Novoizabrani član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda i lider Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović kazao je kako će inzistirati da prvo pismo koje napišu članovi novog saziva Predsjedništva BiH bude upućeno NATO-u u Bruxelles kako bi BiH “još jednom dobila jasan odgovor što se očekuje od nas kako bismo zadovoljili kriterije da dođemo u status kandidata kada je u pitanju Europska unija”.
“Vjerojatno ćemo dobiti nešto što znamo, ali imat ćemo službeno, to su tri-četiri pitanja koja treba riješiti; jedno od njih je ova presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga. Ne vidim niti jednog razloga, volio bih čuti i jedan valjan zašto to ne možemo uraditi za dvije godine. To što imamo ispred sebe je dio političkog angažiranja, ništa više od toga”, zaključio je Čović u intervju agenciji Anadolija.
Time će BiH kako je, naglasio, stići istočne susjede, a kada će BiH ući u EU, smatra da je to potpuno drugo pitanje “jer to od nas ne ovisi”.
“Kada je u pitanju NATO savez, jasna je meni pozicija srpskog naroda vis-a-vis Srbije, Rusije, ali MAP je nešto što smo dotakli i ostalo je samo da riješimo pitanje pokretne i nepokretne imovine koju smo izanalizirali. Ne vidim niti jednog razloga da to ne završimo. Što se tiče vanjske politike, kada sam ja u pitanju, mi smo taj posao završili. Time šaljemo poruku da je došlo do ključne promjene ovdje u BiH prema tim institucijama i da smo postali ozbiljan partner i da možemo dugoročno nešto očekivati od tih prijatelja”, zaključio je Čović.
Rasteretiti biznismene
Odgovarajući na pitanje o koracima koje je potrebno poduzeti kako bi BiH privukla više stranih investicija nego dosad, Čović je kazao da se mora promijeniti zakonodavstvo koje utječe na investiranje, ne samo na olakšano dobivanje dozvola, procedura već i poreski dio – rasteretiti proizvodno gospodarstvo.
“Treba rasteretiti naše biznismene koji bježe odavde. Time ćemo mi dovesti stranog investitora jer on želi ovdje zaraditi, nitko ne dolazi iz humanitarnih razloga. Vi ga morate stimulirati, jer da bi došao netko izvana, mora imati uvjete, a dok god naši ljudi bježe odavde, to je jasan signal i za njih. Ne treba se nadati čudu preko noći, ali ako smo u startu spremni, ne vidim da u narednih nekoliko mjeseci ne prepoznamo tih nekoliko ključnih elemenata u zakonima koje treba mijenjati i da napravimo veliki razgovor sa svima onim koji znaju nešto u biznisu i da vidimo što oni sugeriraju da treba mijenjati”, smatra Čović.
Čović smatra kako pravna država u BiH danas ne funkcionira, a kako primjer navodi aktualne rasprave koje se vode u pravosudnim institucijama.
“Pravna država ne funkcionira koliko god se uistinu netko trudio: pogledajte rasprave ključnih institucija koje čine okosnicu pravne države, sudaca i tužitelja, odnosno istražitelja, koliko tu ima spletkarenja i nesnalaženja, kako god to hoćete nazvati. Jednostavno, s ove pozicije na kojoj ću sjediti nikada više neću prešutiti kada netko montira političke procese. Toga je u posljednjih deset petnaest godina bilo toliko da nas je strah da postoji netko iz sjene koji to može raditi – danas nas privesti, sutra osloboditi… Svaki građanin pred zakonom mora biti jednak. Mi moramo jamčiti imovinsku i osobnu sigurnost svakom čovjeku u BiH bez obzira na to hoće li opet biti incidenata, mora se znati kako sustav funkcionira”, smatra Čović.
Novoizabrani član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda naveo je kako je važno i rješavanje pitanja u oblasti socijalne politike.
