Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, u intervjuu za Oslobođenje govori o blokadama FBiH, reformama na putu ka EU i intervencijama visokog predstavnika u BiH.
Gospođo Bradara, prošli put kad ste govorili za naš list, kazali ste da vjerujete da će proračun FBiH za ovu godinu biti usvojen na vrijeme. U 2024. smo ušli sa odlukom o privremenom financiranju za prva tri mjeseca koju će Zastupnički dom Parlamenta FBiH razmatrati 24. siječnja. Uzimajući u obzir sve okolnosti, vjerujete li da će federalni proračun biti uskoro usvojen?
– Istina, nadala sam se, zagovarala da napravimo taj iskorak i konačno na vrijeme donesemo tu važnu odluku, da rasterećeno počnemo s novim procesima u novoj godini. Odluka o privremenom financiranju je donesena na Vladi, a na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma federalnog Parlamenta je 24. siječnja.
O tome sam razgovarala s predsjedateljima oba doma, odnosno gospodinom Tomislavom Martinovićem i gospodinom Mladenom Boškovićem, s obzirom na to da je gospođa Mirjana Marinković-Lepić na bolovanju. Dvije sjednice Zastupničkog doma su zakazane, no zasad bez proračuna. Dom naroda će lakše ispuniti ovu obavezu, no i pored te odluke, i dalje moramo misliti na proračun. Izgledno je da će njegov prijedlog biti uskoro i na Vladi i na Parlamentu. Nije, naravno, lako pomiriti sve moguće realne i nerealne zahtjeve, a pri tome je ovo i prvi proračun koji ovaj saziv Vlade usvaja. Ipak, pozitivno je što sada imamo vremena i za dva čitanja proračuna kako bismo ispunili maksimum demokratskih standarda, odnosno uključili zakonodavca, kao i širu javnost u potpunosti.
Na koji način riješiti blokadu radnih tijela Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koja se posljedično odražava na sve procese i donošenje odluka?Jedna od spomenute dvije zakazane sjednice Zastupničkog doma pokušat će riješiti ovaj problem. Nije ovo prvi pokušaj i ne znam hoće li dati rezultat. Ovo je šizofrena situacija zaista i, koliko god se o njoj priča, mislim da krivci nisu adekvatno imenovani i prozvani. Ovo je klasična blokada zakonodavnog procesa od opozicije koja treba raditi svoj posao, ali ne na ovaj način. Predugo ovo traje, šteta će biti sve veća i vraća nas godinama unazad. Frustrirajuće je da još tražimo situacije kako zakomplicirati i stopirati nešto putem blokada i to od onih koji se u državu najviše zaklinju.
Poslije višemjesečnog mučenja i pokušaja imenovanja federalne Vlade, sada imamo blokadu federalnog Parlamenta. Očekujete li ponovo intervenciju visokog predstavnika u BiH?
– Strane intervencije ne očekujem i ne priželjkujem nikad. To je još nešto što nas vraća godinama, ako ne i desetljećima unazad. Pa, je li konačno vrijeme da donosimo odluke sami i sami nosimo odgovornost za procese u ovoj zemlji? Uostalom, ova blokada nije nešto nerješivo. Ona je plod smislene blokade nekolicine ljudi i njih treba pozvati na odgovornost. Ne dolaziti na posao, ne ispunjavati obaveze za koje ste plaćeni, ne dopustiti novim kolegama zastupnicima da preuzmu obaveze koje im zakonom pripadaju trebalo bi biti kazneno djelo. To nisu pravilnikom ili nekim drugim aktom propisani načini “borbe”, nego samo blokada!
Mnogi kažu da je ovo povijesna godina za našu zemlju, kada se od vladajuće koalicije očekuje da usvoji reformske zakone koji bi ubrzali naš put ka EU. Zbog čega je za HDZ neprihvatljiv prijedlog SDA koji je dobio podršku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i što ako visoki predstavnik nametne rješenje, što je i najavio ako dogovor izostane?
– Ogromno je licemjerje prisutno na našoj političkoj sceni. Licemjerje praćeno populizmom dovodi do situacije da na dnevnoj bazi slušamo suprotna mišljenja o nekim važnim temama, pa tako i ovoj o djelovanju visokog predstavnika. Tako i glede ovog pitanja. O ustavnim, odnosno izmjenama Izbornog zakona, pokušavamo se dogovoriti godinama.
Problem su konstantno neiskrenost, odnosno neprihvaćanje bh. stvarnosti, onoga što ona u svojim temeljima jeste s jedne, te s druge strane aspiracije za dominacijom, separatizmom i slično. U svemu tome odjednom se nameće tema tehničkih izmjena Izbornog zakona. Nismo mi protiv njih, svatko realan želi pravedne i demokratske izbore, ali to ne znači da preko noći trebamo pristati na potpuno novi izborni proces. Jesmo li svjesni tehničkih mogućnosti naših birališta, svijesti naših birača?
