Prema podacima Centralne banke BiH, ukupna kreditna zaduženost u BiH na kraju lipnja iznosila je 22,73 milijarde KM i u odnosu na prethodni mjesec veća je za 303,9 milijuna KM, a u odnosu na prošlu godinu za 1,01 milijardu maraka.
Rastu kreditna zaduženja građana, privatnih poduzeća, nefinancijskih javnih poduzeća, svih sektora, osim vladinih institucija kojima zbog enormnog viška prihoda ne trebaju nova zaduženja, piše Avaz.
Niska primanja
U odnosu na svibanj ove godine, građani su krajem lipnja dugovali 138,1 milijuna KM više, dok je za godinu kreditna zaduženost stanovništva porasla za čak 614,2 milijuna KM. Ovakvi podaci rezultat su siromaštva, potvrđuje Žarko Papić, doktor ekonomskih nauka.
''Uz sva ograničenja i sve kamate, ako čovjek ne može da sastavi kraj s krajem, prinuđen je zadužiti se. To može biti bilo koji razlog, ako mu se pokvario frižider, on mora da se zaduži da kupi frižider'', kazao je Papić.
Veliki broj građana BiH s niskim primanjima prinuđen je da na kredit kupuje i odjeću, ogrjev, priprema djecu za novu školsku godinu... Na kredit se živi ili, bolje rečeno, preživljava u godinama inflacije, koja trenutno iznosi 4,9 posto, a koja je obezvrijedila ionako niske plaće ili mirovine.
''Radi se o padu realnih prihoda. Svi govore o inflaciji, a nitko je ne sabire. Prošle godine inflacija u BiH bila je 17,3 posto, a trenutno je 4,9, te brojke se sabiranju. Do početka ove godine poskupljenja su iznosila blizu 30 posto, a i dalje cijene rastu. Na jednoj televiziji pokazivao sam novčanicu od 50 KM. To je do 2020. bila novčanica od 50, a sada je to 35 KM'', istaknuo je Papić.
Višak kapitala
Istovremeno, drugi dio stanovništva, ali i privrede, višak kapitala štedi, pa su ukupni iznosi depozita na kraju lipnja iznosili 29,86 milijardi KM i veći su za 2,08 milijardi maraka u odnosu na lipanj 2022. godine. Građani na svojim računima imaju 1,38 milijardi KM više, privatna poduzeća 987,3 milijuna KM, ostali domaći sektori 53,6 milijuna KM, dok su depoziti smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 135,8 milijuna i vladinih institucija za 204,3 milijuna KM.
Strana zaduženja
Postoji i problem koji nijedna od institucija ne dotiče, istaknuo je Papić.
''Pamtim analizu MMF-a za razdoblje 1995.-2018. godina. Ukupan unutarnji dug, neplaćanje poreza i doprinosa javnih poduzeća – elektroprivrede, telekomi, željeznice, zdravstvo i tako dalje, tada je iznosio oko 8 milijardi KM, što je oko četvrtine BDP-a. Pretpostavljam da se ta „rupa“ permanentno pokriva stranim zaduženjima. Zamislite da su javna poduzeća redovno plaćala doprinose, mirovine bi danas mogle biti sasvim solidne'', rekao je Papić.
Rastu kreditna zaduženja građana, privatnih poduzeća, nefinancijskih javnih poduzeća, svih sektora, osim vladinih institucija kojima zbog enormnog viška prihoda ne trebaju nova zaduženja, piše Avaz.
Niska primanja
U odnosu na svibanj ove godine, građani su krajem lipnja dugovali 138,1 milijuna KM više, dok je za godinu kreditna zaduženost stanovništva porasla za čak 614,2 milijuna KM. Ovakvi podaci rezultat su siromaštva, potvrđuje Žarko Papić, doktor ekonomskih nauka.
''Uz sva ograničenja i sve kamate, ako čovjek ne može da sastavi kraj s krajem, prinuđen je zadužiti se. To može biti bilo koji razlog, ako mu se pokvario frižider, on mora da se zaduži da kupi frižider'', kazao je Papić.
Veliki broj građana BiH s niskim primanjima prinuđen je da na kredit kupuje i odjeću, ogrjev, priprema djecu za novu školsku godinu... Na kredit se živi ili, bolje rečeno, preživljava u godinama inflacije, koja trenutno iznosi 4,9 posto, a koja je obezvrijedila ionako niske plaće ili mirovine.
''Radi se o padu realnih prihoda. Svi govore o inflaciji, a nitko je ne sabire. Prošle godine inflacija u BiH bila je 17,3 posto, a trenutno je 4,9, te brojke se sabiranju. Do početka ove godine poskupljenja su iznosila blizu 30 posto, a i dalje cijene rastu. Na jednoj televiziji pokazivao sam novčanicu od 50 KM. To je do 2020. bila novčanica od 50, a sada je to 35 KM'', istaknuo je Papić.
Višak kapitala
Istovremeno, drugi dio stanovništva, ali i privrede, višak kapitala štedi, pa su ukupni iznosi depozita na kraju lipnja iznosili 29,86 milijardi KM i veći su za 2,08 milijardi maraka u odnosu na lipanj 2022. godine. Građani na svojim računima imaju 1,38 milijardi KM više, privatna poduzeća 987,3 milijuna KM, ostali domaći sektori 53,6 milijuna KM, dok su depoziti smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 135,8 milijuna i vladinih institucija za 204,3 milijuna KM.
Strana zaduženja
Postoji i problem koji nijedna od institucija ne dotiče, istaknuo je Papić.
''Pamtim analizu MMF-a za razdoblje 1995.-2018. godina. Ukupan unutarnji dug, neplaćanje poreza i doprinosa javnih poduzeća – elektroprivrede, telekomi, željeznice, zdravstvo i tako dalje, tada je iznosio oko 8 milijardi KM, što je oko četvrtine BDP-a. Pretpostavljam da se ta „rupa“ permanentno pokriva stranim zaduženjima. Zamislite da su javna poduzeća redovno plaćala doprinose, mirovine bi danas mogle biti sasvim solidne'', rekao je Papić.
