Iako jesenska sadnja češnjaka osigurava veće prinose on se može saditi i u proljeće i dati zadovoljavajuće rezultate. Potječe iz Azije gdje se i danas najviše proizvodi i odakle se najviše i izvozi, iako je njegova proizvodnja raširena po cijelom svijetu.
Češnjak, lat. Allium sativum spada u najstarije povrćarske kulture, poznat je više od 4.000 godina. Od davnina su poznate ljekovite osobine češnjaka i koristio se pri liječenju mnogih bolesti To je blijni antibiotik-alicin. Najpoznatije njegovo djelovanje je prilikom prehlade i gripe, a koristan je i pri bronhitisu i astmi. Obiluje vitaminima B, C, E, i mnogim mineralima: kalijem, kalcijem, magnezijem, selenom, sumporom itd. Prilikom konzumiranja, oslobađa se alilsulfid koji daje neugodan miris, piše AgroKlub.
Traži zemlju bogatom humusom
Češnjak zahtjeva duboka, propusna zemljišta bogata humusom, organskom tvari. Teška i kisela zemljišta nisu pogodna za uzgoj ove kulture. Češnjak je biljka koja je zahtjevna u pogledu svjetlosti tako da nikako ne podnosi zasjenu druge biljke.
Prilikom sadnje treba poštivati plodored te se na istoj parceli može saditi nakon 3 godine, mada postoje i preporuke tek nakon 5 godina. Jesenski se sadi u listopadu, a proljetni u rano proljeće čim vremenski uslovi to budu dozvolili. Jesenski se sadi nešto dublje na 4-5 cm, a proljetni nešto pliće 2-3 cm u zemlju. Sadi se na razmak 10-15 cm.
Optimalna temperatura za rast je od 18 do 20°C
Za sadnju se biraju najbolji, krupni i zdravi češnjevi. Tako pripremljen sadni materijal je dobro potopiti u otopinu odgovarajućeg fungicida radi zaštite od bolesti.
Važno je napomenuti da luk koji je skladišten na višim temperaturama od 20°C i posađen kasno u proljeće pri visokim temeraturam neće dati lukovice već će produžiti vegetativni rast do kasno u jesen. Optimalna temperatura za rast je od 18 do 22°C.
Korov važan neprijatelj, a može se uzgajati i na balkonu
Tijekom vegetacije važno je istaknuti da usjev treba držati čistim od korova, ako želimo postići zadovoljavajuće rezultate jer je korov njegov važan neprijatelj. Kako je u posljednje vrijeme sve atraktivnije uzgajati povrće i na malim površinama i ova kultura se može uzgajati u odgovarajućim teglicama na balkonu pri čemu treba voditi računa da se ne nalazi u sjeni.
Dobre predkulture prilikom sadnje su mu: kupus, rajčica, paprika, grah, krastavac, strne žitarice. Vadi se obično u kolovozu kad je većina lišća sasušena, a stabljika uvela.
Proljetne sorte se dobro čuvaju od kvarenja
Najveći proizvođač u Europi je Španjolska, a u svijetu Kina. Na tržišu je sve više prisutno sorti koji se sade u jesen jer jesenski češnjak daje veći prinos, ima krupnije češnjeve, otporniji je je na niske temperature, ali se on lošije čuva i trune tijekom ljeta.
Proljetne sorte, obično naše domaće su osjetljivije na niske temperature, imaju sitnije češnjeve, ali se vrlo dobro čuva od kvarenja. Proljetni daje sitnije glavice što je posljedica dužine vegetacije, proljetne glavice traju duže, čvršće su i bogatije eteričnim uljima.
jabuka.tv
Češnjak, lat. Allium sativum spada u najstarije povrćarske kulture, poznat je više od 4.000 godina. Od davnina su poznate ljekovite osobine češnjaka i koristio se pri liječenju mnogih bolesti To je blijni antibiotik-alicin. Najpoznatije njegovo djelovanje je prilikom prehlade i gripe, a koristan je i pri bronhitisu i astmi. Obiluje vitaminima B, C, E, i mnogim mineralima: kalijem, kalcijem, magnezijem, selenom, sumporom itd. Prilikom konzumiranja, oslobađa se alilsulfid koji daje neugodan miris, piše AgroKlub.
Traži zemlju bogatom humusom
Češnjak zahtjeva duboka, propusna zemljišta bogata humusom, organskom tvari. Teška i kisela zemljišta nisu pogodna za uzgoj ove kulture. Češnjak je biljka koja je zahtjevna u pogledu svjetlosti tako da nikako ne podnosi zasjenu druge biljke.
Prilikom sadnje treba poštivati plodored te se na istoj parceli može saditi nakon 3 godine, mada postoje i preporuke tek nakon 5 godina. Jesenski se sadi u listopadu, a proljetni u rano proljeće čim vremenski uslovi to budu dozvolili. Jesenski se sadi nešto dublje na 4-5 cm, a proljetni nešto pliće 2-3 cm u zemlju. Sadi se na razmak 10-15 cm.
Optimalna temperatura za rast je od 18 do 20°C
Za sadnju se biraju najbolji, krupni i zdravi češnjevi. Tako pripremljen sadni materijal je dobro potopiti u otopinu odgovarajućeg fungicida radi zaštite od bolesti.
Važno je napomenuti da luk koji je skladišten na višim temperaturama od 20°C i posađen kasno u proljeće pri visokim temeraturam neće dati lukovice već će produžiti vegetativni rast do kasno u jesen. Optimalna temperatura za rast je od 18 do 22°C.
Korov važan neprijatelj, a može se uzgajati i na balkonu
Tijekom vegetacije važno je istaknuti da usjev treba držati čistim od korova, ako želimo postići zadovoljavajuće rezultate jer je korov njegov važan neprijatelj. Kako je u posljednje vrijeme sve atraktivnije uzgajati povrće i na malim površinama i ova kultura se može uzgajati u odgovarajućim teglicama na balkonu pri čemu treba voditi računa da se ne nalazi u sjeni.
Dobre predkulture prilikom sadnje su mu: kupus, rajčica, paprika, grah, krastavac, strne žitarice. Vadi se obično u kolovozu kad je većina lišća sasušena, a stabljika uvela.
Proljetne sorte se dobro čuvaju od kvarenja
Najveći proizvođač u Europi je Španjolska, a u svijetu Kina. Na tržišu je sve više prisutno sorti koji se sade u jesen jer jesenski češnjak daje veći prinos, ima krupnije češnjeve, otporniji je je na niske temperature, ali se on lošije čuva i trune tijekom ljeta.
Proljetne sorte, obično naše domaće su osjetljivije na niske temperature, imaju sitnije češnjeve, ali se vrlo dobro čuva od kvarenja. Proljetni daje sitnije glavice što je posljedica dužine vegetacije, proljetne glavice traju duže, čvršće su i bogatije eteričnim uljima.
jabuka.tv