Godinama smo kao stranka HDZ BiH ukazivali na brojne malverzacije, pogotovo kada se radi o brojanjima u Sarajevu i nikoga nije bilo briga. Vreće glasova su nestajale i svi su šutjeli. Sad su odjednom ti isti za kontrolu procesa u korist demokracije. Kud ćete gore izborne malverzacije ako se volja cijelog jednog naroda kontinuirano gazi. Postoji li skener koji će to ispraviti pogotovo kada se naše Središnje izborno povjerenstvo postavlja i kao zakonodavac?
Ustavni sud BiH suočava se sa ozbiljnim problemom, jer je odlaskom suca Zlatka M. Kneževića u mirovinu u Sudu ostalo šestero sudaca. Opozicija u federalnom Parlamentu inzistira da na glasanje ide lista uspješnih kandidata, a ne samo prvorangirani Marin Vukoja, za kojeg se tvrdi da je blizak HDZ-u, pa uopće nema naznaka kad bi mogao biti izabran nasljednik Mate Tadića. Kako to komentirate i što je loše u tome da se Parlament u konačnici izjasni o izboru najboljeg kandidata za ustavnog suca?
– Opet je opozicija tema i opet svoje želje nastoji ostvariti kako – putem blokade. Kako su se dosad birali suci? Samo kada treba ispuniti hrvatske kvote, dolazimo do problema, odnosno do situacije da se tim kandidatima osporavaju kompetencije ili ne daj Bože povezanost s nekom strankom. S druge strane imamo paralelne sustave, tzv. duboke države, spregu politike sa pravosuđem, tajnim službama, imenovanje ratnih zločinaca i nikome ništa.
Uz sve to, u Ustavnom sudu BiH nema nijednog suca iz RS-a. Predsjednik RS-a Milorad Dodik poručuje da neće imenovati dvojicu sudija sve dok se ne reguliše novi sastav Ustavnog suda, a poseban problem je nazočnost stranih sudija. Znamo da su zakoni o Ustavnom sudu i sudovima u BiH jedni od ključnih reformskih zakona čije usvajanje od BiH traži EU. Kako do dogovora?
– Slažem se da su strani suci nepotrebni, da je krajnje vrijeme da ova praksa prestane djelovati. Ponavljam se, ali ako nismo u stanju preuzeti odgovornost za sve procese u ovoj zemlji, kako možemo pričati i nadati se ikakvim novim integracijama i napretku poput EU puta. Važno je, naravno, raspravljati i o ovom zakonu, kao i ostalih 13 prioriteta.
Gospođo Bradara, prošli put kad ste govorili za naš list, kazali ste da vjerujete da će proračun FBiH za ovu godinu biti usvojen na vrijeme. U 2024. smo ušli sa odlukom o privremenom financiranju za prva tri mjeseca koju će Zastupnički dom Parlamenta FBiH razmatrati 24. siječnja. Uzimajući u obzir sve okolnosti, vjerujete li da će federalni proračun biti uskoro usvojen?
– Istina, nadala sam se, zagovarala da napravimo taj iskorak i konačno na vrijeme donesemo tu važnu odluku, da rasterećeno počnemo s novim procesima u novoj godini. Odluka o privremenom financiranju je donesena na Vladi, a na dnevnom redu sjednice Zastupničkog doma federalnog Parlamenta je 24. siječnja.
O tome sam razgovarala s predsjedateljima oba doma, odnosno gospodinom Tomislavom Martinovićem i gospodinom Mladenom Boškovićem, s obzirom na to da je gospođa Mirjana Marinković-Lepić na bolovanju. Dvije sjednice Zastupničkog doma su zakazane, no zasad bez proračuna. Dom naroda će lakše ispuniti ovu obavezu, no i pored te odluke, i dalje moramo misliti na proračun. Izgledno je da će njegov prijedlog biti uskoro i na Vladi i na Parlamentu. Nije, naravno, lako pomiriti sve moguće realne i nerealne zahtjeve, a pri tome je ovo i prvi proračun koji ovaj saziv Vlade usvaja. Ipak, pozitivno je što sada imamo vremena i za dva čitanja proračuna kako bismo ispunili maksimum demokratskih standarda, odnosno uključili zakonodavca, kao i širu javnost u potpunosti.
Na koji način riješiti blokadu radnih tijela Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, koja se posljedično odražava na sve procese i donošenje odluka?Jedna od spomenute dvije zakazane sjednice Zastupničkog doma pokušat će riješiti ovaj problem. Nije ovo prvi pokušaj i ne znam hoće li dati rezultat. Ovo je šizofrena situacija zaista i, koliko god se o njoj priča, mislim da krivci nisu adekvatno imenovani i prozvani. Ovo je klasična blokada zakonodavnog procesa od opozicije koja treba raditi svoj posao, ali ne na ovaj način. Predugo ovo traje, šteta će biti sve veća i vraća nas godinama unazad. Frustrirajuće je da još tražimo situacije kako zakomplicirati i stopirati nešto putem blokada i to od onih koji se u državu najviše zaklinju.
