Ukupan broj svećenika porastao je za 271, s 414 065 na 414 336. U Africi i Aziji broj svećenika porastao je u 2019. u odnosu na 2018. za 3.45, odnosno 2.91 %. U Europi i Americi njihov broj se smanjio za 1.5, odnosno za 0.5 %.
Papinski godišnjak 2021. i Statistički godišnjak Crkve 2019. Središnjega ureda za crkvenu statistiku od kraja ožujka dostupni su u knjižarama.
U Papinskom godišnjaku može se iščitati da su u 2020. osnovana dva metropolijska i četiri biskupijska sjedišta (2 biskupije i 2 eparhije), dvije biskupije uzdignute su na čast metropolijskih sjedišta, a dvije prelature i jedan apostolski vikarijat u biskupije.
Prema podatcima Crkvenog statističkog godišnjaka 2019. je na svijetu bilo nešto manje od milijarde i 345 milijuna katolika što je u odnosu na 2018. (milijarda i 329 milijuna) porast od 16 milijuna tj. 1.12 %. To je rast sličan rastu svjetske populacije (1.08 %), tako da je udio krštenih katolika u svjetskom stanovništvu stabilan i iznosi oko 17.7 %.
Što se tiče analize zemljopisne raspodjele, u 2019. je u odnosu na 2018. godinu u Africi broj katolika porastao za 3.4 %, a broj stanovništva za 2.7 %. Porast broja katolika viši je od porasta broja stanovništva i na azijskom (1.3 % prema 0.9 %) i američkom kontinentu (0.84 % prema 0.69 %).
U Europi je, pak, zabilježen blagi pad broja katolika, i stagniranje broja stanovnika.
U Oceaniji je u istom dvogodišnjem razdoblju zabilježena jednaka stopa rasta stanovništva i katolika od 1.1 %.
Udio katolika u ukupnom broju stanovnika, u istom razdoblju, malo se mijenjao. U Americi je pao s 48.3 na 48.1 %, a u Europi s 21.5 na 21.2 %. Suprotno tomu, u jugoistočnoj Aziji je malo porastao, kao i u Africi gdje se 18.3 povisio na 18.7 %. U Oceaniji je udio i dalje stabilan, premda ne iznosi ni 0.8 % ukupnog broja katolika u svijetu.
Na kraju 2019. u svim partikularnim Crkvama bila su 5364 biskupa. U Americi i Europi raspoređeno je 68.8 % svih biskupa, slijedi Azija s 15.2 % pa Afrika s 13.4 % i Oceanija s 2.6%.
Ukupan broj svećenika porastao je za 271, s 414 065 na 414 336. U Africi i Aziji broj svećenika porastao je u 2019. u odnosu na 2018. za 3.45, odnosno 2.91 %. U Europi i Americi njihov broj se smanjio za 1.5, odnosno za 0.5 %.
Broj trajnih đakona u svijetu porastao je za 1.5 %, s 47 504 na 48 238. U Europi i Americi gdje je 97 % trajnih đakona porastao je za 1.2 %.
Broj zavjetovanih redovnika nesvećenika je u padu. S 50 941 koliko ih je bilo 2018., 2019. došao je na 50 295.
Također je u padu i broj zavjetovanih redovnica, s 641 661 na 630 099 (1.8 %). U Africi ih je 1.1 % više (77 054), u jugoistočnoj Aziji 0.4 % više (170 754). U ostala tri područja broj je pao: u Americi sa 160 032 na 154 717, u Europi s 224 246 na 216 846, a u Oceaniji sa 6999 na 6718.
U 2019. je u odnosu na prethodnu godinu pao i broj kandidata za sveti red – sa 115 880 na 114 058, što je pad od 1.6 %. U Americi pad iznosi 2.4 %, u Europi 3.8 %, u Aziji 2.6 %, a u Oceaniji 5.2 %. Broj kandidata porastao je, pak, u Africi – s 32 212 na 32 721.
