Bosna i Hercegovina godinama bilježi negativnu stopu prirodnog priraštaja, zbog čega postaje zemlja staraca.
Na ovakav razvoj događaja upozorila je i Centralna obavještajna agencija (CIA) Sjedinjenih Američkih Država. Prema njihovim podacima, BiH se nalazi na trećem mjestu na Balkanu prema starosti stanovništva, a navodi se da u našoj državi od ukupnog broja stanovnika njih 16 posto pripada kategoriji treće životne dobi.
Prema podacima iz lipnja ove godine, američka CIA procjenjuje da u BiH žive 3.824.782 stanovnika. U starosnoj dobi do 14 godina BiH ima 13,18 posto stanovništva, javljaju agencije.
U dobi od 15 do 24 godine imamo 10,83 posto. Najbrojnija populacija u BiH je u životnoj dobi od 25 do 54 godine (44,52 posto). BiH ima i 15,24 posto stanovništva u životnoj dobi od 55 do 64 godine starosti, a umirovljenički dio (iznad 65 godina) čini 16,22 posto stanovništva.
Također, BiH je zemlja iz koje ljudi odlaze, i to najviše mladi, koji bi trebali zasnivati obitelji, a točnih podataka o tome nema. Stručnjaci upozoravaju da se situacija tokom pandemije koronavirusa dodatno pogoršala.
Ekonomista Admir Čavalić kazao je za „Avaz“ da naša zemlja već ima probleme zbog činjenica koje su navedene u izvješću CIA-e.
''Evidentno je da već sad imamo nedostatak određene radne snage, tu je i niska produktivnost radnika. Očekuje se da će u narednih 15 godina novih 300.000 korisnika ući ili, bolje reći, steći prava na korištenje sustava MIO'', pojasnio je Čavalić.
Dodao je da zabrinjava to što potencijalni, budući ekonomski prosperitet ne garantira unapređenje demografskih pokazatelja, izuzev usporavanja trenda odlaska ljudi.
''Iskustva drugih zemalja pokazuju da pronatalitetne politike ne daju rezultate u kratkom roku. Zbog toga smatram da bismo uskoro mogli uvoziti radnu snagu, i to s ciljem održavanja ekonomskih odnosa. Vlast će se morati odlučiti na taj potez, prvenstveno radi stabilnosti velikih socijalnih sistema. Treba naglasiti da se naši socijalni sistemi zasnivaju na međugeneracijskoj solidarnosti. To je koncept koji ne funkcionira ako nema nove generacije koja bi se solidarizirala'', zaključio je Čavalić.
Najviše starih osoba na području zapadnog Balkana ima Republika Hrvatska. Radi se o 21 posto.
Srbija je na drugom mjestu, Crna Gora na četvrtom, Sjeverna Makedonija na petom, slijedi Albanija i posljednje je Kosovo s osam posto starih.
Na ovakav razvoj događaja upozorila je i Centralna obavještajna agencija (CIA) Sjedinjenih Američkih Država. Prema njihovim podacima, BiH se nalazi na trećem mjestu na Balkanu prema starosti stanovništva, a navodi se da u našoj državi od ukupnog broja stanovnika njih 16 posto pripada kategoriji treće životne dobi.
Prema podacima iz lipnja ove godine, američka CIA procjenjuje da u BiH žive 3.824.782 stanovnika. U starosnoj dobi do 14 godina BiH ima 13,18 posto stanovništva, javljaju agencije.
U dobi od 15 do 24 godine imamo 10,83 posto. Najbrojnija populacija u BiH je u životnoj dobi od 25 do 54 godine (44,52 posto). BiH ima i 15,24 posto stanovništva u životnoj dobi od 55 do 64 godine starosti, a umirovljenički dio (iznad 65 godina) čini 16,22 posto stanovništva.
Također, BiH je zemlja iz koje ljudi odlaze, i to najviše mladi, koji bi trebali zasnivati obitelji, a točnih podataka o tome nema. Stručnjaci upozoravaju da se situacija tokom pandemije koronavirusa dodatno pogoršala.
Ekonomista Admir Čavalić kazao je za „Avaz“ da naša zemlja već ima probleme zbog činjenica koje su navedene u izvješću CIA-e.
''Evidentno je da već sad imamo nedostatak određene radne snage, tu je i niska produktivnost radnika. Očekuje se da će u narednih 15 godina novih 300.000 korisnika ući ili, bolje reći, steći prava na korištenje sustava MIO'', pojasnio je Čavalić.
Dodao je da zabrinjava to što potencijalni, budući ekonomski prosperitet ne garantira unapređenje demografskih pokazatelja, izuzev usporavanja trenda odlaska ljudi.
''Iskustva drugih zemalja pokazuju da pronatalitetne politike ne daju rezultate u kratkom roku. Zbog toga smatram da bismo uskoro mogli uvoziti radnu snagu, i to s ciljem održavanja ekonomskih odnosa. Vlast će se morati odlučiti na taj potez, prvenstveno radi stabilnosti velikih socijalnih sistema. Treba naglasiti da se naši socijalni sistemi zasnivaju na međugeneracijskoj solidarnosti. To je koncept koji ne funkcionira ako nema nove generacije koja bi se solidarizirala'', zaključio je Čavalić.
Najviše starih osoba na području zapadnog Balkana ima Republika Hrvatska. Radi se o 21 posto.
Srbija je na drugom mjestu, Crna Gora na četvrtom, Sjeverna Makedonija na petom, slijedi Albanija i posljednje je Kosovo s osam posto starih.
