Biskupska konferencija BiH uputila je u petak, u povodu 25. godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, otvoreno pismo potpisnicima i svjedocima tog dokumenta kojim ih je pozvala da napokon poduzmu korake koji bi vodili ka uspostavi pravednog mira u BiH.
Bosanskohercegovački biskupi, predvođeni kardinalom Vinkom Puljićem, podsjetili su kako je prije četvrt stoljeća međunarodna zajednica predvođena SAD-om praktično "nametnula sporazum koji je zaustavio višegodišnji rat, ali nije stvorio stabilan i pravedan mir".
''To znači da on nije osigurao ravnopravnost među pripadnicima tri naroda i nacionalnih manjina na području cijele zemlje, nije zajamčio održivi povratak mnogim prognanim i izbjeglim ljudima te nije osigurao nadoknadu uništene i opljačkane imovine brojnim građanima i vjerskim zajednicama u zemlji'', ističu biskupi.
"Nažalost (sporazum) je omogućio da se tijekom svih ovih 25 godina održavaju i podržavaju međusobni sukobi, drugim sredstvima, osobito među političarima, pravnicima, predstavnicima medija te na području obrazovanja mladih generacija, s višestrukim pogubnim učincima po građane i cjelokupno društvo u našoj zemlji", stoji u pismu biskupa.
Biskupi navode da kao građani BiH smatraju moralnom obvezom konstruktivno doprinositi općem dobru svih njenih žitelja. Kao službeni predstavnici svih katolika u zemlji imaju i dodatnu dužnost izvršavati nalog, dobiven od svetog pape Ivana Pavla II. u Sarajevu 1997., te propovijedati poštivanje svih bez izuzetka, razvijati međusobno praštanje krivnji, boriti se djelima ljubavi za suradnju na promaknuću zajedničkog općeg dobra te dizati svoj glas i ukazivati na nasilja i nepravde kao i svim zakonitim sredstvima braniti vjernike i zajednice.
"Naša je obveza ne dopuštati da nas zastraši ni jedna ovozemaljska vlast", istaknuli su biskupi.
Dodali su i kako im je dužnost „ustrajnim i temeljitim dijalogom održavati odnose s braćom pravoslavcima i s drugom braćom kršćanima“ te „susrete razumijevanja sa sljedbenicima islama“, drugih religija i uvjerenja, a sve u korist „izgrađivanja miroljubivog suživota u uzajamnom poštivanju pravâ svakoga pojedinca i svakoga naroda“.
U otvorenom pismu biskupi su podsjetili kako su još u prosincu 1995. posebnim očitovanjem upozorili na bojazni zbog nedorečenosti u Daytonskom sporazumu, posebice kada je riječ o zaštiti temeljnih ljudskih prava, uključujući i ona vjerska i etnička.
''Nakon 25 godina sa žalošću i opravdanim negodovanjem moramo ustvrditi da se ovaj sporazum više koristio kao opravdanje i alibi za očuvanje i ozakonjenje raznih nepravdi, a mnogo manje za izgradnju istinskog, trajnog mira utemeljenog na pravdi i jednakim pravima za sve'', ističu.
Biskupi su ocijenili kako je proteklih godina izostala potrebna pomoć povratku prognanih i izbjeglih, pri čemu su posebice oštećeni Hrvati, te su upozorili kako je zbog toga iskorijenjena gotovo cjelokupna katolička populacija u Republici Srpskoj, dok se u Federaciji BiH ona kontinuirano smanjuje, posebice zbog odlaska mladih, ali i zbog kriminala, korupcije i "sebičnih političkih nadmudrivanja".
Predstavnicima međunarodne zajednice biskupi iz BiH postavili su pitanje što uopće kane sa zemljom i njenim stanovnicima pozvavši ih da napokon porade "na pravednom i svrsishodnom unutarnjem uređenju zemlje".
"To uređenje treba biti po mjeri njena sva tri konstitutivna naroda, nacionalnih manjina i svakog njezinog građanina, a osobito onih, najslabijih i u ratu i poraću najoštećenijih! To uređenje mora pratiti donošenje pravednih zakona koji će osigurati stvarno poštivanje svih pojedinačnih i kolektivnih prava, bez mogućnosti dominacije jačega ili brojnijega, te omogućiti ispravljanje svih starih i sprječavanje novih nepravdi", poručili su biskupi.
