Predsjedatelj Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović smatra da se pitanje izgradnje Pelješkog mosta iz završne faze svjesno nastoji vratiti na početak kako bi se dodatno zakomplicirali odnosi Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj i Europskoj uniji.
''Evidentno su u pozadini određeni partikularni interesi koji imaju za cilj političko pozicioniranje za predstojeće izbore. Ne vidim u tome opće interese Bosne i Hercegovine, niti problem Bosne i Hercegovine kao države - budući da je samo jedna stranka - post factum, iznijela određene zadrške. To nije stav države BiH. Ja bih ovo nazvao pokušajima da se u našem Neumu ponovno aktualiziraju teme kao što su izgradnja luke, skladište ukapljenog plina i željeznice. To neće proći. Radi se o bezuspješnoj, od prije dobro poznatoj inicijativi, jednog dijela krajnje nacionalističkih probošnjačkih strategija da se od jednog ekološki čistog prostora, turistički predodređenog, kao i jedinog izlaza naše domovine na more, napravi nešto sasvim drugo'', izjavio je Čović u intervjuu za Večernji list.
Po njegovim riječima, projekt Pelješkog mosta nije nacionalni projekt RH već strateški regionalni projekt EU-a.
Govoreći o najavljenim posjetima hrvatske predsjednice i srbijanskog predsjednika Bosni i Hercegovini Čović je kazao kako je ''dogovor da oni budu krajem ovoga mjeseca ili tijekom rujna“. Nakon toga moguće je, kaže, razgovarati i o trilateralnom sastanku koji će dodatno osnažiti uzajamno partnerstvo, te dati zamah operativnom rješavanju otvorenih pitanja na razini odgovarajućih komponenti izvršne vlasti.
Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona BiH Čović navodi da je Hrvatski narodni sabor BiH ponudio prvi prijedlog izmjena izbornog zakona, ali da su spremni prihvatiti i svako drugo rješenje koje će jamčiti da jedan narod drugome ne može izabrati člana Predsjedništva BiH niti izaslanike u Dom naroda FBiH, a onda neizravno i u Dom naroda državnog parlamenta.
''Neupitna je činjenica da, ukoliko se Izborni zakon ne izmjeni, neće se moći implementirati izborni rezultati, jer se bez odredbi Izbornog zakona koje je poništio Ustavni sud ne može konstituirati federalni Dom naroda, izabrati predsjednik i dopredsjednici FBiH niti Federalna vlada, kao ni državni Dom naroda'', kazao je Čović.
Ističe kako veliki broj bošnjačkih nacionalističkih struktura, što kroz politiku, udruge, a posebno medije, zauzima agresivno-neprijateljski stav kao da su u sukobu s Hrvatima.
''Njihovi ciljevi, bojim se, usmjereni su na krajnji cilj dekonstituiranja Hrvata - koje onda sigurno vodi u njihov nestanak u BiH. Taj proces bi se okončao gašenjem županije kao nečega što je dobro za Hrvate. Istina je, međutim, da bi time Hrvati izgubili jedino uporište za konzumiranje autonomije u ključnim područjima za njihovo održanje i na koncu bi kao narod izgubili mjesto u takvoj BiH. Naravno da smo do kraja prozreli takve namjere i takvo što nećemo dopustiti, već ćemo graditi BiH i po mjeri hrvatskog naroda i glavninu problema riješiti već do idućih izbora'', kazao je Čović.
''Evidentno su u pozadini određeni partikularni interesi koji imaju za cilj političko pozicioniranje za predstojeće izbore. Ne vidim u tome opće interese Bosne i Hercegovine, niti problem Bosne i Hercegovine kao države - budući da je samo jedna stranka - post factum, iznijela određene zadrške. To nije stav države BiH. Ja bih ovo nazvao pokušajima da se u našem Neumu ponovno aktualiziraju teme kao što su izgradnja luke, skladište ukapljenog plina i željeznice. To neće proći. Radi se o bezuspješnoj, od prije dobro poznatoj inicijativi, jednog dijela krajnje nacionalističkih probošnjačkih strategija da se od jednog ekološki čistog prostora, turistički predodređenog, kao i jedinog izlaza naše domovine na more, napravi nešto sasvim drugo'', izjavio je Čović u intervjuu za Večernji list.
Po njegovim riječima, projekt Pelješkog mosta nije nacionalni projekt RH već strateški regionalni projekt EU-a.
Govoreći o najavljenim posjetima hrvatske predsjednice i srbijanskog predsjednika Bosni i Hercegovini Čović je kazao kako je ''dogovor da oni budu krajem ovoga mjeseca ili tijekom rujna“. Nakon toga moguće je, kaže, razgovarati i o trilateralnom sastanku koji će dodatno osnažiti uzajamno partnerstvo, te dati zamah operativnom rješavanju otvorenih pitanja na razini odgovarajućih komponenti izvršne vlasti.
Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona BiH Čović navodi da je Hrvatski narodni sabor BiH ponudio prvi prijedlog izmjena izbornog zakona, ali da su spremni prihvatiti i svako drugo rješenje koje će jamčiti da jedan narod drugome ne može izabrati člana Predsjedništva BiH niti izaslanike u Dom naroda FBiH, a onda neizravno i u Dom naroda državnog parlamenta.
''Neupitna je činjenica da, ukoliko se Izborni zakon ne izmjeni, neće se moći implementirati izborni rezultati, jer se bez odredbi Izbornog zakona koje je poništio Ustavni sud ne može konstituirati federalni Dom naroda, izabrati predsjednik i dopredsjednici FBiH niti Federalna vlada, kao ni državni Dom naroda'', kazao je Čović.
Ističe kako veliki broj bošnjačkih nacionalističkih struktura, što kroz politiku, udruge, a posebno medije, zauzima agresivno-neprijateljski stav kao da su u sukobu s Hrvatima.
''Njihovi ciljevi, bojim se, usmjereni su na krajnji cilj dekonstituiranja Hrvata - koje onda sigurno vodi u njihov nestanak u BiH. Taj proces bi se okončao gašenjem županije kao nečega što je dobro za Hrvate. Istina je, međutim, da bi time Hrvati izgubili jedino uporište za konzumiranje autonomije u ključnim područjima za njihovo održanje i na koncu bi kao narod izgubili mjesto u takvoj BiH. Naravno da smo do kraja prozreli takve namjere i takvo što nećemo dopustiti, već ćemo graditi BiH i po mjeri hrvatskog naroda i glavninu problema riješiti već do idućih izbora'', kazao je Čović.
