Prema nacrtu proračuna Vijeća ministara BiH za 2025. godinu, Ministarstvo obrane BiH (MO BiH) dobit će isti iznos kao i prethodne godine, čime se nastavljaju problemi s nedovoljnim financiranjem, prenosi Klix.ba.
Glavna poruka posjeta glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea europskim zemljama bila je jasna: "Vrijeme je da se poveća izdvajanje za obranu." No, BiH ide suprotnim smjerom. Prije 23 godine država je izdvajala čak 3,9 posto BDP-a za obranu, dok danas ta brojka iznosi tek 0,8 posto.
Ministarstvo obrane BiH traži veći proračun za 2025.
MO BiH za 2025. godinu tražilo je proračun od 695,9 milijuna KM, no planirano je da dobije 390,5 milijuna KM. S obzirom na to da ukupni proračun Vijeća ministara iznosi 1,57 milijardi KM, zahtjev Ministarstva obrane, koji čini gotovo trećinu ukupnog iznosa, bio je neizvediv.
Osim toga, sredstva od 390 milijuna KM vjerojatno će dodatno biti smanjena amandmanima, kao što se dogodilo i prethodnih godina. Dodatni problem predstavlja i najava ministra Zukana Heleza o povećanju koeficijenta zaposlenicima MO BiH, što bi dodatno opteretilo proračun.
Plan modernizacije iz razdoblja 2017. – 2027. godine predviđao je postupan rast proračuna kako bi se omogućila nabava opreme uz pokrivanje redovitih troškova. Međutim, od 2015. godine proračun Ministarstva obrane počeo se smanjivati, s 1 posto BDP-a pao je na 0,7 posto 2022. godine, što je najniža razina u široj regiji. Od 2023. iznosi 0,8 posto.
BiH i dalje ovisi o donacijama
U Europi nema premijera ili predsjednika koji zagovara smanjenje proračuna za obranu, a isto očekuje i američki predsjednik Donald Trump. "Izdvajanja za obranu nisu luksuz, već nužnost", često naglašavaju NATO-ovi dužnosnici. No, političari SNSD-a, koji se predstavljaju kao zagovornici Trumpove politike, istovremeno blokiraju dodatno financiranje MO BiH.
S druge strane, probosanska politička scena također ne pokazuje jasnu strategiju. "Nedopustivo loš prijedlog proračuna znači da sva obećanja o prilagodbi novim geopolitičkim okolnostima padaju u vodu", smatraju analitičari. Dok druge zemlje preuzimaju odgovornost za svoju obranu, BiH i dalje ovisi o donacijama, koje, kako upozoravaju stručnjaci, neće trajati zauvijek.
Glavna poruka posjeta glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea europskim zemljama bila je jasna: "Vrijeme je da se poveća izdvajanje za obranu." No, BiH ide suprotnim smjerom. Prije 23 godine država je izdvajala čak 3,9 posto BDP-a za obranu, dok danas ta brojka iznosi tek 0,8 posto.
Ministarstvo obrane BiH traži veći proračun za 2025.
MO BiH za 2025. godinu tražilo je proračun od 695,9 milijuna KM, no planirano je da dobije 390,5 milijuna KM. S obzirom na to da ukupni proračun Vijeća ministara iznosi 1,57 milijardi KM, zahtjev Ministarstva obrane, koji čini gotovo trećinu ukupnog iznosa, bio je neizvediv.
Osim toga, sredstva od 390 milijuna KM vjerojatno će dodatno biti smanjena amandmanima, kao što se dogodilo i prethodnih godina. Dodatni problem predstavlja i najava ministra Zukana Heleza o povećanju koeficijenta zaposlenicima MO BiH, što bi dodatno opteretilo proračun.
Plan modernizacije iz razdoblja 2017. – 2027. godine predviđao je postupan rast proračuna kako bi se omogućila nabava opreme uz pokrivanje redovitih troškova. Međutim, od 2015. godine proračun Ministarstva obrane počeo se smanjivati, s 1 posto BDP-a pao je na 0,7 posto 2022. godine, što je najniža razina u široj regiji. Od 2023. iznosi 0,8 posto.
BiH i dalje ovisi o donacijama
U Europi nema premijera ili predsjednika koji zagovara smanjenje proračuna za obranu, a isto očekuje i američki predsjednik Donald Trump. "Izdvajanja za obranu nisu luksuz, već nužnost", često naglašavaju NATO-ovi dužnosnici. No, političari SNSD-a, koji se predstavljaju kao zagovornici Trumpove politike, istovremeno blokiraju dodatno financiranje MO BiH.
S druge strane, probosanska politička scena također ne pokazuje jasnu strategiju. "Nedopustivo loš prijedlog proračuna znači da sva obećanja o prilagodbi novim geopolitičkim okolnostima padaju u vodu", smatraju analitičari. Dok druge zemlje preuzimaju odgovornost za svoju obranu, BiH i dalje ovisi o donacijama, koje, kako upozoravaju stručnjaci, neće trajati zauvijek.
