U prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu održana je, pod predsjedanjem predsjednika Vijeća mons. Pere Sudara, pomoćnoga biskupa vrhbosanskog, redovita godišnja sjednica Vijeća Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu.
Na sjednici su sudjelovali predstavnici Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine fra Jure Šarčević i fra Marijan Karaula, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić, koji je ujedno i tajnik Vijeća, te područni delegati hrvatske inozemne pastve iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Švicarske, Zapadne Europe, Skandinavije, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i Australije, kao i dvoje predstavnika pastoralnih suradnika i časnih sestara iz Njemačke.
Pozdravljajući članove Vijeća te uvodeći u rad cjelodnevne sjednice biskup Sudar je istaknuo važnost dušobrižništva za brojne iseljenike te upoznao članove Vijeća sa zaključcima zajedničkoga zasjedanja biskupa HBK i BK BiH, održanoga 26. siječnja 2015., obzirom na hrvatsku inozemnu pastvu, istaknuvši osobito zabrinutost koju biskupi osjećaju zbog novoga vala iseljavanja mladih ljudi i cijelih obitelji iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Potom je godišnje izvješće o radu Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu podnio ravnatelj dr. Markić. Nazočne je obavijestio o aktualnome stanju hrvatske inozemne pastve, koja djeluje u 184 župe i misije širom svijeta s ukupno 194 svećenika, 46 pastoralnih suradnika i 52 časne sestre. Predstavio je i poduzete aktivnosti u proteklome razdoblju, zahvalivši prethodnome ravnatelju fra Josipu Bebiću na revnome vršenju službe. Iznio je aktualne personalne potrebe te predstavio sadržaj novodonesenih dokumenata za djelovanje struktura hrvatske inozemne pastve. Istaknuvši izazove s kojima se susreću naši iseljenici i pastoralni djelatnici, predložio je nove projekte usmjerene poglavito mlađoj generaciji iseljenika, što su članovi Vijeća podržali.
U nastavku sjednice uslijedila su izvješća područnih delegata hrvatske inozemne pastve, u kojima su uz trenutačno stanje u misijama istaknute određene specifičnosti pojedinoga područja, te interventi drugih sudionika sjednice, a razvila se i živa rasprava u kojoj su istaknute velike pastoralne i druge potrebe naših iseljenika, kao i njihov velik doprinos Crkvi i društvu u Domovini, što se osobito zorno pokazalo tijekom nedavnih poplava u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i velikoj nesebičnoj pomoći upućenoj upravo preko hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara, prenosi KTA.
Posebna točka sjednice bilo je i pitanje pohrane i zbrinjavanja vrlo vrijednoga arhivskog gradiva koje posjeduju brojni iseljenici, a kojemu prijeti opasnost da ne bude sačuvano te dovoljno proučeno i vrjednovano.
Temu su nazočnima predstavili predsjednik Komisije za hrvatski martirologij mons. dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski, te član Komisije Ante Beljo. Prisutne su upoznali s tijekom osnivanja zaklade koja bi brinula o takvoj građi te o budućoj suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem u smislu čuvanja i korištenja te građe u znanstveno-istraživačke svrhe.
Sa sjednice je upućen apel svim našim dušobrižnicima u iseljeništvu za suradnjom na planu prikupljanja i dostavljanja takvoga povijesno važnoga gradiva.
Na sjednici su sudjelovali predstavnici Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine fra Jure Šarčević i fra Marijan Karaula, ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić, koji je ujedno i tajnik Vijeća, te područni delegati hrvatske inozemne pastve iz Slovenije, Austrije, Njemačke, Švicarske, Zapadne Europe, Skandinavije, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i Australije, kao i dvoje predstavnika pastoralnih suradnika i časnih sestara iz Njemačke.
Pozdravljajući članove Vijeća te uvodeći u rad cjelodnevne sjednice biskup Sudar je istaknuo važnost dušobrižništva za brojne iseljenike te upoznao članove Vijeća sa zaključcima zajedničkoga zasjedanja biskupa HBK i BK BiH, održanoga 26. siječnja 2015., obzirom na hrvatsku inozemnu pastvu, istaknuvši osobito zabrinutost koju biskupi osjećaju zbog novoga vala iseljavanja mladih ljudi i cijelih obitelji iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Potom je godišnje izvješće o radu Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu podnio ravnatelj dr. Markić. Nazočne je obavijestio o aktualnome stanju hrvatske inozemne pastve, koja djeluje u 184 župe i misije širom svijeta s ukupno 194 svećenika, 46 pastoralnih suradnika i 52 časne sestre. Predstavio je i poduzete aktivnosti u proteklome razdoblju, zahvalivši prethodnome ravnatelju fra Josipu Bebiću na revnome vršenju službe. Iznio je aktualne personalne potrebe te predstavio sadržaj novodonesenih dokumenata za djelovanje struktura hrvatske inozemne pastve. Istaknuvši izazove s kojima se susreću naši iseljenici i pastoralni djelatnici, predložio je nove projekte usmjerene poglavito mlađoj generaciji iseljenika, što su članovi Vijeća podržali.
U nastavku sjednice uslijedila su izvješća područnih delegata hrvatske inozemne pastve, u kojima su uz trenutačno stanje u misijama istaknute određene specifičnosti pojedinoga područja, te interventi drugih sudionika sjednice, a razvila se i živa rasprava u kojoj su istaknute velike pastoralne i druge potrebe naših iseljenika, kao i njihov velik doprinos Crkvi i društvu u Domovini, što se osobito zorno pokazalo tijekom nedavnih poplava u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i velikoj nesebičnoj pomoći upućenoj upravo preko hrvatskih katoličkih župa, misija, zajednica i centara, prenosi KTA.
Posebna točka sjednice bilo je i pitanje pohrane i zbrinjavanja vrlo vrijednoga arhivskog gradiva koje posjeduju brojni iseljenici, a kojemu prijeti opasnost da ne bude sačuvano te dovoljno proučeno i vrjednovano.
Temu su nazočnima predstavili predsjednik Komisije za hrvatski martirologij mons. dr. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski, te član Komisije Ante Beljo. Prisutne su upoznali s tijekom osnivanja zaklade koja bi brinula o takvoj građi te o budućoj suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem u smislu čuvanja i korištenja te građe u znanstveno-istraživačke svrhe.
Sa sjednice je upućen apel svim našim dušobrižnicima u iseljeništvu za suradnjom na planu prikupljanja i dostavljanja takvoga povijesno važnoga gradiva.
