Mnoge bi ovakvo nešto razveselilo, posebno ako se skraćivanje radnog vremena ne bi odrazilo na prihode. Istraživanje je pokazalo kako bi ljudi stariji od 40 godina trebali raditi tri dana u tjednu jer bi tako davali najbolje od sebe.
Stručnjaci za ekonomiju sa Sveučilišta Melbourne u Australiji proučavali su radne navike 3.500 tamošnjih žena i 3.000 muškaraca kroz niz kognitivnih testova. Neki od njih uključivali su čitanje riječi naglas, izgovaranje brojeva unazad, slaganje slova i brojeva u određenom vremenu, prenosi theheartysoul.com.
Rad može biti dvosjekli mač
Nakon određivanja čimbenika kvalitete života, ekonomske dobrobiti, obiteljske strukture i zaposlenja, istraživači su otkrili da su ljudi koji su radili do 25 sati tjedno bili najbolji. Njihove kognitivne sposobnosti rasle bi do tih 25 sata, a nakon toga bi padale zbog umora i stresa.
Rad može biti dvosjekli mač. Može stimulirati rad mozga, ali istovremeno dugo radno vrijeme i određene vrste zadataka znaju rezultirati umorom i stresom. To, pak, štetiti kognitivnim funkcijama, objasnio je Colin McKenzie, profesor ekonomije sa Sveučilišta Keio koji je sudjelovao u istraživanju.
Sedam opasnih pokazatelja da previše radite:
- Okrenuli ste se alkoholu ili lijekovima kako biste se opustili.
- Radite puno vremena, a nema produktivnih rezultata za to.
- Nedostaje vam sna i osjećate se umorno cijeli dan.
- Osjećaj tuge i depresije počinje se uvlačiti u vaš život.
- Osim dugih radnih sati, radite i prekovremeno.
- Oči su vam osjetljive, a tijelo bolno.
- Čini vam se kao da se veze s djecom, supružnikom ili prijateljima raspadaju.
Četiri do pet sati rada dnevno je idealno
Psiholozi tvrde kako radnici mogu biti usredotočeni i produktivni četiri do pet sati dnevno. Nakon toga im se nivo energije srozava i osjećaju se loše tih par sati koje moraju “odguliti” na poslu. Stručnjak za psihologiju rada K. Anders Ericsson kaže kako se forsiranjem radnika da odrade punu satnicu samo njih usmjerava u stvaranje loših navika koje se s vremenom prošire i na vrijeme kada su produktivni.
Ryan Carson, predsjednik uprave američke tvrtke Treehouse, uveo je radni tjedan od 32 sata još 2006. godine.
Kaže kako su od tada njegovi radnici sretniji, a time i produktivniji, dok je njegova tvrtka povećala prihode za milijune dolara.
Više sata rada, više šansi za pogrešku
Prema jednoj studiji provedenoj nad medicinskim sestrama koje su radile prekovremeno, otkriveno je da su češće griješile kada su radile više od 40 sati na tjedan. A dobro je poznato da znaju raditi po 12 sati na dan. U nekim poslovima pogreške se mogu ispraviti, ali ako medicinsko osoblje napravi pogrešku kod liječenja pacijenta, to ponekad može biti kobno.
U staračkom domu u Švedskoj odlučili su napraviti eksperiment s radnim vremenom svojeg medicinskog osoblja, kako bi vidjeli hoće li posao zbog toga trpjeti ili će njihova kvaliteta rada i učinkovitost porasti. Umjesto osam sati, rade šest, a tih dva sata razlike unijelo je radikalne promjene u njihovim životima. Na kraće radno vrijeme prebacili su ih u veljači, a plaća im je ostala ista.
Prije sam cijelo vrijeme bila iscrpljena, došla bih kući i legla na kauč. Ali, sad imam puno više energije za rad i za obiteljski život, ispričala je Lise-Lotte Pettersson (43), jedna od 82 medicinske sestre u Svartedalen staračkom domu u u Göteborgu.
Prije je među zaposlenima bilo dosta bolesti i depresije, a ovaj posao zahtijeva konstantnu budnost i kreativnost. Ne možemo dopustiti da stariji ljudi u domu žive pod stresom, jer se onda taj stres prenosi na sve nas, dodala je.
Ovaj eksperiment nadahnuo je i druge poslodavce u Švedskoj da skrate radno vrijeme svojim radnicima, a da im plaća ostane ista.
U Toyotinom servisnom centru u Göteborgu radno vrijeme su skratili na šest sati prije 15 godina, plaća je ostala ista, i nikad nisu požalili zbog te odluke.
