Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna pale, prvi put nakon tri tjedna rasta, jer se ulagači plaše zaoštravanja monetarne politike u SAD-u i povećanog izvoza nafte iz Irana.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 3,3 posto, na 66,44 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,7 posto, na 63,58 dolara.
Podršku cijenama pružaju vijesti o ponovnom otvaranju gospodarstava u SAD-u i Europi, zahvaljujući ubrzanju procesa cijepljenja protiv covida-19.
S druge strane, trgovci su zabrinuti jer bi u Aziji potražnja za naftom mogla rasti sporije nego što se očekivalo zbog rasta novih slučajeva zaraze koronavirusom u Indiji, Tajvanu, Vijetnamu i Tajlandu i novog vala ograničenja.
„I dalje je teško procijeniti globalnu potražnju jer ponovna otvaranja i istodobne mjere ograničenja u svijetu pružaju vjerojatno najšareniju sliku od početka pandemije”, kazao je Vandana Hari iz Vanda Insightsa.
Trgovce muči i nesigurnost povezana s inflacijom u SAD-u, pa su odlučili smanjiti izloženost rizičnoj imovini, poput nafte, javlja Hina.
Špekulacije da bi američka središnja banka zbog straha od inflacije mogla podići ključne kamatne stope pritisnule su izglede za gospodarstvo, a time i za potražnju za naftom, objašnjava Justin Smirk iz Westpaca.
"Fed je vrlo ozbiljno poručio da namjerava zadržati kamatne stope na niskoj razini, ali tržište špekulira da bi ih ipak mogli promijeniti prije no što su najavljivali", rekao je Smirk.
Fed je signalizirao da će zadržati kamatne stope na sadašnjim niskim razinama do 2023. godine, ali na tržištima se procjenjuju da bi ih mogao početi podizati u rujnu 2022., što je polovicom prošloga tjedna potaknulo val prodaje rizične imovine.
Pritisak na cijene posljedica je i vijesti da je postignut napredak u pregovorima o ukidanju sankcija Iranu, što bi moglo povećati opskrbu naftnih tržišta.
Doduše, diplomati iz Britanije, Francuske i Njemačke upozorili su da uspjeh pregovora nije zajamčen, unatoč opipljivom napretku i konturama sporazuma, no na tržištu se vjeruje da bi sporazum uskoro mogao biti postignut.
"Procjenjuje se da će rast globalne potražnje za naftom u ovoj godini u konačnici biti zdrav, a u 2022. grupa proizvođača (OPEC+) bit će u relativno dobroj poziciji da riješi pitanje veće iranske proizvodnje, ne ugrožavajući uravnoteženje na tržištima nafte", rekli su analitičari PVM-a.
S obzirom na dosadašnji razvoj situacije, analitičari JPMorgana procjenjuju da bi cijena barela nafte na londonskom tržištu na kraju ove godine mogla iznositi 74 dolara.
Analitičari Barclaysa procjenjuju, pak, da će prosječna cijena barela na londonskom tržištu u ovoj godini iznositi 66, a na američkom tržištu 62 dolara, javlja Hina.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna pala 3,3 posto, na 66,44 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,7 posto, na 63,58 dolara.
Podršku cijenama pružaju vijesti o ponovnom otvaranju gospodarstava u SAD-u i Europi, zahvaljujući ubrzanju procesa cijepljenja protiv covida-19.
S druge strane, trgovci su zabrinuti jer bi u Aziji potražnja za naftom mogla rasti sporije nego što se očekivalo zbog rasta novih slučajeva zaraze koronavirusom u Indiji, Tajvanu, Vijetnamu i Tajlandu i novog vala ograničenja.
„I dalje je teško procijeniti globalnu potražnju jer ponovna otvaranja i istodobne mjere ograničenja u svijetu pružaju vjerojatno najšareniju sliku od početka pandemije”, kazao je Vandana Hari iz Vanda Insightsa.
Trgovce muči i nesigurnost povezana s inflacijom u SAD-u, pa su odlučili smanjiti izloženost rizičnoj imovini, poput nafte, javlja Hina.
Špekulacije da bi američka središnja banka zbog straha od inflacije mogla podići ključne kamatne stope pritisnule su izglede za gospodarstvo, a time i za potražnju za naftom, objašnjava Justin Smirk iz Westpaca.
"Fed je vrlo ozbiljno poručio da namjerava zadržati kamatne stope na niskoj razini, ali tržište špekulira da bi ih ipak mogli promijeniti prije no što su najavljivali", rekao je Smirk.
Fed je signalizirao da će zadržati kamatne stope na sadašnjim niskim razinama do 2023. godine, ali na tržištima se procjenjuju da bi ih mogao početi podizati u rujnu 2022., što je polovicom prošloga tjedna potaknulo val prodaje rizične imovine.
Pritisak na cijene posljedica je i vijesti da je postignut napredak u pregovorima o ukidanju sankcija Iranu, što bi moglo povećati opskrbu naftnih tržišta.
Doduše, diplomati iz Britanije, Francuske i Njemačke upozorili su da uspjeh pregovora nije zajamčen, unatoč opipljivom napretku i konturama sporazuma, no na tržištu se vjeruje da bi sporazum uskoro mogao biti postignut.
"Procjenjuje se da će rast globalne potražnje za naftom u ovoj godini u konačnici biti zdrav, a u 2022. grupa proizvođača (OPEC+) bit će u relativno dobroj poziciji da riješi pitanje veće iranske proizvodnje, ne ugrožavajući uravnoteženje na tržištima nafte", rekli su analitičari PVM-a.
S obzirom na dosadašnji razvoj situacije, analitičari JPMorgana procjenjuju da bi cijena barela nafte na londonskom tržištu na kraju ove godine mogla iznositi 74 dolara.
Analitičari Barclaysa procjenjuju, pak, da će prosječna cijena barela na londonskom tržištu u ovoj godini iznositi 66, a na američkom tržištu 62 dolara, javlja Hina.
