Kao posljedica masovne migracije stanovništva iz BiH, osobito Hrvata koji zahvaljujući putovnicama RH lakše rješavaju proceduralne prepreke u zemljama članicama EU-a, mnoge privatne tvrtke ostaju bez kvalitetne radne snage, piše Večernji list BiH.
Plaće, zanimanja…
Niske plaće, minimalne uplate za mirovinsko osiguranje, demotivirajuća radna okolina i smanjena radnička prava, između ostalo, razlozi su zbog kojih “velike” privatne tvrtke ostaju bez kvalitetne radne snage koja odgovore na svoja egzistencijalna pitanja traži u zemljama članicama EU-a, kao što su Njemačka, Austrija, Irska, Švedska, a u posljednje vrijeme i Slovenija, Slovačka i Češka.
Iako se o toj problematici, zbog negativnog publiciteta, ne želi javno mnogo govoriti, najveće privatne tvrtke koje zapošljavaju po nekoliko stotina radnika zbog nedostatka kadrova planiraju radnike “uvesti” iz susjednih država – Srbije, Kosova, Crne Gore…
S nedostatkom kvalitetne radne snage suočavaju se najviše tvrtke iz resora građevinarstva, metalurgije, medicine i dr. Hrvatska se suočila s nedostatkom radne snage u građevinskom sektoru, zbog čega je najavljeno kako će biti povećana kvota za “uvoz” radne snage u tom sektoru za oko dvije tisuće radnih mjesta. Sve je manje radnika koji bi radili na građevini u susjednoj Hrvatskoj, zbog čega je tamošnji ministar rada Marko Pavić najavio za hrvatske medije kako će ta zemlja povećati kvotu za uvoz radne snage u oblasti građevinarstva.
Šivači i krojači, prodavači, stolari, postolari, konobari, zavarivači, bravari, kuhari… čine top-listu najtraženijih zanimanja na tržištu rada u FBiH ako je suditi prema rezultatima analize potreba tržišta rada u FBiH u 2016./2017.
Velika je potražnja poslodavaca u FBiH za radnicima sa srednjom stručnom spremom IV. stupnja, i to 44,84%.
Slijedi potražnja za radnicima srednje stručne spreme III. stupnja za 28,59% te za radnicima za jednostavne poslove bez kvalifikacija 11,88%.
Potrebna pomoć
Analiza je pokazala kako tržište radne snage već godinama ima probleme s nedostatkom kvalificirane radne snage, a prema procjenama ispitanih poslodavaca, šivači i krojači su bila najtraženija zanimanja u 2017. godini, slijede prodavači, stolari, postolari i konobari.
Potrebu za zapošljavanjem u 2017. godini iskazalo je 818 anketiranih poslodavaca koji traže novih 6117 radnika, što je smanjenje za 7,46% u odnosu na 2016. godinu, kada je broj novozaposlenih iznosio 6610. Iako su je vlasti naručile još prije više od pet godina, ni jedno slovo iz studije o kretanju radne snage, koju je izradio Ekonomski institut iz Sarajeva, nije primijenjeno u praksi.
Institut je imao prijedlog, uz informacijske centre za potencijalne emigrante, uspostaviti slične centre za povratnike.
Njihova svrha bila bi pružati pravnu i administrativnu potporu povratnicima, pomoći im u pronalaženju posla i pokretanju posla. Vlasti u BiH su radi zadržavanja mladih i stručnih kadrova trebale osigurati kreditne sheme s niskim kamatnim stopama za pokretanje biznisa i povratka.
Naglašeno je kako ne postoji nikakvo organizirano i upravljano uključivanje zajednice dijaspore u vezi s bh. ekonomskim i socijalnim zbivanjima.
O mogućnostima njihova većeg uključivanja trebaju biti istražene i razvijene odgovarajuće politike.
(www.jabuka.tv)
Plaće, zanimanja…
Niske plaće, minimalne uplate za mirovinsko osiguranje, demotivirajuća radna okolina i smanjena radnička prava, između ostalo, razlozi su zbog kojih “velike” privatne tvrtke ostaju bez kvalitetne radne snage koja odgovore na svoja egzistencijalna pitanja traži u zemljama članicama EU-a, kao što su Njemačka, Austrija, Irska, Švedska, a u posljednje vrijeme i Slovenija, Slovačka i Češka.
Iako se o toj problematici, zbog negativnog publiciteta, ne želi javno mnogo govoriti, najveće privatne tvrtke koje zapošljavaju po nekoliko stotina radnika zbog nedostatka kadrova planiraju radnike “uvesti” iz susjednih država – Srbije, Kosova, Crne Gore…
S nedostatkom kvalitetne radne snage suočavaju se najviše tvrtke iz resora građevinarstva, metalurgije, medicine i dr. Hrvatska se suočila s nedostatkom radne snage u građevinskom sektoru, zbog čega je najavljeno kako će biti povećana kvota za “uvoz” radne snage u tom sektoru za oko dvije tisuće radnih mjesta. Sve je manje radnika koji bi radili na građevini u susjednoj Hrvatskoj, zbog čega je tamošnji ministar rada Marko Pavić najavio za hrvatske medije kako će ta zemlja povećati kvotu za uvoz radne snage u oblasti građevinarstva.
Šivači i krojači, prodavači, stolari, postolari, konobari, zavarivači, bravari, kuhari… čine top-listu najtraženijih zanimanja na tržištu rada u FBiH ako je suditi prema rezultatima analize potreba tržišta rada u FBiH u 2016./2017.
Velika je potražnja poslodavaca u FBiH za radnicima sa srednjom stručnom spremom IV. stupnja, i to 44,84%.
Slijedi potražnja za radnicima srednje stručne spreme III. stupnja za 28,59% te za radnicima za jednostavne poslove bez kvalifikacija 11,88%.
Potrebna pomoć
Analiza je pokazala kako tržište radne snage već godinama ima probleme s nedostatkom kvalificirane radne snage, a prema procjenama ispitanih poslodavaca, šivači i krojači su bila najtraženija zanimanja u 2017. godini, slijede prodavači, stolari, postolari i konobari.
Potrebu za zapošljavanjem u 2017. godini iskazalo je 818 anketiranih poslodavaca koji traže novih 6117 radnika, što je smanjenje za 7,46% u odnosu na 2016. godinu, kada je broj novozaposlenih iznosio 6610. Iako su je vlasti naručile još prije više od pet godina, ni jedno slovo iz studije o kretanju radne snage, koju je izradio Ekonomski institut iz Sarajeva, nije primijenjeno u praksi.
Institut je imao prijedlog, uz informacijske centre za potencijalne emigrante, uspostaviti slične centre za povratnike.
Njihova svrha bila bi pružati pravnu i administrativnu potporu povratnicima, pomoći im u pronalaženju posla i pokretanju posla. Vlasti u BiH su radi zadržavanja mladih i stručnih kadrova trebale osigurati kreditne sheme s niskim kamatnim stopama za pokretanje biznisa i povratka.
Naglašeno je kako ne postoji nikakvo organizirano i upravljano uključivanje zajednice dijaspore u vezi s bh. ekonomskim i socijalnim zbivanjima.
O mogućnostima njihova većeg uključivanja trebaju biti istražene i razvijene odgovarajuće politike.
(www.jabuka.tv)
