Bosna i Hercegovina je u prvoj polovini ove godine zabilježila blagi rast izvoza, ali deficit je i dalje visok, što ostaje izraženi problem domaće ekonomije. Alarmantno je što uvozimo ono što sami možemo ili već proizvodimo, zbog čega je od ogromne važnosti povećati produktivnost, okrenuti se energetskim projektima, ali i orijentaciji na “treća tržišta”.
Vanjsko-trgovinska razmjena BiH u velikoj mjeri određena je kretanjima na razini EU, što znači da, kako ocjenjuju, uslijed geopolitičkih tenzija proteklih godina te prekinutih lanaca opskrbe, nije baš pozitivna.
Deficit i dalje visok
Kada se radi o brojevima, došlo je do stabilizacije u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako imamo i rast opsega vanjsko-trgovinske razmjene u prvih šest mjeseci ove godine za nekih 5% i iznosio je više od 23 milijardi KM, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Makroekonomskoga sektora Vanjskotrgovinske komore (VTK BiH), javlja N1.
No, Ćeranić upozorava da je deficit i dalje visok i prelazi šest milijardi KM.
Za šest mjeseci BiH je zabilježila blagi rast izvoza za nešto više od 5%, što je više od 8 milijardi KM. Međutim, zabilježen je i rast uvoza za 4,5%, i to u iznosu većem od 14 milijardi KM.
Domaća proizvodnja ne zadovoljava potražnju
Usprkos ranim znakovima industrijskog oporavka, koji su doprinijeli povećanju izvoza BiH, ekonomska neizvjesnost i dalje je izražena, uglavnom zbog oslabljene potražnje i fragmentacije trgovinskih lanaca. A razlog povećanog uvoza je, u najvećoj mjeri, rezultat povećane domaće potrošnje, povećanog uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda stanovništva, pojašnjavaju iz VTK BiH.
Domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava unutarnju potražnju, naročito u sektorima prehrane.
Agro i prehrambeni sektor bilježe najveći deficit, i to blizu dvije milijarde KM. Izvoz je iznosio blizu 625,5 milijuna KM, dok je uvoz iznosio 2,6 milijardi KM. Deficit u ovom sektoru odnosi se na 1/3 ukupnoga sektora vanjsko-trgovinske razmjene BiH. To znači da dnevno gubimo 11 milijuna KM samo u ovom sektoru, naglasila je Belma Alihodžić iz VTK BiH.
U ovom deficitu najviše sudjeluju razmjena mesa, gdje je za 12% izvoz manji od uvoza. Ogroman je deficit i u razmjeni pića i alkohola. Prekomjerno uvozimo vodu, sokove, pivo te druga alkoholna pića. Povećanje i uvoza i izvoza primjetno je i u razmjeni ruda, metala i proizvoda, ali i dalje u korist uvoza. Negativni trendovi zabilježeni su i u industriji tekstila, kože i obuće.
Potrebna nova agrarna politika
Voće i povrće, također, bilježi negativan saldo, dijelom zbog sezonskog karaktera proizvodnje, ali i zbog ograničenih pristupa suvremenim tehnologijama. Ovo su sve robe koje imamo potencijal proizvoditi sami. Da bismo to ostvarili, potrebna je nova agrarna politika, ne samo poticaji, nego strateško jačanje konkurentnosti, dodala je Alihodžić.
U tome se slaže i struka.
Suštinski problem tog deficita je, zapravo, niska produktivnost domaće ekonomije koja proizvodi relativno jednostavne proizvode. Kad proizvodite takve proizvode, za koje nije potrebno mnogo kapitala, mnogo znanja, rezultat je da imaju malu dodanu vrijednost, malu ukupnu vrijednost, mišljenja je Nikola Vidović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci.
S druge strane, povećan trend izvoza zabilježen je u automobilskoj industiji, i to za oko 49 milijuna KM, dok se za više od 30% izvozi u namjenskoj. Drvna industrija u robnoj razmjeni jedina ostvaruje suficit.
Hrvatska najvažniji vanjskotrgovinski partner
Iznenađenja u pogledu najznačajnijih tržišta za BiH nije bilo. Najveći opseg razmjene ostvaren je s Hrvatskom, Srbijom, Njemačkom, Italijom, Slovenijom. Manjih odstupanja, međutim, bilo je u pogledu izvoza.
Naše najznačajnije izvozno tržište je Hrvatska, gdje smo izvezli 1,3 milijarde. Zatim Njemačka (gotovo 1,3 milijarde KM), Srbija (blizu 900 milijuna KM), Austrija (800 milijuna KM), i Slovenija (735 milijuna KM), naveo je Ćeranić.
Svi ovi pokazatelji mogu biti prilika za reflektiranje slabosti domaće ekonomije te njezina unaprjeđenja, kako u dijelu izvoza tako i opće slike životnoga standarda.
Rezultat rasta uvoza došao je, prije svega, iz energetskoga sektora. Preko 330% je rastao uvoz električne energije. Pod hitno su ovoj zemlji potrebni energetski projekti, prije svega, oni koji su zasnovani na održivim izvorima energije, naglasio je Vidović.
