''Projekt Južne plinske interkonekcije od strateškog je značaja kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu. Naravno, čim se spomene Rusija, logično je da će za cijelu priču biti zainteresirana američka administracija. No, ono što je uradio američki veleposlanik u BiH, Michael Murphy, malo je tko mogao očekivati jer je na razgovor pozvao skoro sve parlamentarne stranke u FBiH – osim najjače hrvatske stranke, HDZ-a BiH'', rekao je predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović za Dnevnik RTV Herceg-Bosne.
Odgovarajući na pitanje kako je on osobno doživio potez američkog veleposlanika Murphyja, Čović je kazao da predugo traje u politici da bi bilo što od toga doživio osobno.
“Mislim da smo više puta razmijenili razmišljanja, ja i gospodin Murphy, o političkim situacijama, o odnosima u Bosni I Hercegovini, energetskoj situaciji i izazovima plinske krize koja je bila u vrijeme agresije Rusije na Ukrajinu”, rekao je Čović dodavši da je više puta s Murphyjem razgovarao i o Južnoj interkonekciji te je taj projekt naznačio kao strateški za hrvatski narod i za BiH.
Uvažiti interes ŽZH, HBŽ i HNŽ
Predsjednik HDZ-a BiH kazao je da mu je drago da još netko ima strateški interes prema tom projektu te da će se onda ti interesi poklopiti. Čović je posebno kazao da se nikako ne smiju zanemariti interesi područja kroz koja prolazi taj plinovod; Županije Zapadnohercegovačke, Herceg-bosanske županije te Hercegovačko-neretvanske županija te da se po tom pitanju mora naći sklad.
O pitanju Južne plinske interkonekcije danas je u Banjoj Luci govorio i hrvatski premijer Andrej Plenković. On je poručio da bez Republike Hrvatske nema ni ovog projekta te da u budućoj kompaniji, koja će upravljati ovim projektom, na adekvatan način moraju biti zastupljeni I Hrvati kao konstitutivan narod.
''Mislim da je američki veleposlanik poslao poruku svima. Mi smo svi međusobno razgovarali više puta u posljednjih godinu dana, kazao je Čović naglasivši da se po tome pitanju više puta konzultirao s predsjednikom Vlade RH, te nadležnima u Hrvatskoj koji se bave tim pitanjem.
Ove stvari se ne "guraju"
Čović je kazao da je sada evidentno došlo do nekakve “vremenske krize” kada nešto treba “progurati”.
''Ove se stvari ne “guraju”. Ove stvari treba dogovoriti i u jednom protočnom ambijentu većina koje se mogu napraviti. Ovo je strateški projekt za FBiH i za BiH. Dobivamo drugi pravac opskrbe ovim energentom koji je za Hercegovinu jedna novina, istaknuo je Čović te naglasio da će nastati problem ako se sve ne dogovori do u detalje jer se radi o složenom projektu između dvije države.
Predsjednik HDZ-a BiH podsjetio je da će se zbog toga morati potpisati i sporazum između BiH i Hrvatske te da se o ovom projektu ne može pitati samo jedan parlamentarni dom.
''Nije to samo jedna vlada i jedan dom koji može ovakvom prisilom nešto izglasati. Mi moramo ostati dostojanstveni i s vrlo jasnom odgovornošću prema svakom žitelju u BiH i ja prema svom hrvatskom narodu. Svakako ćemo naći rješenje za ovo pitanje, ali ćemo morati koristiti instrumente demokratske države, a nikako nekakav drugi pristup prisile'', istaknuo je Čović.
Upitan bi li u slučaju da predstavnici Trojke preglasaju HDZ BiH po ovom pitanju to automatski značilo kraj partnerstva, Čović je kazao da oni do sada odnos nisu bazirali na tome da je netko nekoga preglasao ili nije preglasao.
“Mislim da smo mi to do sada iskusili u Vijeću ministara barem deset puta, u Parlamentu, u Domu Naroda... U Federaciji smo se do sada trudili da pokušamo tu tanku većinu iskoristiti da sve odluke donosimo jednoglasno kroz Vladu FBiH. Uvjeren sam da ćemo i ovu odluku kroz Vladu FBiH donijeti jednoglasno da bi ona išla u Zastupnički dom, a potom i u Dom naroda”, kazao je Čović dodajući da će se to dogoditi bez obzira na to što netko danas pod pritiskom ili opčinjenošću možda drugačije razmišlja.
