U prvom polugodištu ove godine prosječne cijene električne energije na burzi su se kretale oko 200 eura/MWh izuzev ožujka i lipnja kada su bile oko 250 eura/MWh. U srpnju ove godine je došlo do značajnog skoka cijena električne energije, koje se ovih dana kreću i po 500 eura/MWh.
Tom naglom skoku cijena električne energije na tržištu, prema riječima predsjednika strukovne organizacije elektroenergetičara BiH (CIGRE) Edhema Bičakčića, doprinio je najviše skok cijene prirodnog plina i nafte, ali i sadašnja sušna hidrologija. Zato mnoge države vrše skladištenje energije u bilo kom obliku, kako bi što spremnije dočekale predstojeću sezonu grijanja. To je i poruka našim vlastima, kako je istakao Bičakčić, da u pogledu osiguranja energije za iduću zimu slijede države u okruženju.
Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu iznosio je 3.5 TWh i manji je za 22 posto u odnosu na istom vremenu prošle godine. Kada se gleda uvoz električne energije, u prvom polugodištu ove godine, iznosio je 1.5 TWh i praktično je na razini iz istog vremena 2021. godine.
Financijski gledano izvoz električne energije u prvom polugodištu ove godine je bio 700 milijuna KM , što predstavlja porast od 84 posto u odnosu na isto vrijeme lani. Iako je fizički obim uvoza električne energije ostao isti kao prošle godine, ipak je ove godine trebalo izdvojiti za 33 posto više novca u odnosu na isto vrijeme prošle godine.
Sagledavajući izvoz i uvoz električne energije, kako je naveo Bičakčić, onda neto financijski bilans za prvo polugodište u trgovanju električnom energijom iznosi više od 620 milijuna KM, u korist Bosne i Hercegovine.
Tom naglom skoku cijena električne energije na tržištu, prema riječima predsjednika strukovne organizacije elektroenergetičara BiH (CIGRE) Edhema Bičakčića, doprinio je najviše skok cijene prirodnog plina i nafte, ali i sadašnja sušna hidrologija. Zato mnoge države vrše skladištenje energije u bilo kom obliku, kako bi što spremnije dočekale predstojeću sezonu grijanja. To je i poruka našim vlastima, kako je istakao Bičakčić, da u pogledu osiguranja energije za iduću zimu slijede države u okruženju.
Fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine u prvom polugodištu iznosio je 3.5 TWh i manji je za 22 posto u odnosu na istom vremenu prošle godine. Kada se gleda uvoz električne energije, u prvom polugodištu ove godine, iznosio je 1.5 TWh i praktično je na razini iz istog vremena 2021. godine.
Financijski gledano izvoz električne energije u prvom polugodištu ove godine je bio 700 milijuna KM , što predstavlja porast od 84 posto u odnosu na isto vrijeme lani. Iako je fizički obim uvoza električne energije ostao isti kao prošle godine, ipak je ove godine trebalo izdvojiti za 33 posto više novca u odnosu na isto vrijeme prošle godine.
Sagledavajući izvoz i uvoz električne energije, kako je naveo Bičakčić, onda neto financijski bilans za prvo polugodište u trgovanju električnom energijom iznosi više od 620 milijuna KM, u korist Bosne i Hercegovine.