“Oko 70 posto ljudi je na dnu i jedva preživljavaju. Oni nemaju gdje otići. Može netko kazati odlaze: otići će mladi ljudi koji su vitalni i imaju pretpostavke da mogu živjeti negdje vani. Šta će oni srednjovječni i stariji. Većina njih se veže za ‘Caritas’, ‘Merhamet’ i neku drugu pučku narodnu kuhinju i tako preživljava. Mi, kao uređeno društvo, trebamo kroz institucije vlasti zaštititi te skupine ljudi jednom socijalnom osjetljivošću, to je zadatak, iako meni u Predsjedništvu BiH nije nadležnost – to je moj prioritet”, navodi Čović.
Revizija branitelja
Čović kaže kako je neophodno poboljšati i status braniteljske populacije u BiH, dodavši kako revizije korisnika prava na braniteljsku zaštitu, koje je radila prethodna vlast, treba što prije poništiti.
“Izigravanje ljudi koji su donijeli slobodu BiH, bez obzira kako to netko gleda, jer se to obično čini kroz tri kuta, mislim da je nedopustivo. Političke revizije rađene protekle četiri godine moramo odmah poništiti. Sukladno odlukama Ustavnog suda FBiH i zakona, ako ima sumnje da je bilo malverzacija, sukladno zakonima napraviti povjerenstva i provjeriti, a ne to raditi zato što je to Bošnjak, Hrvat ili predstavnik neke političke stranke. Prema veteranima rata moramo zauzeti jedan stav i postaviti ih tamo gdje im je mjesto – ako to ne znamo zaštititi, što ćemo drugo, bez obzira na druge probleme i teško socijalno stanje u državi”, ocijenio je Čović.
Jedan od prioriteta kao člana Predsjedništva BiH, kaže, bit će mu “identitet”, posebno hrvatskog naroda kao što je ostvarivanje prava na jezik, obrazovanje Kao važan segment smatra i uspostavu kanala na hrvatskom jeziku kroz sustav javnih RTV emitira u BiH.
“Ne mislim na komercijalne TV – to svatko može organizirati – to je stvar interesa, ali ono što ima danas bilo koja manjina u svijetu ne vidim zašto ne bi imao jedan konstitutivan narod. Hajdemo se osloboditi prošlosti i u godini-dvije dana uraditi pitanja koja su stajala po petnaest godina, euroatlantske integracije su budućnost, uz gospodarstvo i rješavanje ključnih ekonomsko-socijalnih problema”, ocijenio je Čović za Anadoliju.
”Ključni segment vanjske politike BiH trebao bi biti put zemlje ka euroatlantskim integracijama”, smatra on.
“Mi smo toliko sitni da bi se miješali i dali doprinos u ključnim stvarima i žarištima u svijetu. To rade neki drugi. Turska je dio NATO saveza i mi ne vidimo problema u tim atlantskim suradnjama. I oni žele u EU i koliko će im vremena trebati, to je nešto drugo. Zagovornik sam da prije svega štitimo interese BiH – uz svo uvažavanje Hrvatske kao moje domovine, Srbije, Crne Gore i Turske, svih velikih partnera koji imaju interes prema ovoj regiji – Britanaca, Francuza, Rusa, SAD-a. Mi prije svega moramo znati čuvati BiH i to je moja osnova kao člana Predsjedništva BiH u domenu vanjske politike”, stav je Čovića.
”BiH mora imati izvrsne odnose prema susjedima”, rekao je Čović, naglasivši kako zemlja u tim odnosima ima jako puno zaostataka – posebno u domenu granica.
“Nema niti jednog razloga da, 20 godina kako bitišemo nakon rata, ne riješimo pitanje granica s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom. Ta pitanja treba definitivno zatvoriti, zaštititi svoje unutarnje interese. Treba snažno krenuti u odnose sa Zagrebom, Beogradom, Podgoricom za gospodarstvo i sve drugo. U posljednjih sedam-osam godina stabilizirao se odnos sa susjedima, Hrvatskom i Srbijom”, zaključio je Čović.