Prije su, kažu, klijenti bili nezadovoljni jer su radnici radili pod stresom i često su griješili. Za njih radi 36 mehaničara, a profit im je zbog promjene radnog vremena zaposlenika porastao za čak 25 posto, prenosi 24sata.hr.
Stručnjaci za ekonomiju sa Sveučilišta Melbourne u Australiji proučavali su radne navike 3.500 tamošnjih žena i 3.000 muškaraca kroz niz kognitivnih testova. Neki od njih uključivali su čitanje riječi naglas, izgovaranje brojeva unazad, slaganje slova i brojeva u određenom vremenu, prenosi theheartysoul.com.
Rad može biti dvosjekli mač
Nakon određivanja čimbenika kvalitete života, ekonomske dobrobiti, obiteljske strukture i zaposlenja, istraživači su otkrili da su ljudi koji su radili do 25 sati tjedno bili najbolji. Njihove kognitivne sposobnosti rasle bi do tih 25 sata, a nakon toga bi padale zbog umora i stresa.
Rad može biti dvosjekli mač. Može stimulirati rad mozga, ali istovremeno dugo radno vrijeme i određene vrste zadataka znaju rezultirati umorom i stresom. To, pak, štetiti kognitivnim funkcijama, objasnio je Colin McKenzie, profesor ekonomije sa Sveučilišta Keio koji je sudjelovao u istraživanju.
Sedam opasnih pokazatelja da previše radite:
- Okrenuli ste se alkoholu ili lijekovima kako biste se opustili.
- Radite puno vremena, a nema produktivnih rezultata za to.
- Nedostaje vam sna i osjećate se umorno cijeli dan.
- Osjećaj tuge i depresije počinje se uvlačiti u vaš život.
- Osim dugih radnih sati, radite i prekovremeno.
- Oči su vam osjetljive, a tijelo bolno.
- Čini vam se kao da se veze s djecom, supružnikom ili prijateljima raspadaju.
Četiri do pet sati rada dnevno je idealno
Psiholozi tvrde kako radnici mogu biti usredotočeni i produktivni četiri do pet sati dnevno. Nakon toga im se nivo energije srozava i osjećaju se loše tih par sati koje moraju “odguliti” na poslu. Stručnjak za psihologiju rada K. Anders Ericsson kaže kako se forsiranjem radnika da odrade punu satnicu samo njih usmjerava u stvaranje loših navika koje se s vremenom prošire i na vrijeme kada su produktivni.
Ryan Carson, predsjednik uprave američke tvrtke Treehouse, uveo je radni tjedan od 32 sata još 2006. godine.
Kaže kako su od tada njegovi radnici sretniji, a time i produktivniji, dok je njegova tvrtka povećala prihode za milijune dolara.
Više sata rada, više šansi za pogrešku
Prema jednoj studiji provedenoj nad medicinskim sestrama koje su radile prekovremeno, otkriveno je da su češće griješile kada su radile više od 40 sati na tjedan. A dobro je poznato da znaju raditi po 12 sati na dan. U nekim poslovima pogreške se mogu ispraviti, ali ako medicinsko osoblje napravi pogrešku kod liječenja pacijenta, to ponekad može biti kobno.
U staračkom domu u Švedskoj odlučili su napraviti eksperiment s radnim vremenom svojeg medicinskog osoblja, kako bi vidjeli hoće li posao zbog toga trpjeti ili će njihova kvaliteta rada i učinkovitost porasti. Umjesto osam sati, rade šest, a tih dva sata razlike unijelo je radikalne promjene u njihovim životima. Na kraće radno vrijeme prebacili su ih u veljači, a plaća im je ostala ista.
Prije sam cijelo vrijeme bila iscrpljena, došla bih kući i legla na kauč. Ali, sad imam puno više energije za rad i za obiteljski život, ispričala je Lise-Lotte Pettersson (43), jedna od 82 medicinske sestre u Svartedalen staračkom domu u u Göteborgu.
Prije je među zaposlenima bilo dosta bolesti i depresije, a ovaj posao zahtijeva konstantnu budnost i kreativnost. Ne možemo dopustiti da stariji ljudi u domu žive pod stresom, jer se onda taj stres prenosi na sve nas, dodala je.
Ovaj eksperiment nadahnuo je i druge poslodavce u Švedskoj da skrate radno vrijeme svojim radnicima, a da im plaća ostane ista.
U Toyotinom servisnom centru u Göteborgu radno vrijeme su skratili na šest sati prije 15 godina, plaća je ostala ista, i nikad nisu požalili zbog te odluke.
Prije su, kažu, klijenti bili nezadovoljni jer su radnici radili pod stresom i često su griješili. Za njih radi 36 mehaničara, a profit im je zbog promjene radnog vremena zaposlenika porastao za čak 25 posto, prenosi 24sata.hr.
