Bosna i Hercegovina ima priliku nadoknaditi zaostatak na europskom putu, no za to je nužna spremnost na suradnju i dogovor među čelnicima stranaka koje čine vladajuću koaliciju, ocijenio je u utorak predsjednik HDZ BiH Dragan Čović.
On je novinarima u Sarajevu kazao kako je ranije postignut načelni dogovor da se odmah nakon lokalnih izbora, provedenih 6. listopada, pokuša pokrenuti reformski proces. Podsjetio je na to da zastoj traje još od 18. ožujka kada je praktično blokiran rad Doma naroda parlamenta BiH. Do toga je došlo zbog bojkota kluba Bošnjaka u kojemu nisu željeli dopustiti raspravu o zakonu o Ustavnom sudu BiH po kojemu bi se iz njegova sastava uklonili strani suci, kako je to predložio jedan zastupnik iz kluba Srba.
Kazao je kako je tijekom dana s predstavnicima bošnjačkog kluba načelno dogovorio deblokadu, odnosno nastavak redovitog rada od 29. listopada pa bi se zaostatak mogao nadoknaditi.
Odmah nakon toga zastupnik Srpske demokratske stranke (SDS) Želimir Nešković potvrdio je kako će on povući zakon o Ustavnom sudu kojega je predložio pa time nestaju razlozi za blokadu za kojom su posezali bošnjački zastupnici.
"Čini mi se da idemo u dobrom smjeru no s obzirom na bogato političko iskustvo zadržat ću dozu opreza", kazao je Čović podsjećajući kako je rad parlamenta ključan za usvajanje reformskih zakona o kojima ovisi europski put, odnosno otvaranje pristupnih pregovora.
Dodao je kako je želja da se pregovarački proces otvori do kraja godine, dok traje mađarsko predsjedanje Europskim vijećem, a isto se odnosi na pristup fondu od šest milijardi eura osiguranog u okviru Plana rasta EU za zapadni Balkan.
Od ožujka niti jedan reformski zakon
Europsko je vijeće u ožujku odobrilo otvaranje pristupnih pregovora s BiH uz uvjet usvajanja nekoliko zakona te sporazuma s Frontexom o kontroli ilegalnih migracija. Od tada niti jedan reformski zakon nije usvojen, a nije dovršen ni proces analize usklađenosti s pravom stečevinom EU, što je uvjet uspostave pregovaračkog okvira i međuvladine konferencije koja ga treba odobriti. BiH nije imenovala ni glavnog pregovarača.
Glavni uzrok zastoja po Čoviću je to što vladajuća većina ne funkcionira. HDZ BiH je želio da barem u Federaciji BiH stanje bude bolje i to je, kako tvrdi, djelomice i uspjelo.
Najavio je kako će se čelnici stranaka koje čine vladajuću koaliciju u BiH sastati narednog tjedna s ciljem deblokade europskog puta. "Nadam se da ćemo birati riječi", bio je oprezan Čović aludirajući na loše odnose među stranačkom čelnicima. Bude li dobre volje i spremnosti na suradnju, uvjeren je, formalni početak pregovora mogao bi uslijediti prije kraja godine.
Naznačio je kako će zbog specifične situacije u BiH ona imati "pregovarački tim" a ne glavnog pregovarača i o tome navodno već postoji politička suglasnost.
Potvrdio je kako će osobno inzistirati i da se ponovo otvori pitanje izbornog zakona ali i drugih zakona na kojima trenutačno inzistira EU.
Potvrdio je i kako se radi na realizaciji projekta Južna interkonekcija odnosno povezivanja plinskih mreža BiH i Hrvatske jer je on od strateškog interesa za dvije države kao i za hrvatski narod a nepotrebno se ispolitizirao. "Netko je to želio staviti u kontekst političkih igara", kazao je dodajući da će, i kada se dogovor postigne, što očekuje ubrzo, trebati najmanje šest do sedam godina da se on dovrši.
On je novinarima u Sarajevu kazao kako je ranije postignut načelni dogovor da se odmah nakon lokalnih izbora, provedenih 6. listopada, pokuša pokrenuti reformski proces. Podsjetio je na to da zastoj traje još od 18. ožujka kada je praktično blokiran rad Doma naroda parlamenta BiH. Do toga je došlo zbog bojkota kluba Bošnjaka u kojemu nisu željeli dopustiti raspravu o zakonu o Ustavnom sudu BiH po kojemu bi se iz njegova sastava uklonili strani suci, kako je to predložio jedan zastupnik iz kluba Srba.
Kazao je kako je tijekom dana s predstavnicima bošnjačkog kluba načelno dogovorio deblokadu, odnosno nastavak redovitog rada od 29. listopada pa bi se zaostatak mogao nadoknaditi.
Odmah nakon toga zastupnik Srpske demokratske stranke (SDS) Želimir Nešković potvrdio je kako će on povući zakon o Ustavnom sudu kojega je predložio pa time nestaju razlozi za blokadu za kojom su posezali bošnjački zastupnici.
"Čini mi se da idemo u dobrom smjeru no s obzirom na bogato političko iskustvo zadržat ću dozu opreza", kazao je Čović podsjećajući kako je rad parlamenta ključan za usvajanje reformskih zakona o kojima ovisi europski put, odnosno otvaranje pristupnih pregovora.
Dodao je kako je želja da se pregovarački proces otvori do kraja godine, dok traje mađarsko predsjedanje Europskim vijećem, a isto se odnosi na pristup fondu od šest milijardi eura osiguranog u okviru Plana rasta EU za zapadni Balkan.
Od ožujka niti jedan reformski zakon
Europsko je vijeće u ožujku odobrilo otvaranje pristupnih pregovora s BiH uz uvjet usvajanja nekoliko zakona te sporazuma s Frontexom o kontroli ilegalnih migracija. Od tada niti jedan reformski zakon nije usvojen, a nije dovršen ni proces analize usklađenosti s pravom stečevinom EU, što je uvjet uspostave pregovaračkog okvira i međuvladine konferencije koja ga treba odobriti. BiH nije imenovala ni glavnog pregovarača.
Glavni uzrok zastoja po Čoviću je to što vladajuća većina ne funkcionira. HDZ BiH je želio da barem u Federaciji BiH stanje bude bolje i to je, kako tvrdi, djelomice i uspjelo.
Najavio je kako će se čelnici stranaka koje čine vladajuću koaliciju u BiH sastati narednog tjedna s ciljem deblokade europskog puta. "Nadam se da ćemo birati riječi", bio je oprezan Čović aludirajući na loše odnose među stranačkom čelnicima. Bude li dobre volje i spremnosti na suradnju, uvjeren je, formalni početak pregovora mogao bi uslijediti prije kraja godine.
Naznačio je kako će zbog specifične situacije u BiH ona imati "pregovarački tim" a ne glavnog pregovarača i o tome navodno već postoji politička suglasnost.
Potvrdio je kako će osobno inzistirati i da se ponovo otvori pitanje izbornog zakona ali i drugih zakona na kojima trenutačno inzistira EU.
Potvrdio je i kako se radi na realizaciji projekta Južna interkonekcija odnosno povezivanja plinskih mreža BiH i Hrvatske jer je on od strateškog interesa za dvije države kao i za hrvatski narod a nepotrebno se ispolitizirao. "Netko je to želio staviti u kontekst političkih igara", kazao je dodajući da će, i kada se dogovor postigne, što očekuje ubrzo, trebati najmanje šest do sedam godina da se on dovrši.