Dodaje kako osobno smatra da prve posjete trebaju biti “susjednim zemljama, pa zašto ne i Turskoj”.
Inače, novoizabrani član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH istakao je da će osnova vlasti na svim razinama u BiH činiti HDZ BiH, SDA i SNSD.
Naveo je kako je BiH “još u fazi analiza izbornih rezultata, ali mislim da imamo veoma jasne dvije poruke – prva je od približno onih 45 koji nisu izašli na izbore: to je jasna poruka nezainteresiranosti za izbore ili, možemo reći, nepovjerenje prema onima koji su se ponudili na izborima”.
“Može i na drugačiji način: jednostavno istina od 55 posto izlaznosti nije strana ni u svjetskoj ni europskoj demokraciji tako da tu ne bismo smjeli ni tražiti previše manjkavosti, ali te poruke se daju iščitavati”, istakao je Čović.
Poruke birača
Naveo je da prije svega treba analizirati poruke onih građana koji su izašli na izbore i koji su dali povjerenje.
“Kada se pogleda kako je to raspoređeno, ja bih rekao, u jednom dobrom dijelu logično. Međutim, ako gledate jedan veliki broj nevažećih glasačkih listića, neki su mislili da je to njihovo uništavanje, ali kada se uđe u njihovu strukturu ima jako puno onih koji su čisti: nitko ih nije uništavao. Jednostavno, čist papir na kojem su ljudi poslali poruku: nemam za koga glasati. Iako je takvih 4 do 5 posto, to je ogroman postotak i šalje nam poruku. Možemo kazati da je to jedan dio onih koji do sada nisu izlazili na izbore, sada su izašli i kazali su: nemam za koga glasati. To je priča za sebe”, naveo je Čović dodavši kako treba biti zadovoljan izlaznošću “jer moramo znati u kojim uvjetima su organizirani ovi izbori”.
Istakao je da je siguran da su ekonomski, socijalni, politički, sigurnosni aspekt malo koga motivirali da izađe na izbore.
“S druge strane logično bi bilo da upravo takvo raspoloženje motivira ljude da nešto mijenjaju. Sad se postavlja pitanje da li među ovih stotinjak listi, neovisnih kandidata, koalicija, političkih stranaka se ne može naći baš nitko: osim toga imamo preferencijalni sustav – otvorene liste – koliko god one bile loše ili dobre, netko će kazati da su odraz procesa demokratizacije u društvu, ali opet su ostavile mogućnost da nekoga prepoznate među silnim kandidatima”, cijeni Čović.
Prema njegovom mišljenju, izborno zakonodavstvo BiH je “nakaradno, protuustavno, diskriminirajuće po više osnova”.
Smatra da se otvorene izborne liste zloupotrebljavaju i da je Izborni zakon potrebno mijenjati.
“To treba staviti u okvire malo drugačijeg zakonskog rješenja. Pogledajte kako se igramo s izborom nacionalnosti, zato nam ne treba velika znanost da vidimo kako se ljudi predstavljaju na jednim izborima, kao predstavnici jednog naroda, a na drugim, predstavnicima drugih naroda ili ostalih ili kako već hoće. Moj prijedlog je da se vratimo potpuno zatvorenim listama. Mada će netko kazati da je to vraćanje unatrag, ja mislim da je to put unaprijed. Za zatvorene liste treba postaviti vrlo jasne kriterije i s aspekta multietničnosti, manje zastupljenog spola, Ako imate to tako zajamčeno onda ćete imati polovicu dama u odnosu na džentlmene i u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti”, navodi Čović.
Lokalni izbori
Drugi odnos, navodi Čović, je koji mi imamo: onaj koji se vezao za popis stanovništva iz 1991. godine, “pa smo kazali da predstavnici sva tri naroda i drugih koji se tako ne izjašnjavaju moraju biti u svakoj županiji”.
