Bosna i Hercegovina je ponovo u privrednom zastoju. Svjetska banka nas je na svojoj listi pomjerila unazad za šest mjesta, što je znak investitorima da naš poslovni ambijent nije onakav kakav je očekivan te da idemo unazad, upozorio je direktor Vanjskotrgovinske komore BiH Momir Tošić.
Kazao je kako je BiH na 175. mjestu liste o brzom uvođenju u biznis Svjetske banke te posljednja kada je riječ o eUropskim zemljama.
"Imamo 70 posto izvoza i to je signal da ova država mora stati iza privrednika te im omogućiti barem približno iste uVJETE koje imaju druge zemlje, posebno ove u okruženju koje idu korak-dva ispred nas. Posljednjih desetak godina privredni faktori idu uzlaznom putanjom, ali ne dovoljno. Svjetska banka je procijenila da nećemo ići na 3,2 s BDP-om, već 2,5, što nas obeshrabruje", rekao je Tošić.
Istakao je kako BiH ne može sama se boriti na svjetskom tržištu, već da se treba udružiti sa zemljama regije, kako su i ostale zemlje upozoravale.
"To bi nam omogućilo da kroz infrastrukturna ulaganja imamo brži transfer robe i usluga. Ali, naše komplicirane procedure, nefunkcionalno tržište, neefikasan pravni sistem i ostalo su ograničavajući faktor za brži napredak. Ne tapkamo u mjestu, krećemo se, ali nema vjetra u leđa koji smo očekivali od države, koji imaju zemlje u regiji", rekao Tošić.
Naglasio je kako realni ekonomski indikatori pokazuju zastoj zemlje u odnosu na regiju, jer i dalje imamo visoku stopu nezaposlenosti, visok deficit trgovinskog i platnog bilansa, održivost vanjskog duga se realizira kroz međunarodnu pomoć, a transfer iz inozemstva se jedva održava.
"Priča o malim i srednjim poduzećima je izlizana, na što smo mi stariji upozoravali. Moramo praviti industrijske lance koji će uvezati sve što se može uvezati u proizvodnom dijelu. Imamo iskustva u metalnoj industriji s tim, ali oni su u lancima velikih klastera EU. Priča o IT-u i digitalizaciji može proći u zemljama koje su sve riješile, a mi koji se moramo boriti s ovakvim uvjetima da podignemo privredu smo daleko od toga", kazao je.
Podsjetio je kako su nam rješenja najavljivana kroz IPA fondove iz kojih bi se financirala poljoprivreda, ali nismo ispunili uvjete. Upozorio je da država i dalje čeka, ali ništa konkretno ne radi te da je potrebno uložiti mnogo više truda da napredujemo.
Kada je riječ o rezultatima ostvarenim u vanjskotrgovinskoj razmjeni robe i usluga, BiH i dalje ostvaruje deficit u pokrivenosti uvoza izvozom.
U prvih devet mjeseci ove godine BiH je ostvarila izvoz od 8.334.628 KM, a uvezla robe i usluge u vrijednosti od 13.535.599 KM, što pokazuje da je i dalje veći uvoz. Robe i usluge razmjenjivali smo najviše s Hrvatskom (3.139.833 KM), Srbijom (2.705.053 KM) i Njemačkom (2.483.221 KM).
Jedino smo u Austriju više izvezli robe i usluga, nego što smo uvezli i to za 17.401 KM. Gledajući pojedinačno po entitetima, Repulika Srpska ostvaruje veći izvoz u odnosu na uvoz s Crnom Gorom, Austrijom, Hrvatskom, Nizozemskom, Njemačkom i Italijom. Za razliku od RS-a, FBiH iz svih zemalja više uvozi, nego što izvozi i ostvaruje deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Kada je riječ o robi, iz BiH se najviše se izvoze sjedala (514.945.404 KM), električna energija (337.562.280 KM), drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem ili rezanjem (265.725.744 KM) te aluminij u sirovim oblicima (260.178.151 KM).