Odgovarajući na pitanje kako je on osobno doživio potez američkog veleposlanika Murphyja, Čović je kazao da predugo traje u politici da bi bilo što od toga doživio osobno.
“Mislim da smo više puta razmijenili razmišljanja, ja i gospodin Murphy, o političkim situacijama, o odnosima u Bosni I Hercegovini, energetskoj situaciji i izazovima plinske krize koja je bila u vrijeme agresije Rusije na Ukrajinu”, rekao je Čović dodavši da je više puta s Murphyjem razgovarao i o Južnoj interkonekciji te je taj projekt naznačio kao strateški za hrvatski narod i za BiH.
Uvažiti interes ŽZH, HBŽ i HNŽ
Predsjednik HDZ-a BiH kazao je da mu je drago da još netko ima strateški interes prema tom projektu te da će se onda ti interesi poklopiti. Čović je posebno kazao da se nikako ne smiju zanemariti interesi područja kroz koja prolazi taj plinovod; Županije Zapadnohercegovačke, Herceg-bosanske županije te Hercegovačko-neretvanske županija te da se po tom pitanju mora naći sklad.
O pitanju Južne plinske interkonekcije danas je u Banjoj Luci govorio i hrvatski premijer Andrej Plenković. On je poručio da bez Republike Hrvatske nema ni ovog projekta te da u budućoj kompaniji, koja će upravljati ovim projektom, na adekvatan način moraju biti zastupljeni I Hrvati kao konstitutivan narod.
''Mislim da je američki veleposlanik poslao poruku svima. Mi smo svi međusobno razgovarali više puta u posljednjih godinu dana, kazao je Čović naglasivši da se po tome pitanju više puta konzultirao s predsjednikom Vlade RH, te nadležnima u Hrvatskoj koji se bave tim pitanjem.
Ove stvari se ne "guraju"
Čović je kazao da je sada evidentno došlo do nekakve “vremenske krize” kada nešto treba “progurati”.
''Ove se stvari ne “guraju”. Ove stvari treba dogovoriti i u jednom protočnom ambijentu većina koje se mogu napraviti. Ovo je strateški projekt za FBiH i za BiH. Dobivamo drugi pravac opskrbe ovim energentom koji je za Hercegovinu jedna novina, istaknuo je Čović te naglasio da će nastati problem ako se sve ne dogovori do u detalje jer se radi o složenom projektu između dvije države.
Predsjednik HDZ-a BiH podsjetio je da će se zbog toga morati potpisati i sporazum između BiH i Hrvatske te da se o ovom projektu ne može pitati samo jedan parlamentarni dom.
''Nije to samo jedna vlada i jedan dom koji može ovakvom prisilom nešto izglasati. Mi moramo ostati dostojanstveni i s vrlo jasnom odgovornošću prema svakom žitelju u BiH i ja prema svom hrvatskom narodu. Svakako ćemo naći rješenje za ovo pitanje, ali ćemo morati koristiti instrumente demokratske države, a nikako nekakav drugi pristup prisile'', istaknuo je Čović.
Upitan bi li u slučaju da predstavnici Trojke preglasaju HDZ BiH po ovom pitanju to automatski značilo kraj partnerstva, Čović je kazao da oni do sada odnos nisu bazirali na tome da je netko nekoga preglasao ili nije preglasao.
“Mislim da smo mi to do sada iskusili u Vijeću ministara barem deset puta, u Parlamentu, u Domu Naroda... U Federaciji smo se do sada trudili da pokušamo tu tanku većinu iskoristiti da sve odluke donosimo jednoglasno kroz Vladu FBiH. Uvjeren sam da ćemo i ovu odluku kroz Vladu FBiH donijeti jednoglasno da bi ona išla u Zastupnički dom, a potom i u Dom naroda”, kazao je Čović dodajući da će se to dogoditi bez obzira na to što netko danas pod pritiskom ili opčinjenošću možda drugačije razmišlja.