Poslije višemjesečnog mučenja i pokušaja imenovanja federalne Vlade, sada imamo blokadu federalnog Parlamenta. Očekujete li ponovo intervenciju visokog predstavnika u BiH?
– Strane intervencije ne očekujem i ne priželjkujem nikad. To je još nešto što nas vraća godinama, ako ne i desetljećima unazad. Pa, je li konačno vrijeme da donosimo odluke sami i sami nosimo odgovornost za procese u ovoj zemlji? Uostalom, ova blokada nije nešto nerješivo. Ona je plod smislene blokade nekolicine ljudi i njih treba pozvati na odgovornost. Ne dolaziti na posao, ne ispunjavati obaveze za koje ste plaćeni, ne dopustiti novim kolegama zastupnicima da preuzmu obaveze koje im zakonom pripadaju trebalo bi biti kazneno djelo. To nisu pravilnikom ili nekim drugim aktom propisani načini “borbe”, nego samo blokada!
Mnogi kažu da je ovo povijesna godina za našu zemlju, kada se od vladajuće koalicije očekuje da usvoji reformske zakone koji bi ubrzali naš put ka EU. Zbog čega je za HDZ neprihvatljiv prijedlog SDA koji je dobio podršku Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i što ako visoki predstavnik nametne rješenje, što je i najavio ako dogovor izostane?
– Ogromno je licemjerje prisutno na našoj političkoj sceni. Licemjerje praćeno populizmom dovodi do situacije da na dnevnoj bazi slušamo suprotna mišljenja o nekim važnim temama, pa tako i ovoj o djelovanju visokog predstavnika. Tako i glede ovog pitanja. O ustavnim, odnosno izmjenama Izbornog zakona, pokušavamo se dogovoriti godinama.
Problem su konstantno neiskrenost, odnosno neprihvaćanje bh. stvarnosti, onoga što ona u svojim temeljima jeste s jedne, te s druge strane aspiracije za dominacijom, separatizmom i slično. U svemu tome odjednom se nameće tema tehničkih izmjena Izbornog zakona. Nismo mi protiv njih, svatko realan želi pravedne i demokratske izbore, ali to ne znači da preko noći trebamo pristati na potpuno novi izborni proces. Jesmo li svjesni tehničkih mogućnosti naših birališta, svijesti naših birača?
Godinama smo kao stranka HDZ BiH ukazivali na brojne malverzacije, pogotovo kada se radi o brojanjima u Sarajevu i nikoga nije bilo briga. Vreće glasova su nestajale i svi su šutjeli. Sad su odjednom ti isti za kontrolu procesa u korist demokracije. Kud ćete gore izborne malverzacije ako se volja cijelog jednog naroda kontinuirano gazi. Postoji li skener koji će to ispraviti pogotovo kada se naše Središnje izborno povjerenstvo postavlja i kao zakonodavac?
Ustavni sud BiH suočava se sa ozbiljnim problemom, jer je odlaskom suca Zlatka M. Kneževića u mirovinu u Sudu ostalo šestero sudaca. Opozicija u federalnom Parlamentu inzistira da na glasanje ide lista uspješnih kandidata, a ne samo prvorangirani Marin Vukoja, za kojeg se tvrdi da je blizak HDZ-u, pa uopće nema naznaka kad bi mogao biti izabran nasljednik Mate Tadića. Kako to komentirate i što je loše u tome da se Parlament u konačnici izjasni o izboru najboljeg kandidata za ustavnog suca?
– Opet je opozicija tema i opet svoje želje nastoji ostvariti kako – putem blokade. Kako su se dosad birali suci? Samo kada treba ispuniti hrvatske kvote, dolazimo do problema, odnosno do situacije da se tim kandidatima osporavaju kompetencije ili ne daj Bože povezanost s nekom strankom. S druge strane imamo paralelne sustave, tzv. duboke države, spregu politike sa pravosuđem, tajnim službama, imenovanje ratnih zločinaca i nikome ništa.
Uz sve to, u Ustavnom sudu BiH nema nijednog suca iz RS-a. Predsjednik RS-a Milorad Dodik poručuje da neće imenovati dvojicu sudija sve dok se ne reguliše novi sastav Ustavnog suda, a poseban problem je nazočnost stranih sudija. Znamo da su zakoni o Ustavnom sudu i sudovima u BiH jedni od ključnih reformskih zakona čije usvajanje od BiH traži EU. Kako do dogovora?
– Slažem se da su strani suci nepotrebni, da je krajnje vrijeme da ova praksa prestane djelovati. Ponavljam se, ali ako nismo u stanju preuzeti odgovornost za sve procese u ovoj zemlji, kako možemo pričati i nadati se ikakvim novim integracijama i napretku poput EU puta. Važno je, naravno, raspravljati i o ovom zakonu, kao i ostalih 13 prioriteta.
