i druge mjere kontrole pandemije dovele su do velikog pada građanskih sloboda u 2020., što je uzrokovalo degradiranje u većini zemalja", navodi se u izvještaju.
Prema ovogodišnjim podacima, BiH je po demokratičnosti rangirana na 101. mjesto u svijetu, na listi od 167 zemalja, čime je za jednu poziciju poboljšala svoj položaj u odnosu na 2019. godinu te je ostala u grupi država s “hibridnim režimom”.
Termin “hibridni režim” pojavio se devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su mnoge zemlje započele tranziciju ka demokraciji. One koje nisu uspješno obavile tranziciju i nalaze se između demokracije i totalitarizma nazvane su zemljama s hibridnim režimom.
S ovim rezultatom, Bosna i Hercegovina je i najgore plasirana zemlja u regiji. Crna Gora je na 81. mjestu, Sjeverna Makedonija na 78. i također su u kategoriji „hibridnih režima“. Srbija je na 66. mjestu, Hrvatska na 59., dok je najbolje plasirana bivša jugoslavenska republika Slovenija, koja se nalazi na 35. mjestu.
Ove tri države spadaju u kategoriju „manjkavih demokracija“. No, BiH je istovremeno i na samom europskom začelju, a gori su jedino Bjelorusija, koja je na 148. mjestu, Rusija na 124. i Turska na 104. mjestu.
Najviša kategorija
Samo 23 države u svijetu spadaju u najvišu kategoriju “punih demokracija”, a na prvih pet pozicija su Norveška, Island, Švedska, Novi Zeland i Kanada.
U kategoriji „autoritarnih režima“ na posljednjem, 167. mjestu je Sjeverna Koreja, a ispred nje na začelju su Demokratska Republika Kongo, Centralnoafrička Republika, Sirija, Čad i Turkmenistan.
Pet pokazatelja
Indeks se računa temeljem pet pokazatelja. To su izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlade, političko sudjelovanje, demokratska politička kultura i građanske slobode, piše Dnevni avaz.
Godišnje istraživanje koje ocjenjuje stanje demokracije u 167 zemalja otkriva da samo oko 8 posto svjetske populacije živi u punim demokracijama, dok više od trećine živi pod autoritarnom vlašću.
Hibridni režim
Globalna ocjena 5,37 od maksimalnih deset najniža je zabilježena od početka indeksa 2006. godine.
"Zaključavanja koja su uvele vlade i druge mjere kontrole pandemije dovele su do velikog pada građanskih sloboda u 2020., što je uzrokovalo degradiranje u većini zemalja", navodi se u izvještaju.
Prema ovogodišnjim podacima, BiH je po demokratičnosti rangirana na 101. mjesto u svijetu, na listi od 167 zemalja, čime je za jednu poziciju poboljšala svoj položaj u odnosu na 2019. godinu te je ostala u grupi država s “hibridnim režimom”.
Termin “hibridni režim” pojavio se devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su mnoge zemlje započele tranziciju ka demokraciji. One koje nisu uspješno obavile tranziciju i nalaze se između demokracije i totalitarizma nazvane su zemljama s hibridnim režimom.
S ovim rezultatom, Bosna i Hercegovina je i najgore plasirana zemlja u regiji. Crna Gora je na 81. mjestu, Sjeverna Makedonija na 78. i također su u kategoriji „hibridnih režima“. Srbija je na 66. mjestu, Hrvatska na 59., dok je najbolje plasirana bivša jugoslavenska republika Slovenija, koja se nalazi na 35. mjestu.
Ove tri države spadaju u kategoriju „manjkavih demokracija“. No, BiH je istovremeno i na samom europskom začelju, a gori su jedino Bjelorusija, koja je na 148. mjestu, Rusija na 124. i Turska na 104. mjestu.
Najviša kategorija
Samo 23 države u svijetu spadaju u najvišu kategoriju “punih demokracija”, a na prvih pet pozicija su Norveška, Island, Švedska, Novi Zeland i Kanada.
U kategoriji „autoritarnih režima“ na posljednjem, 167. mjestu je Sjeverna Koreja, a ispred nje na začelju su Demokratska Republika Kongo, Centralnoafrička Republika, Sirija, Čad i Turkmenistan.
Pet pokazatelja
Indeks se računa temeljem pet pokazatelja. To su izborni proces i pluralizam, funkcioniranje vlade, političko sudjelovanje, demokratska politička kultura i građanske slobode, piše Dnevni avaz.