“Kada pogledate imena ljudi koji su prošli u županijskoj skupštini iz kojih se bira Dom naroda Parlamenta FBiH – kako ćete vi birati jednog Hrvata iz Goražda, ako znamo da ga tamo nema ili imate sredina gdje uopće nije prošao predstavnik drugog naroda ili ostalih, nacionalnih manjina. Uzmite primjer Tuzle gdje nije prošao niti jedan Hrvat u županijsku skupštinu što je u najmanju ruku čudno. Da imate malo drugačiji Izborni zakon, izborni prag koji bi trebao biti 5 posto, da izbjegnete ove stotine i stotine stranaka, time bi se izbjeglo ovo silno inženjerstvo, trgovine prije i nakon izbora nekih malih stranaka”, naveo je Čović.
Dodaje kako je “nužda ono što je vezano za Ustavni sud BiH – rješenje pitanja Statuta Grada Mostara, odluka Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić – Finci, ali i svi ostali koji su kasnije išli s aplikacijama i odlukama koje su već donesene i one se tiču Predsjedništva BiH i Doma naroda PS BiH”.
“To je suština i bit izbora u BiH i onih koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi. Nikada više sebe ne smijemo dovesti u poziciju da kažemo da idemo u izbore, a da nas netko izvana pita zašto ne uvažavamo institucije, a želimo se priključiti EU, a Sud u Strasbourgu je dio toga”, ocijenio je Čović dodavši kako je i ovaj put bilo “pokušaja inženjeringa, prelijevanja glasova, odnosno organiziranog pokušaja biranja drugom”.
“To su te devijacije koje ćemo sasvim je sigurno naredne godine ostaviti iza sebe i u lokalne izbore idemo sa sasvim novim zakonskim rješenjima koji možda neće biti savršen, ali mnogo, mnogo bolji nego ovaj što sada imamo. Mislim kako ćemo tada uspješno i kvalitetno zaštititi Bosnu i Hercegovinu i njenu strukturu – da znamo da postoje tri naroda, nacionalne manjine i građani koji ne žele da se izjašnjavaju ni kao jedni ni drugi i da za sve njih ima prostora ako taj Izborni zakon napravimo na jedan primjeren način. Eksperiment koji je napravljen 2001. mislim da je već davno potrošen kao takav”, ocijenio je Čović. /AA/HMS/
“Vjerojatno ćemo dobiti nešto što znamo, ali imat ćemo službeno, to su tri-četiri pitanja koja treba riješiti; jedno od njih je ova presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga. Ne vidim niti jednog razloga, volio bih čuti i jedan valjan zašto to ne možemo uraditi za dvije godine. To što imamo ispred sebe je dio političkog angažiranja, ništa više od toga”, zaključio je Čović u intervju agenciji Anadolija.
Time će BiH kako je, naglasio, stići istočne susjede, a kada će BiH ući u EU, smatra da je to potpuno drugo pitanje “jer to od nas ne ovisi”.
“Kada je u pitanju NATO savez, jasna je meni pozicija srpskog naroda vis-a-vis Srbije, Rusije, ali MAP je nešto što smo dotakli i ostalo je samo da riješimo pitanje pokretne i nepokretne imovine koju smo izanalizirali. Ne vidim niti jednog razloga da to ne završimo. Što se tiče vanjske politike, kada sam ja u pitanju, mi smo taj posao završili. Time šaljemo poruku da je došlo do ključne promjene ovdje u BiH prema tim institucijama i da smo postali ozbiljan partner i da možemo dugoročno nešto očekivati od tih prijatelja”, zaključio je Čović.
Rasteretiti biznismene
Odgovarajući na pitanje o koracima koje je potrebno poduzeti kako bi BiH privukla više stranih investicija nego dosad, Čović je kazao da se mora promijeniti zakonodavstvo koje utječe na investiranje, ne samo na olakšano dobivanje dozvola, procedura već i poreski dio – rasteretiti proizvodno gospodarstvo.
