BiH je za 11 mjeseci prošle godine uvezla 152,5 milijuna litara vode u vrijednosti od 133,07 milijuna KM, što je više za 21 milijun KM u odnosu na isti period 2016. godine.
Godinu ranije u prvih 11 mjeseci BiH je uvezla oko 143 milijuna litara vode.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, istovremeno, izvoz vode domaćih proizvođača izvan granica BiH u prvih 11 mjeseci iznosio je 45,8 milijuna KM.
Interesantno je da je samo mineralne i gazirane vode bez zaslađivača BiH uvezla u vrijednosti od 20 milijuna KM, što je za skoro pet puta više od vrijednosti iste izvezene vode.
Najviše nezaslađene vode BiH je uvezla iz susjedne Hrvatske, i to 19,6 milijuna litara u vrijednosti od 9,1 milijun KM, dok je u istu zemlju izvezla tri puta manju količinu.
Pored Hrvatske, BiH je tokom godine najviše uvozila vodu iz Srbije i Slovenije.
Predrag Duduković, ekonomista, kaže da je prvi razlog uvoza tolike količine vode što je uopšte veoma teško osnovati firmu koja će se baviti proizvodnjom vode.
"Neophodno je, prije svega, naći izvorište pa dobiti koncesiju na to izvorište. To su velike procedure i vrlo visoka investicija", rekao je Duduković.
On je istakao da postoji i onaj problem da se više vjeruje uvoznoj vodi, nego domaćoj.
"Domaća voda je sigurno kvalitetnija. Druga stvar, recimo, kada govorimo o Srbiji, su niže cijene nego kod nas", ističe Duduković.
Dodaje da je prvi korak da se radi na tome da se bar uvoz pokrije našom domaćom vodom, a onda da sljedeći korak bude pokretanje što većeg izvoza.
"Nemamo ni nešto puno proizvođača, ali ti kapaciteti bi mogli biti puno popunjeniji, jer tu ima prostora za širenje već postojećih kapaciteta. Proizvođači nisu popunili svoje kapacitete, ali imaju konkurenciju u toj inostranoj vodi, što je zapravo i najveći problem", zaključuje ovaj ekonomista.
Jelena Ivanić, asistent na programu "Energija i klimatske promjene" u Centru za životnu sredinu, kaže da BiH još ima rijeke koje su čiste i pitke. "Smatramo da je to značajan prirodni resurs koji bi trebalo čuvati i koristiti za piće i druge životne potrebe. Određena istraživanja su pokazala da je voda iz slavine daleko kvalitetnija od flaširane vode, a da proizvođači reklamama pokušavaju da nas uvjere u suprotno", rekla je Ivanićeva.
Potrošači s kojima smo razgovarali kažu da često kupe male flaše vode jer su im praktične kada idu na posao, put ili u šetnju.
"U kući imamo i velike flaše od četiri litra, ako kojim slučajem nestane vode iz česme zbog nekog kvara. Mi ipak kupujemo domaću vodu", rekla je jedna Banjalučanka.
Dnevnik.ba
Godinu ranije u prvih 11 mjeseci BiH je uvezla oko 143 milijuna litara vode.
Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, istovremeno, izvoz vode domaćih proizvođača izvan granica BiH u prvih 11 mjeseci iznosio je 45,8 milijuna KM.
Interesantno je da je samo mineralne i gazirane vode bez zaslađivača BiH uvezla u vrijednosti od 20 milijuna KM, što je za skoro pet puta više od vrijednosti iste izvezene vode.
Najviše nezaslađene vode BiH je uvezla iz susjedne Hrvatske, i to 19,6 milijuna litara u vrijednosti od 9,1 milijun KM, dok je u istu zemlju izvezla tri puta manju količinu.
Pored Hrvatske, BiH je tokom godine najviše uvozila vodu iz Srbije i Slovenije.
Predrag Duduković, ekonomista, kaže da je prvi razlog uvoza tolike količine vode što je uopšte veoma teško osnovati firmu koja će se baviti proizvodnjom vode.
"Neophodno je, prije svega, naći izvorište pa dobiti koncesiju na to izvorište. To su velike procedure i vrlo visoka investicija", rekao je Duduković.
On je istakao da postoji i onaj problem da se više vjeruje uvoznoj vodi, nego domaćoj.
"Domaća voda je sigurno kvalitetnija. Druga stvar, recimo, kada govorimo o Srbiji, su niže cijene nego kod nas", ističe Duduković.
Dodaje da je prvi korak da se radi na tome da se bar uvoz pokrije našom domaćom vodom, a onda da sljedeći korak bude pokretanje što većeg izvoza.
"Nemamo ni nešto puno proizvođača, ali ti kapaciteti bi mogli biti puno popunjeniji, jer tu ima prostora za širenje već postojećih kapaciteta. Proizvođači nisu popunili svoje kapacitete, ali imaju konkurenciju u toj inostranoj vodi, što je zapravo i najveći problem", zaključuje ovaj ekonomista.
Jelena Ivanić, asistent na programu "Energija i klimatske promjene" u Centru za životnu sredinu, kaže da BiH još ima rijeke koje su čiste i pitke. "Smatramo da je to značajan prirodni resurs koji bi trebalo čuvati i koristiti za piće i druge životne potrebe. Određena istraživanja su pokazala da je voda iz slavine daleko kvalitetnija od flaširane vode, a da proizvođači reklamama pokušavaju da nas uvjere u suprotno", rekla je Ivanićeva.
Potrošači s kojima smo razgovarali kažu da često kupe male flaše vode jer su im praktične kada idu na posao, put ili u šetnju.
"U kući imamo i velike flaše od četiri litra, ako kojim slučajem nestane vode iz česme zbog nekog kvara. Mi ipak kupujemo domaću vodu", rekla je jedna Banjalučanka.
Dnevnik.ba
