Prema novim podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, ekonomija u drugom kvartalu ove godine pala je za 9,3 posto, što će bez svake sumnje doprinijeti ubrzanom odlivu radne snage iz naše zemlje kada se za to stvore mogućnosti.
Danas su se na sesiji Kruga 99, koja je održana online, pokušali naći odgovori na brojna pitanja o problemu koji je veći i od epidemije korone i ilegalnih migracija - o emigracijama stanovnika BiH, piše N1.
Ključno pitanje demografske slike i odljeva mozgova je da li je Bosna i Hercegovina prešla točku s koje povratka više nema.
"Točku s koje povratka više nema u pogledu iskorištavanja demografskih potencijala tog stanovništva, jako je porazno ovo što smo na početku konstatirali i što nam je odavno poznato i indikativno je da država nema jasnu statistiku o emigraciji", istaknuo je Bojan Šošić, psiholog.
Što bi podrazumijevalo da je nije briga za dugogodišnju bijelu kugu i odljev mozgova i radne snage, jer se sva demografska istraživanja uglavnom, baziraju na podacima statističkog ureda Europskih zajednica EUROSTAT-a.
"Onog trenutka kada bude negdje oko petine udjela starijih osoba od 65 i više godina u ukupnoj populaciji, to će biti jednostavno znak, a s druge strane smanjenje paralelno udjela mladih i djece, znat će se da ne možemo više, i da nemamo bioreprodukcijski potencijal za obnovu stanovništva", naglasio je Mirza Emirhafizović, demograf, profesor na FPN UNSA.
"Kada uključimo podatak za rujan i za listopad imat ćemo tu magičnu cifru od 700.000 penzionera, a 466.000 je učenika i studenata", naveo je Faruk Hadžić, ekonomist.
Problem BiH nisu samo emigracije nego i unutarnje migracije koje pustoše ruralna područja i mogućnost razvoja poljoprivrede.
"U odnosu na '91. godinu, Popis iz 2013. je pokazao da u Glamoču imate manje od 60 posto stanovništva, u Bosanskom Grahovu 63 posto, u Drvaru 53 posto, u Kupresu 39 posto, a u nekim drugim dijelovima opet imate prebukiranost stanovništva", naglasio je Hamid Čustović, profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Razlozi odlaska bh. stanovništva su brojni: nezaposlenost, korupcija, nepotizam, nesigurnost, ali iz perspektive psihologije moglo bi se svesti na jednu rečenicu.
"U odnosu na doba rata kada su Bosanci istjerivani iz Bosne, sada smo u situaciji da sve ovo što se sad događa i čemu svjedočimo istjeruje Bosnu iz Bosanaca", komentar je Šošića.
Struka poručuje da je spas u fokusu na povratnike u BiH koji su zapostavljeni u strategijama i stimulacijama, a donose znanje i optimizam, kao i u mladima.
"Mladi drugačije posmatraju. Oni nisu još opterećeni tim sustavom i oni nemaju još problem da se poistovijeti sa Bosnom ni da vidi svoju nadu i perspektivu ovdje", istaknula je Melika Husić-Mehmedović, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Ipak, trendovi pokazuju da sve više mladih napušta zemlju koje se ne stide, kao i kompletne obitelji koje odlaze bez obzira što su u njoj imali zaposlenje.
"U principu čini mi se da oni na ljude koji odlaze gledaju kao na neki balast i neke potencijalne političke protivnike koji nisu u tim njihovim sveukupnim političkim shemama, spregama, načinu zapošljavanja prije svega u javnom sektoru, nisu bili odgovarajući za njihove političke stranke", mišljenja je Aleksandar Čavić, demograf.
"Današnje vladajuće stranke i današnja politika u Bosni i Hercegovina, jednostavno možda im odgovara da ovi mladi idu vani zbog svog glasačkog tijela", komentarirao je Martin Tajs, klimatolog i specijalista za kvalitet zraka.
Na poražavajuće rezultate prethodnih studija, neophodno je dodati i nove podatke Agencije za statistiku koji se interpretiraju kao krah bh. ekonomije.
"Jučer smo vidjeli informaciju da je BDP pao velikih 10,8 posto. Ukoliko pod hitno ne bude došlo do unapređenja i implementacije Korona zakona i ne budemo djelovali na poboljšanje uslova trenutno, mislim da će se sve ovo itekako negativno odraziti na emigracijske trendove u trenutku kada ti odlasci budu mogući", naglasila je Lejla Turulja, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Najveći broj Bosanaca i Hercegovaca želi otići i odlazi u Njemačku, no posebno je poražavajuće da su u istraživanjima Frifrieh Ebert Stiftunga ispitanici kao treću zemlju u koju bi otišli naveli "bilo gdje". Pa ako ništa drugo to je jasna poruka da se na smanjenju bijele kuge i odljeva mozgova u ovoj zemlji mora uraditi, pod hitno, i bilo što.