“Treba rasteretiti naše biznismene koji bježe odavde. Time ćemo mi dovesti stranog investitora jer on želi ovdje zaraditi, nitko ne dolazi iz humanitarnih razloga. Vi ga morate stimulirati, jer da bi došao netko izvana, mora imati uvjete, a dok god naši ljudi bježe odavde, to je jasan signal i za njih. Ne treba se nadati čudu preko noći, ali ako smo u startu spremni, ne vidim da u narednih nekoliko mjeseci ne prepoznamo tih nekoliko ključnih elemenata u zakonima koje treba mijenjati i da napravimo veliki razgovor sa svima onim koji znaju nešto u biznisu i da vidimo što oni sugeriraju da treba mijenjati”, smatra Čović.
Čović smatra kako pravna država u BiH danas ne funkcionira, a kako primjer navodi aktualne rasprave koje se vode u pravosudnim institucijama.
“Pravna država ne funkcionira koliko god se uistinu netko trudio: pogledajte rasprave ključnih institucija koje čine okosnicu pravne države, sudaca i tužitelja, odnosno istražitelja, koliko tu ima spletkarenja i nesnalaženja, kako god to hoćete nazvati. Jednostavno, s ove pozicije na kojoj ću sjediti nikada više neću prešutiti kada netko montira političke procese. Toga je u posljednjih deset petnaest godina bilo toliko da nas je strah da postoji netko iz sjene koji to može raditi – danas nas privesti, sutra osloboditi… Svaki građanin pred zakonom mora biti jednak. Mi moramo jamčiti imovinsku i osobnu sigurnost svakom čovjeku u BiH bez obzira na to hoće li opet biti incidenata, mora se znati kako sustav funkcionira”, smatra Čović.
Novoizabrani član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda naveo je kako je važno i rješavanje pitanja u oblasti socijalne politike.
“Oko 70 posto ljudi je na dnu i jedva preživljavaju. Oni nemaju gdje otići. Može netko kazati odlaze: otići će mladi ljudi koji su vitalni i imaju pretpostavke da mogu živjeti negdje vani. Šta će oni srednjovječni i stariji. Većina njih se veže za ‘Caritas’, ‘Merhamet’ i neku drugu pučku narodnu kuhinju i tako preživljava. Mi, kao uređeno društvo, trebamo kroz institucije vlasti zaštititi te skupine ljudi jednom socijalnom osjetljivošću, to je zadatak, iako meni u Predsjedništvu BiH nije nadležnost – to je moj prioritet”, navodi Čović.
Revizija branitelja
Čović kaže kako je neophodno poboljšati i status braniteljske populacije u BiH, dodavši kako revizije korisnika prava na braniteljsku zaštitu, koje je radila prethodna vlast, treba što prije poništiti.
“Izigravanje ljudi koji su donijeli slobodu BiH, bez obzira kako to netko gleda, jer se to obično čini kroz tri kuta, mislim da je nedopustivo. Političke revizije rađene protekle četiri godine moramo odmah poništiti. Sukladno odlukama Ustavnog suda FBiH i zakona, ako ima sumnje da je bilo malverzacija, sukladno zakonima napraviti povjerenstva i provjeriti, a ne to raditi zato što je to Bošnjak, Hrvat ili predstavnik neke političke stranke. Prema veteranima rata moramo zauzeti jedan stav i postaviti ih tamo gdje im je mjesto – ako to ne znamo zaštititi, što ćemo drugo, bez obzira na druge probleme i teško socijalno stanje u državi”, ocijenio je Čović.
Jedan od prioriteta kao člana Predsjedništva BiH, kaže, bit će mu “identitet”, posebno hrvatskog naroda kao što je ostvarivanje prava na jezik, obrazovanje Kao važan segment smatra i uspostavu kanala na hrvatskom jeziku kroz sustav javnih RTV emitira u BiH.
“Ne mislim na komercijalne TV – to svatko može organizirati – to je stvar interesa, ali ono što ima danas bilo koja manjina u svijetu ne vidim zašto ne bi imao jedan konstitutivan narod. Hajdemo se osloboditi prošlosti i u godini-dvije dana uraditi pitanja koja su stajala po petnaest godina, euroatlantske integracije su budućnost, uz gospodarstvo i rješavanje ključnih ekonomsko-socijalnih problema”, ocijenio je Čović za Anadoliju.