Najviše kandidata ima u Aziji (33 821), zatim u Africi (32 721), pa u Americi (30 664), potom u Europi (15 888) te na kraju u Oceaniji (964), objavio je L’Osservatore Romano.
Papinski godišnjak 2021. i Statistički godišnjak Crkve 2019. Središnjega ureda za crkvenu statistiku od kraja ožujka dostupni su u knjižarama.
U Papinskom godišnjaku može se iščitati da su u 2020. osnovana dva metropolijska i četiri biskupijska sjedišta (2 biskupije i 2 eparhije), dvije biskupije uzdignute su na čast metropolijskih sjedišta, a dvije prelature i jedan apostolski vikarijat u biskupije.
Prema podatcima Crkvenog statističkog godišnjaka 2019. je na svijetu bilo nešto manje od milijarde i 345 milijuna katolika što je u odnosu na 2018. (milijarda i 329 milijuna) porast od 16 milijuna tj. 1.12 %. To je rast sličan rastu svjetske populacije (1.08 %), tako da je udio krštenih katolika u svjetskom stanovništvu stabilan i iznosi oko 17.7 %.
Što se tiče analize zemljopisne raspodjele, u 2019. je u odnosu na 2018. godinu u Africi broj katolika porastao za 3.4 %, a broj stanovništva za 2.7 %. Porast broja katolika viši je od porasta broja stanovništva i na azijskom (1.3 % prema 0.9 %) i američkom kontinentu (0.84 % prema 0.69 %).
U Europi je, pak, zabilježen blagi pad broja katolika, i stagniranje broja stanovnika.
U Oceaniji je u istom dvogodišnjem razdoblju zabilježena jednaka stopa rasta stanovništva i katolika od 1.1 %.
Udio katolika u ukupnom broju stanovnika, u istom razdoblju, malo se mijenjao. U Americi je pao s 48.3 na 48.1 %, a u Europi s 21.5 na 21.2 %. Suprotno tomu, u jugoistočnoj Aziji je malo porastao, kao i u Africi gdje se 18.3 povisio na 18.7 %. U Oceaniji je udio i dalje stabilan, premda ne iznosi ni 0.8 % ukupnog broja katolika u svijetu.
Na kraju 2019. u svim partikularnim Crkvama bila su 5364 biskupa. U Americi i Europi raspoređeno je 68.8 % svih biskupa, slijedi Azija s 15.2 % pa Afrika s 13.4 % i Oceanija s 2.6%.
Ukupan broj svećenika porastao je za 271, s 414 065 na 414 336. U Africi i Aziji broj svećenika porastao je u 2019. u odnosu na 2018. za 3.45, odnosno 2.91 %. U Europi i Americi njihov broj se smanjio za 1.5, odnosno za 0.5 %.
Broj trajnih đakona u svijetu porastao je za 1.5 %, s 47 504 na 48 238. U Europi i Americi gdje je 97 % trajnih đakona porastao je za 1.2 %.
Broj zavjetovanih redovnika nesvećenika je u padu. S 50 941 koliko ih je bilo 2018., 2019. došao je na 50 295.
Također je u padu i broj zavjetovanih redovnica, s 641 661 na 630 099 (1.8 %). U Africi ih je 1.1 % više (77 054), u jugoistočnoj Aziji 0.4 % više (170 754). U ostala tri područja broj je pao: u Americi sa 160 032 na 154 717, u Europi s 224 246 na 216 846, a u Oceaniji sa 6999 na 6718.
U 2019. je u odnosu na prethodnu godinu pao i broj kandidata za sveti red – sa 115 880 na 114 058, što je pad od 1.6 %. U Americi pad iznosi 2.4 %, u Europi 3.8 %, u Aziji 2.6 %, a u Oceaniji 5.2 %. Broj kandidata porastao je, pak, u Africi – s 32 212 na 32 721.
Najviše kandidata ima u Aziji (33 821), zatim u Africi (32 721), pa u Americi (30 664), potom u Europi (15 888) te na kraju u Oceaniji (964), objavio je L’Osservatore Romano.