Sličan tempo u vanjsko-trgovinskoj razmjeni BiH bit će zadržan i u narednim mjesecima, kažu sugovornici. Zbog toga, pored svega već navedenog, šansu treba tražiti i u povećanju izvoza na “treća tržišta”.
Vanjsko-trgovinska razmjena BiH u velikoj mjeri određena je kretanjima na razini EU, što znači da, kako ocjenjuju, uslijed geopolitičkih tenzija proteklih godina te prekinutih lanaca opskrbe, nije baš pozitivna.
Deficit i dalje visok
Kada se radi o brojevima, došlo je do stabilizacije u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Tako imamo i rast opsega vanjsko-trgovinske razmjene u prvih šest mjeseci ove godine za nekih 5% i iznosio je više od 23 milijardi KM, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Makroekonomskoga sektora Vanjskotrgovinske komore (VTK BiH), javlja N1.
No, Ćeranić upozorava da je deficit i dalje visok i prelazi šest milijardi KM.
Za šest mjeseci BiH je zabilježila blagi rast izvoza za nešto više od 5%, što je više od 8 milijardi KM. Međutim, zabilježen je i rast uvoza za 4,5%, i to u iznosu većem od 14 milijardi KM.
Domaća proizvodnja ne zadovoljava potražnju
Usprkos ranim znakovima industrijskog oporavka, koji su doprinijeli povećanju izvoza BiH, ekonomska neizvjesnost i dalje je izražena, uglavnom zbog oslabljene potražnje i fragmentacije trgovinskih lanaca. A razlog povećanog uvoza je, u najvećoj mjeri, rezultat povećane domaće potrošnje, povećanog uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda stanovništva, pojašnjavaju iz VTK BiH.
Domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava unutarnju potražnju, naročito u sektorima prehrane.
Agro i prehrambeni sektor bilježe najveći deficit, i to blizu dvije milijarde KM. Izvoz je iznosio blizu 625,5 milijuna KM, dok je uvoz iznosio 2,6 milijardi KM. Deficit u ovom sektoru odnosi se na 1/3 ukupnoga sektora vanjsko-trgovinske razmjene BiH. To znači da dnevno gubimo 11 milijuna KM samo u ovom sektoru, naglasila je Belma Alihodžić iz VTK BiH.
U ovom deficitu najviše sudjeluju razmjena mesa, gdje je za 12% izvoz manji od uvoza. Ogroman je deficit i u razmjeni pića i alkohola. Prekomjerno uvozimo vodu, sokove, pivo te druga alkoholna pića. Povećanje i uvoza i izvoza primjetno je i u razmjeni ruda, metala i proizvoda, ali i dalje u korist uvoza. Negativni trendovi zabilježeni su i u industriji tekstila, kože i obuće.
Potrebna nova agrarna politika
Voće i povrće, također, bilježi negativan saldo, dijelom zbog sezonskog karaktera proizvodnje, ali i zbog ograničenih pristupa suvremenim tehnologijama. Ovo su sve robe koje imamo potencijal proizvoditi sami. Da bismo to ostvarili, potrebna je nova agrarna politika, ne samo poticaji, nego strateško jačanje konkurentnosti, dodala je Alihodžić.
U tome se slaže i struka.
Suštinski problem tog deficita je, zapravo, niska produktivnost domaće ekonomije koja proizvodi relativno jednostavne proizvode. Kad proizvodite takve proizvode, za koje nije potrebno mnogo kapitala, mnogo znanja, rezultat je da imaju malu dodanu vrijednost, malu ukupnu vrijednost, mišljenja je Nikola Vidović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci.
S druge strane, povećan trend izvoza zabilježen je u automobilskoj industiji, i to za oko 49 milijuna KM, dok se za više od 30% izvozi u namjenskoj. Drvna industrija u robnoj razmjeni jedina ostvaruje suficit.
Hrvatska najvažniji vanjskotrgovinski partner
Iznenađenja u pogledu najznačajnijih tržišta za BiH nije bilo. Najveći opseg razmjene ostvaren je s Hrvatskom, Srbijom, Njemačkom, Italijom, Slovenijom. Manjih odstupanja, međutim, bilo je u pogledu izvoza.
Naše najznačajnije izvozno tržište je Hrvatska, gdje smo izvezli 1,3 milijarde. Zatim Njemačka (gotovo 1,3 milijarde KM), Srbija (blizu 900 milijuna KM), Austrija (800 milijuna KM), i Slovenija (735 milijuna KM), naveo je Ćeranić.
Svi ovi pokazatelji mogu biti prilika za reflektiranje slabosti domaće ekonomije te njezina unaprjeđenja, kako u dijelu izvoza tako i opće slike životnoga standarda.
Rezultat rasta uvoza došao je, prije svega, iz energetskoga sektora. Preko 330% je rastao uvoz električne energije. Pod hitno su ovoj zemlji potrebni energetski projekti, prije svega, oni koji su zasnovani na održivim izvorima energije, naglasio je Vidović.
Sličan tempo u vanjsko-trgovinskoj razmjeni BiH bit će zadržan i u narednim mjesecima, kažu sugovornici. Zbog toga, pored svega već navedenog, šansu treba tražiti i u povećanju izvoza na “treća tržišta”.