”Ključni segment vanjske politike BiH trebao bi biti put zemlje ka euroatlantskim integracijama”, smatra on.
“Mi smo toliko sitni da bi se miješali i dali doprinos u ključnim stvarima i žarištima u svijetu. To rade neki drugi. Turska je dio NATO saveza i mi ne vidimo problema u tim atlantskim suradnjama. I oni žele u EU i koliko će im vremena trebati, to je nešto drugo. Zagovornik sam da prije svega štitimo interese BiH – uz svo uvažavanje Hrvatske kao moje domovine, Srbije, Crne Gore i Turske, svih velikih partnera koji imaju interes prema ovoj regiji – Britanaca, Francuza, Rusa, SAD-a. Mi prije svega moramo znati čuvati BiH i to je moja osnova kao člana Predsjedništva BiH u domenu vanjske politike”, stav je Čovića.
”BiH mora imati izvrsne odnose prema susjedima”, rekao je Čović, naglasivši kako zemlja u tim odnosima ima jako puno zaostataka – posebno u domenu granica.
“Nema niti jednog razloga da, 20 godina kako bitišemo nakon rata, ne riješimo pitanje granica s Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom. Ta pitanja treba definitivno zatvoriti, zaštititi svoje unutarnje interese. Treba snažno krenuti u odnose sa Zagrebom, Beogradom, Podgoricom za gospodarstvo i sve drugo. U posljednjih sedam-osam godina stabilizirao se odnos sa susjedima, Hrvatskom i Srbijom”, zaključio je Čović.
Dodaje kako osobno smatra da prve posjete trebaju biti “susjednim zemljama, pa zašto ne i Turskoj”.
Inače, novoizabrani član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH istakao je da će osnova vlasti na svim razinama u BiH činiti HDZ BiH, SDA i SNSD.
Naveo je kako je BiH “još u fazi analiza izbornih rezultata, ali mislim da imamo veoma jasne dvije poruke – prva je od približno onih 45 koji nisu izašli na izbore: to je jasna poruka nezainteresiranosti za izbore ili, možemo reći, nepovjerenje prema onima koji su se ponudili na izborima”.
“Može i na drugačiji način: jednostavno istina od 55 posto izlaznosti nije strana ni u svjetskoj ni europskoj demokraciji tako da tu ne bismo smjeli ni tražiti previše manjkavosti, ali te poruke se daju iščitavati”, istakao je Čović.
Poruke birača
Naveo je da prije svega treba analizirati poruke onih građana koji su izašli na izbore i koji su dali povjerenje.
“Kada se pogleda kako je to raspoređeno, ja bih rekao, u jednom dobrom dijelu logično. Međutim, ako gledate jedan veliki broj nevažećih glasačkih listića, neki su mislili da je to njihovo uništavanje, ali kada se uđe u njihovu strukturu ima jako puno onih koji su čisti: nitko ih nije uništavao. Jednostavno, čist papir na kojem su ljudi poslali poruku: nemam za koga glasati. Iako je takvih 4 do 5 posto, to je ogroman postotak i šalje nam poruku. Možemo kazati da je to jedan dio onih koji do sada nisu izlazili na izbore, sada su izašli i kazali su: nemam za koga glasati. To je priča za sebe”, naveo je Čović dodavši kako treba biti zadovoljan izlaznošću “jer moramo znati u kojim uvjetima su organizirani ovi izbori”.
Istakao je da je siguran da su ekonomski, socijalni, politički, sigurnosni aspekt malo koga motivirali da izađe na izbore.
“S druge strane logično bi bilo da upravo takvo raspoloženje motivira ljude da nešto mijenjaju. Sad se postavlja pitanje da li među ovih stotinjak listi, neovisnih kandidata, koalicija, političkih stranaka se ne može naći baš nitko: osim toga imamo preferencijalni sustav – otvorene liste – koliko god one bile loše ili dobre, netko će kazati da su odraz procesa demokratizacije u društvu, ali opet su ostavile mogućnost da nekoga prepoznate među silnim kandidatima”, cijeni Čović.