Najavili su kako će Crkva i dalje „pomagati u ostvarivanju svih konstruktivnih i provedivih rješenja u uspostavljanju istinskog mira" u zemlji.
Bosanskohercegovački biskupi, predvođeni kardinalom Vinkom Puljićem, podsjetili su kako je prije četvrt stoljeća međunarodna zajednica predvođena SAD-om praktično "nametnula sporazum koji je zaustavio višegodišnji rat, ali nije stvorio stabilan i pravedan mir".
''To znači da on nije osigurao ravnopravnost među pripadnicima tri naroda i nacionalnih manjina na području cijele zemlje, nije zajamčio održivi povratak mnogim prognanim i izbjeglim ljudima te nije osigurao nadoknadu uništene i opljačkane imovine brojnim građanima i vjerskim zajednicama u zemlji'', ističu biskupi.
"Nažalost (sporazum) je omogućio da se tijekom svih ovih 25 godina održavaju i podržavaju međusobni sukobi, drugim sredstvima, osobito među političarima, pravnicima, predstavnicima medija te na području obrazovanja mladih generacija, s višestrukim pogubnim učincima po građane i cjelokupno društvo u našoj zemlji", stoji u pismu biskupa.
Biskupi navode da kao građani BiH smatraju moralnom obvezom konstruktivno doprinositi općem dobru svih njenih žitelja. Kao službeni predstavnici svih katolika u zemlji imaju i dodatnu dužnost izvršavati nalog, dobiven od svetog pape Ivana Pavla II. u Sarajevu 1997., te propovijedati poštivanje svih bez izuzetka, razvijati međusobno praštanje krivnji, boriti se djelima ljubavi za suradnju na promaknuću zajedničkog općeg dobra te dizati svoj glas i ukazivati na nasilja i nepravde kao i svim zakonitim sredstvima braniti vjernike i zajednice.
"Naša je obveza ne dopuštati da nas zastraši ni jedna ovozemaljska vlast", istaknuli su biskupi.
Dodali su i kako im je dužnost „ustrajnim i temeljitim dijalogom održavati odnose s braćom pravoslavcima i s drugom braćom kršćanima“ te „susrete razumijevanja sa sljedbenicima islama“, drugih religija i uvjerenja, a sve u korist „izgrađivanja miroljubivog suživota u uzajamnom poštivanju pravâ svakoga pojedinca i svakoga naroda“.
U otvorenom pismu biskupi su podsjetili kako su još u prosincu 1995. posebnim očitovanjem upozorili na bojazni zbog nedorečenosti u Daytonskom sporazumu, posebice kada je riječ o zaštiti temeljnih ljudskih prava, uključujući i ona vjerska i etnička.
''Nakon 25 godina sa žalošću i opravdanim negodovanjem moramo ustvrditi da se ovaj sporazum više koristio kao opravdanje i alibi za očuvanje i ozakonjenje raznih nepravdi, a mnogo manje za izgradnju istinskog, trajnog mira utemeljenog na pravdi i jednakim pravima za sve'', ističu.
Biskupi su ocijenili kako je proteklih godina izostala potrebna pomoć povratku prognanih i izbjeglih, pri čemu su posebice oštećeni Hrvati, te su upozorili kako je zbog toga iskorijenjena gotovo cjelokupna katolička populacija u Republici Srpskoj, dok se u Federaciji BiH ona kontinuirano smanjuje, posebice zbog odlaska mladih, ali i zbog kriminala, korupcije i "sebičnih političkih nadmudrivanja".
Predstavnicima međunarodne zajednice biskupi iz BiH postavili su pitanje što uopće kane sa zemljom i njenim stanovnicima pozvavši ih da napokon porade "na pravednom i svrsishodnom unutarnjem uređenju zemlje".
"To uređenje treba biti po mjeri njena sva tri konstitutivna naroda, nacionalnih manjina i svakog njezinog građanina, a osobito onih, najslabijih i u ratu i poraću najoštećenijih! To uređenje mora pratiti donošenje pravednih zakona koji će osigurati stvarno poštivanje svih pojedinačnih i kolektivnih prava, bez mogućnosti dominacije jačega ili brojnijega, te omogućiti ispravljanje svih starih i sprječavanje novih nepravdi", poručili su biskupi.
Najavili su kako će Crkva i dalje „pomagati u ostvarivanju svih konstruktivnih i provedivih rješenja u uspostavljanju istinskog mira" u zemlji.