Najviše smo uvozili naftna ulja (696.445.213 KM), osobne automobile i druga motorna vozila (530.840.771 KM), naftu (389.182.296 KM) i kameni ugalj (348.913.132 KM)
Kazao je kako je BiH na 175. mjestu liste o brzom uvođenju u biznis Svjetske banke te posljednja kada je riječ o eUropskim zemljama.
"Imamo 70 posto izvoza i to je signal da ova država mora stati iza privrednika te im omogućiti barem približno iste uVJETE koje imaju druge zemlje, posebno ove u okruženju koje idu korak-dva ispred nas. Posljednjih desetak godina privredni faktori idu uzlaznom putanjom, ali ne dovoljno. Svjetska banka je procijenila da nećemo ići na 3,2 s BDP-om, već 2,5, što nas obeshrabruje", rekao je Tošić.
Istakao je kako BiH ne može sama se boriti na svjetskom tržištu, već da se treba udružiti sa zemljama regije, kako su i ostale zemlje upozoravale.
"To bi nam omogućilo da kroz infrastrukturna ulaganja imamo brži transfer robe i usluga. Ali, naše komplicirane procedure, nefunkcionalno tržište, neefikasan pravni sistem i ostalo su ograničavajući faktor za brži napredak. Ne tapkamo u mjestu, krećemo se, ali nema vjetra u leđa koji smo očekivali od države, koji imaju zemlje u regiji", rekao Tošić.
Naglasio je kako realni ekonomski indikatori pokazuju zastoj zemlje u odnosu na regiju, jer i dalje imamo visoku stopu nezaposlenosti, visok deficit trgovinskog i platnog bilansa, održivost vanjskog duga se realizira kroz međunarodnu pomoć, a transfer iz inozemstva se jedva održava.
"Priča o malim i srednjim poduzećima je izlizana, na što smo mi stariji upozoravali. Moramo praviti industrijske lance koji će uvezati sve što se može uvezati u proizvodnom dijelu. Imamo iskustva u metalnoj industriji s tim, ali oni su u lancima velikih klastera EU. Priča o IT-u i digitalizaciji može proći u zemljama koje su sve riješile, a mi koji se moramo boriti s ovakvim uvjetima da podignemo privredu smo daleko od toga", kazao je.
Podsjetio je kako su nam rješenja najavljivana kroz IPA fondove iz kojih bi se financirala poljoprivreda, ali nismo ispunili uvjete. Upozorio je da država i dalje čeka, ali ništa konkretno ne radi te da je potrebno uložiti mnogo više truda da napredujemo.
Kada je riječ o rezultatima ostvarenim u vanjskotrgovinskoj razmjeni robe i usluga, BiH i dalje ostvaruje deficit u pokrivenosti uvoza izvozom.
U prvih devet mjeseci ove godine BiH je ostvarila izvoz od 8.334.628 KM, a uvezla robe i usluge u vrijednosti od 13.535.599 KM, što pokazuje da je i dalje veći uvoz. Robe i usluge razmjenjivali smo najviše s Hrvatskom (3.139.833 KM), Srbijom (2.705.053 KM) i Njemačkom (2.483.221 KM).
Jedino smo u Austriju više izvezli robe i usluga, nego što smo uvezli i to za 17.401 KM. Gledajući pojedinačno po entitetima, Repulika Srpska ostvaruje veći izvoz u odnosu na uvoz s Crnom Gorom, Austrijom, Hrvatskom, Nizozemskom, Njemačkom i Italijom. Za razliku od RS-a, FBiH iz svih zemalja više uvozi, nego što izvozi i ostvaruje deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Kada je riječ o robi, iz BiH se najviše se izvoze sjedala (514.945.404 KM), električna energija (337.562.280 KM), drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem ili rezanjem (265.725.744 KM) te aluminij u sirovim oblicima (260.178.151 KM).
Najviše smo uvozili naftna ulja (696.445.213 KM), osobne automobile i druga motorna vozila (530.840.771 KM), naftu (389.182.296 KM) i kameni ugalj (348.913.132 KM)
