Čak pola milijuna ljudi u BiH novac ostavlja u kladionicama. Posljednjih godina kladionice u bh. gradovima niču kao gljive poslije kiše.
Umjesto škola, knjižara, sportskih dvorana. Kladionice su, čini se, unosan biznis, a u njih zalaze osobe svih životnih dobi, koje se u beznađu života nadaju "brzoj zaradi", piše Večernji list BiH.
Poražavajući su podaci koliko sredstava mladi, pa i odrasli, upropaste kroz takve igre.
Dok roditelji svako jutro iz skromnih kućnih proračuna svojoj djeci daju jednu ili dvije konvertibilne marke za sendvič u školi, mladi izigravaju roditeljsko povjerenje i dobiveni novac troše ispunjavajući listiće u sportskim kladionicama ili džeparac troše kockajući u automat-klubovima. A to im i nije teško jer u neposrednoj blizini većine srednjih škola u BiH nalaze se sportske kladionice koje doprinose većoj ovisnosti mladih o igrama na sreću.
Prema rezultatima određenih istraživanja, više od 80 posto maloljetnika u dobi između 15 i 17 godina barem jedanput je otišlo u sportsku kladionicu i sudjelovalo u igrama na sreću. Zabrinjavajuće zvuči podatak kako 42 posto srednjoškolaca i mladih svakodnevno ide u sportske kladionice.
Nerijetko se događa da zbog odlazaka u kladionice veliki broj srednjoškolaca ima jako puno neopravdanih sati zbog izostanaka s nastave i odlaska u kladionice.
Prema Zakonu o igrama na sreću, novčanom kaznom od 3000 do 15.000 maraka kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako dopusti pristup kasinu, klubovima za igre na sreću na automatima i kladionicama maloljetnim osobama. Za odgovornu osobu predviđena je kazna za navedeni prekršaj u iznosu od 1500 do 3000 maraka.
Međutim, bez obzira na to što zakon zabranjuje maloljetnim osobama klađenje, sportske kladionice pune su maloljetnika koji svoje vrijeme provode u njima nadajući se nekom dobitku.
Stječe se dojam kako je radi profita kladionicama u interesu da što veći broj maloljetnika svoje vrijeme provodi u njihovim poslovnicama.
Sportske kladionice samo se formalno ograđuju od maloljetnika, ističući na svojim poslovnicama oznaku zabrane na kojoj stoji kako onaj tko nema osamnaest godina ne može sudjelovati u klađenju.
Međutim, svaka maloljetna osoba bez problema može ući u sportsku kladionicu.
Bosna i Hercegovina je država s najviše registriranih kladionica u Europi, koje ostvaruju enormne prihode, ali većina njih ne plaća poreze.
Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, kladionice u ovom bh. entitetu duguju oko 20 milijuna eura. Podaci iste institucije pokazuju kako u Federaciji trenutačno radi gotovo 2500 kladionica.
Iz Republičke uprave za igre na sreću Republike Srpske kažu kako u ovom dijelu BiH posluje 14 pravnih osoba s ukupno 756 uplatno-isplatnih terminala. Jednostavna računica pokazuje kako na oko tisuću stanovnika dolazi jedna kladionica. Najveći problem je što sve veći broj mladih, vrlo često i maloljetnih osoba, razvija ovisnost o klađenju.
Umjesto škola, knjižara, sportskih dvorana. Kladionice su, čini se, unosan biznis, a u njih zalaze osobe svih životnih dobi, koje se u beznađu života nadaju "brzoj zaradi", piše Večernji list BiH.
Poražavajući su podaci koliko sredstava mladi, pa i odrasli, upropaste kroz takve igre.
Dok roditelji svako jutro iz skromnih kućnih proračuna svojoj djeci daju jednu ili dvije konvertibilne marke za sendvič u školi, mladi izigravaju roditeljsko povjerenje i dobiveni novac troše ispunjavajući listiće u sportskim kladionicama ili džeparac troše kockajući u automat-klubovima. A to im i nije teško jer u neposrednoj blizini većine srednjih škola u BiH nalaze se sportske kladionice koje doprinose većoj ovisnosti mladih o igrama na sreću.
Prema rezultatima određenih istraživanja, više od 80 posto maloljetnika u dobi između 15 i 17 godina barem jedanput je otišlo u sportsku kladionicu i sudjelovalo u igrama na sreću. Zabrinjavajuće zvuči podatak kako 42 posto srednjoškolaca i mladih svakodnevno ide u sportske kladionice.
Nerijetko se događa da zbog odlazaka u kladionice veliki broj srednjoškolaca ima jako puno neopravdanih sati zbog izostanaka s nastave i odlaska u kladionice.
Prema Zakonu o igrama na sreću, novčanom kaznom od 3000 do 15.000 maraka kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako dopusti pristup kasinu, klubovima za igre na sreću na automatima i kladionicama maloljetnim osobama. Za odgovornu osobu predviđena je kazna za navedeni prekršaj u iznosu od 1500 do 3000 maraka.
Međutim, bez obzira na to što zakon zabranjuje maloljetnim osobama klađenje, sportske kladionice pune su maloljetnika koji svoje vrijeme provode u njima nadajući se nekom dobitku.
Stječe se dojam kako je radi profita kladionicama u interesu da što veći broj maloljetnika svoje vrijeme provodi u njihovim poslovnicama.
Sportske kladionice samo se formalno ograđuju od maloljetnika, ističući na svojim poslovnicama oznaku zabrane na kojoj stoji kako onaj tko nema osamnaest godina ne može sudjelovati u klađenju.
Međutim, svaka maloljetna osoba bez problema može ući u sportsku kladionicu.
Bosna i Hercegovina je država s najviše registriranih kladionica u Europi, koje ostvaruju enormne prihode, ali većina njih ne plaća poreze.
Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, kladionice u ovom bh. entitetu duguju oko 20 milijuna eura. Podaci iste institucije pokazuju kako u Federaciji trenutačno radi gotovo 2500 kladionica.
Iz Republičke uprave za igre na sreću Republike Srpske kažu kako u ovom dijelu BiH posluje 14 pravnih osoba s ukupno 756 uplatno-isplatnih terminala. Jednostavna računica pokazuje kako na oko tisuću stanovnika dolazi jedna kladionica. Najveći problem je što sve veći broj mladih, vrlo često i maloljetnih osoba, razvija ovisnost o klađenju.