Danas su se na sesiji Kruga 99, koja je održana online, pokušali naći odgovori na brojna pitanja o problemu koji je veći i od epidemije korone i ilegalnih migracija - o emigracijama stanovnika BiH, piše N1.
Ključno pitanje demografske slike i odljeva mozgova je da li je Bosna i Hercegovina prešla točku s koje povratka više nema.
"Točku s koje povratka više nema u pogledu iskorištavanja demografskih potencijala tog stanovništva, jako je porazno ovo što smo na početku konstatirali i što nam je odavno poznato i indikativno je da država nema jasnu statistiku o emigraciji", istaknuo je Bojan Šošić, psiholog.
Što bi podrazumijevalo da je nije briga za dugogodišnju bijelu kugu i odljev mozgova i radne snage, jer se sva demografska istraživanja uglavnom, baziraju na podacima statističkog ureda Europskih zajednica EUROSTAT-a.
"Onog trenutka kada bude negdje oko petine udjela starijih osoba od 65 i više godina u ukupnoj populaciji, to će biti jednostavno znak, a s druge strane smanjenje paralelno udjela mladih i djece, znat će se da ne možemo više, i da nemamo bioreprodukcijski potencijal za obnovu stanovništva", naglasio je Mirza Emirhafizović, demograf, profesor na FPN UNSA.
"Kada uključimo podatak za rujan i za listopad imat ćemo tu magičnu cifru od 700.000 penzionera, a 466.000 je učenika i studenata", naveo je Faruk Hadžić, ekonomist.
Problem BiH nisu samo emigracije nego i unutarnje migracije koje pustoše ruralna područja i mogućnost razvoja poljoprivrede.
"U odnosu na '91. godinu, Popis iz 2013. je pokazao da u Glamoču imate manje od 60 posto stanovništva, u Bosanskom Grahovu 63 posto, u Drvaru 53 posto, u Kupresu 39 posto, a u nekim drugim dijelovima opet imate prebukiranost stanovništva", naglasio je Hamid Čustović, profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Razlozi odlaska bh. stanovništva su brojni: nezaposlenost, korupcija, nepotizam, nesigurnost, ali iz perspektive psihologije moglo bi se svesti na jednu rečenicu.
"U odnosu na doba rata kada su Bosanci istjerivani iz Bosne, sada smo u situaciji da sve ovo što se sad događa i čemu svjedočimo istjeruje Bosnu iz Bosanaca", komentar je Šošića.
Struka poručuje da je spas u fokusu na povratnike u BiH koji su zapostavljeni u strategijama i stimulacijama, a donose znanje i optimizam, kao i u mladima.
"Mladi drugačije posmatraju. Oni nisu još opterećeni tim sustavom i oni nemaju još problem da se poistovijeti sa Bosnom ni da vidi svoju nadu i perspektivu ovdje", istaknula je Melika Husić-Mehmedović, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Ipak, trendovi pokazuju da sve više mladih napušta zemlju koje se ne stide, kao i kompletne obitelji koje odlaze bez obzira što su u njoj imali zaposlenje.
"U principu čini mi se da oni na ljude koji odlaze gledaju kao na neki balast i neke potencijalne političke protivnike koji nisu u tim njihovim sveukupnim političkim shemama, spregama, načinu zapošljavanja prije svega u javnom sektoru, nisu bili odgovarajući za njihove političke stranke", mišljenja je Aleksandar Čavić, demograf.
"Današnje vladajuće stranke i današnja politika u Bosni i Hercegovina, jednostavno možda im odgovara da ovi mladi idu vani zbog svog glasačkog tijela", komentarirao je Martin Tajs, klimatolog i specijalista za kvalitet zraka.
Na poražavajuće rezultate prethodnih studija, neophodno je dodati i nove podatke Agencije za statistiku koji se interpretiraju kao krah bh. ekonomije.
"Jučer smo vidjeli informaciju da je BDP pao velikih 10,8 posto. Ukoliko pod hitno ne bude došlo do unapređenja i implementacije Korona zakona i ne budemo djelovali na poboljšanje uslova trenutno, mislim da će se sve ovo itekako negativno odraziti na emigracijske trendove u trenutku kada ti odlasci budu mogući", naglasila je Lejla Turulja, profesorica na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Najveći broj Bosanaca i Hercegovaca želi otići i odlazi u Njemačku, no posebno je poražavajuće da su u istraživanjima Frifrieh Ebert Stiftunga ispitanici kao treću zemlju u koju bi otišli naveli "bilo gdje". Pa ako ništa drugo to je jasna poruka da se na smanjenju bijele kuge i odljeva mozgova u ovoj zemlji mora uraditi, pod hitno, i bilo što.