Prema njegovom mišljenju, izborno zakonodavstvo BiH je “nakaradno, protuustavno, diskriminirajuće po više osnova”.
Smatra da se otvorene izborne liste zloupotrebljavaju i da je Izborni zakon potrebno mijenjati.
“To treba staviti u okvire malo drugačijeg zakonskog rješenja. Pogledajte kako se igramo s izborom nacionalnosti, zato nam ne treba velika znanost da vidimo kako se ljudi predstavljaju na jednim izborima, kao predstavnici jednog naroda, a na drugim, predstavnicima drugih naroda ili ostalih ili kako već hoće. Moj prijedlog je da se vratimo potpuno zatvorenim listama. Mada će netko kazati da je to vraćanje unatrag, ja mislim da je to put unaprijed. Za zatvorene liste treba postaviti vrlo jasne kriterije i s aspekta multietničnosti, manje zastupljenog spola, Ako imate to tako zajamčeno onda ćete imati polovicu dama u odnosu na džentlmene i u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti”, navodi Čović.
Lokalni izbori
Drugi odnos, navodi Čović, je koji mi imamo: onaj koji se vezao za popis stanovništva iz 1991. godine, “pa smo kazali da predstavnici sva tri naroda i drugih koji se tako ne izjašnjavaju moraju biti u svakoj županiji”.
“Kada pogledate imena ljudi koji su prošli u županijskoj skupštini iz kojih se bira Dom naroda Parlamenta FBiH – kako ćete vi birati jednog Hrvata iz Goražda, ako znamo da ga tamo nema ili imate sredina gdje uopće nije prošao predstavnik drugog naroda ili ostalih, nacionalnih manjina. Uzmite primjer Tuzle gdje nije prošao niti jedan Hrvat u županijsku skupštinu što je u najmanju ruku čudno. Da imate malo drugačiji Izborni zakon, izborni prag koji bi trebao biti 5 posto, da izbjegnete ove stotine i stotine stranaka, time bi se izbjeglo ovo silno inženjerstvo, trgovine prije i nakon izbora nekih malih stranaka”, naveo je Čović.
Dodaje kako je “nužda ono što je vezano za Ustavni sud BiH – rješenje pitanja Statuta Grada Mostara, odluka Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u slučaju Sejdić – Finci, ali i svi ostali koji su kasnije išli s aplikacijama i odlukama koje su već donesene i one se tiču Predsjedništva BiH i Doma naroda PS BiH”.
“To je suština i bit izbora u BiH i onih koji se ne izjašnjavaju kao konstitutivni narodi. Nikada više sebe ne smijemo dovesti u poziciju da kažemo da idemo u izbore, a da nas netko izvana pita zašto ne uvažavamo institucije, a želimo se priključiti EU, a Sud u Strasbourgu je dio toga”, ocijenio je Čović dodavši kako je i ovaj put bilo “pokušaja inženjeringa, prelijevanja glasova, odnosno organiziranog pokušaja biranja drugom”.
“To su te devijacije koje ćemo sasvim je sigurno naredne godine ostaviti iza sebe i u lokalne izbore idemo sa sasvim novim zakonskim rješenjima koji možda neće biti savršen, ali mnogo, mnogo bolji nego ovaj što sada imamo. Mislim kako ćemo tada uspješno i kvalitetno zaštititi Bosnu i Hercegovinu i njenu strukturu – da znamo da postoje tri naroda, nacionalne manjine i građani koji ne žele da se izjašnjavaju ni kao jedni ni drugi i da za sve njih ima prostora ako taj Izborni zakon napravimo na jedan primjeren način. Eksperiment koji je napravljen 2001. mislim da je već davno potrošen kao takav”, ocijenio je Čović. /AA/HMS/
