Gubitak radnih sati u ovoj godini zbog pandemije covida 19 bit će ekvivalentan 125 milijuna radnih mjesta s punim radnim vremenom, uz veliku razliku između bogatih i siromašnih, objavila je u srijedu Međunarodna organizacija rada (ILO),.
Pandemija će tako ove godine ugasiti 25 milijuna radnih mjesta više no što je ILO bio procijenio u lipanjskom izvješću, i to u prvom redu zbog nejednakosti bogatih i siromašnih zemalja u distribuciji cjepiva, prenosi Hina.
Broj radnih sati bit će ove godine na globalnoj razini manji za 4,3 nego u pretpandemijskom razdoblju, u četvrtom tromjesečju 2019., priopćio je ILO, koji koristi radne sate umjesto stope nezaposlenosti kako bi izbjegao različite definicije nezaposlenosti.
U lipnju očekivali su gubitak 3,5 posto radnih sati.
Distribucija cjepiva na početku ove godine malo je ublažila gubitak radnih sati u drugom tromjesečju, kada ih je izgubljeno 4,8 posto, a ne šest posto kao što je procijenjeno u lipnju, objašnjava ILO.
Izračun baziran na dohotku zemalja pokazuje razliku između bogatih i siromašnih budući da su zemlje s visokim dohotkom izgubile 3,6 posto radnih sati, a one s niskim dohotkom 5,7 posto u odnosu na 2019., što ILO objašnjava paketima poticaja u razvijenim zemljama.
Zemlje s niskim dohotkom mogle bi nadoknaditi tu razliku za nešto više od tri mjeseca kada bi im se omogućio pravedniji pristup cjepivima, upozorio je ILO.
Pandemija će tako ove godine ugasiti 25 milijuna radnih mjesta više no što je ILO bio procijenio u lipanjskom izvješću, i to u prvom redu zbog nejednakosti bogatih i siromašnih zemalja u distribuciji cjepiva, prenosi Hina.
Broj radnih sati bit će ove godine na globalnoj razini manji za 4,3 nego u pretpandemijskom razdoblju, u četvrtom tromjesečju 2019., priopćio je ILO, koji koristi radne sate umjesto stope nezaposlenosti kako bi izbjegao različite definicije nezaposlenosti.
U lipnju očekivali su gubitak 3,5 posto radnih sati.
Distribucija cjepiva na početku ove godine malo je ublažila gubitak radnih sati u drugom tromjesečju, kada ih je izgubljeno 4,8 posto, a ne šest posto kao što je procijenjeno u lipnju, objašnjava ILO.
Izračun baziran na dohotku zemalja pokazuje razliku između bogatih i siromašnih budući da su zemlje s visokim dohotkom izgubile 3,6 posto radnih sati, a one s niskim dohotkom 5,7 posto u odnosu na 2019., što ILO objašnjava paketima poticaja u razvijenim zemljama.
Zemlje s niskim dohotkom mogle bi nadoknaditi tu razliku za nešto više od tri mjeseca kada bi im se omogućio pravedniji pristup cjepivima, upozorio je ILO.
