Dan državnosti Bosne i Hercegovine, kako se službeno zove dan prisjećanja na prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu 1943. godine, nije donio ništa novo. Kao i svih prethodnih godina, to je službeno praznik tek u pola države, Federaciji BiH, a kao praznik “slave” ga, zapravo, samo Bošnjaci, piše Večernji list BiH.
Hrvati i Srbi
Za Hrvate je mnogo razloga zašto manje-više ignoriraju Dan državnosti BiH, a temeljni je svakako činjenica da ono što je proklamirano na spomenutom zasjedanju ZAVNOBIH-a i što se najčešće citira kao poruka s tog skupa – jednakopravnost triju konstitutivnih naroda u BiH - danas u praksi ne postoji i obilato ga krše upravo oni koji se najviše kunu u “tekovine ZAVNOBiH-a”.
Hrvatska konstitutivnost u BiH ozbiljno je narušena, a kroz nelegitimni izbor njihovih predstavnika najočitije se manifestira. Dok je tomu tako, nerealno je očekivati bitno drukčiji odnos većine Hrvata prema 25. studenoga kao državnom prazniku.
S druge strane, entitet Republika Srpska potpuno odbacuje ovaj praznik iz formalnih, ali i bitnih razloga. Ističu kako nije usvojen državni zakon o blagdanima pa samim time ne vide ni osnovu da 25. studenoga bude obilježavan kao Dan državnosti BiH na teritoriju tog entiteta. Još više im smeta što, kako kažu, oni koji su se odrekli AVNOJ-a i 29. studenoga, koji se slavio kao praznik u bivšoj državi, žele zadržati ZAVNOBiH kao dokaz državnosti BiH.
“Bez AVNOJ-a nema ni ZAVNOBiH-a”, poručuju gotovo uglas političari iz RS-a.
Zato je danas u tom entitetu običan radni dan.
Kako se slavi
U Federaciji je neradni dan i obilježava se različitim skupovima. Istina, u manjem opsegu nego prethodnih godina zbog epidemioloških mjera vezanih za suzbijanje širenja koronavirusa. Poruke u povodu ovog datuma uputili su uglavnom bošnjački dužnosnici.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović poručio je da je na zasjedanju ZAVNOBiH-a 25. studenoga 1943. godine donesena odluka o obnavljanju državnosti Bosne i Hercegovine te da je potvrđen njezin multietnički karakter i ravnopravnost svih njezinih naroda i građana.
"Na temeljima antifašističke borbe, pola stoljeća poslije, u teškim okolnostima agresije BiH se izborila za svoju neovisnost i postala međunarodno priznata država, punopravna članica UN-a", poručio je Džaferović.
Podsjetio je da je prije nekoliko dana obilježeno i 25 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
"Ravnopravnost proklamirana na ZAVNOBiH-u potvrđena je i daytonskim Ustavom BiH, po kojem narodi i građani trebaju biti ravnopravni na cijelom teritoriju države. Ovaj princip, nažalost, nije primijenjen te postoji snažna diskriminacija, osobito kada su pitanju povratnička populacija i nacionalne manjine", kazao je Džaferović.
Hrvati i Srbi
Za Hrvate je mnogo razloga zašto manje-više ignoriraju Dan državnosti BiH, a temeljni je svakako činjenica da ono što je proklamirano na spomenutom zasjedanju ZAVNOBIH-a i što se najčešće citira kao poruka s tog skupa – jednakopravnost triju konstitutivnih naroda u BiH - danas u praksi ne postoji i obilato ga krše upravo oni koji se najviše kunu u “tekovine ZAVNOBiH-a”.
Hrvatska konstitutivnost u BiH ozbiljno je narušena, a kroz nelegitimni izbor njihovih predstavnika najočitije se manifestira. Dok je tomu tako, nerealno je očekivati bitno drukčiji odnos većine Hrvata prema 25. studenoga kao državnom prazniku.
S druge strane, entitet Republika Srpska potpuno odbacuje ovaj praznik iz formalnih, ali i bitnih razloga. Ističu kako nije usvojen državni zakon o blagdanima pa samim time ne vide ni osnovu da 25. studenoga bude obilježavan kao Dan državnosti BiH na teritoriju tog entiteta. Još više im smeta što, kako kažu, oni koji su se odrekli AVNOJ-a i 29. studenoga, koji se slavio kao praznik u bivšoj državi, žele zadržati ZAVNOBiH kao dokaz državnosti BiH.
“Bez AVNOJ-a nema ni ZAVNOBiH-a”, poručuju gotovo uglas političari iz RS-a.
Zato je danas u tom entitetu običan radni dan.
Kako se slavi
U Federaciji je neradni dan i obilježava se različitim skupovima. Istina, u manjem opsegu nego prethodnih godina zbog epidemioloških mjera vezanih za suzbijanje širenja koronavirusa. Poruke u povodu ovog datuma uputili su uglavnom bošnjački dužnosnici.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović poručio je da je na zasjedanju ZAVNOBiH-a 25. studenoga 1943. godine donesena odluka o obnavljanju državnosti Bosne i Hercegovine te da je potvrđen njezin multietnički karakter i ravnopravnost svih njezinih naroda i građana.
"Na temeljima antifašističke borbe, pola stoljeća poslije, u teškim okolnostima agresije BiH se izborila za svoju neovisnost i postala međunarodno priznata država, punopravna članica UN-a", poručio je Džaferović.
Podsjetio je da je prije nekoliko dana obilježeno i 25 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
"Ravnopravnost proklamirana na ZAVNOBiH-u potvrđena je i daytonskim Ustavom BiH, po kojem narodi i građani trebaju biti ravnopravni na cijelom teritoriju države. Ovaj princip, nažalost, nije primijenjen te postoji snažna diskriminacija, osobito kada su pitanju povratnička populacija i nacionalne manjine", kazao je Džaferović.
