Prije točno 14 godina 19 militanata povezanih s Al Kaidom otelo je četiri zrakoplova i provelo samoubilačke napade koji su uključivali mete u Sjedinjenim Američkim Državama. Dva zrakoplova srušila su se na popularne njujorške 'blizance', treći na zgradu Pentagona u Washintonu, a četvrti se srušio na polje u Pennsylvaniji.
Šteta nakon napada iznosila je 10 milijardi dolara.
Ali daleko najgora posljedica terorističkog čina bile su stotine izgubljenih života. Više od 2900 ljudi smrtno je stradalo, a prizori zapaljenih nebodera Svjetskog trgovinskog centra u kratkom su roku obišli i šokirali svijet.
Svijet koji se tog 11. rujna 2001. godine značajno promijenio. Tvrdnja je to s kojom se slaže i politolog i stručnjak za Bliski Istok Vedran Obućina.
'To je događaj koji je značajno promijenio svijet u kojem živimo jer nam je pokazao da više ne postoje prijetnje na koje smo naučili nego su se razvile nove asimetrične prijetnje u našoj svakodnevnici u kojoj nastaje jedan novi oblik terorizma, a taj terorizam, oblik tog terorizma je takav da jako mali broj ljudi može napraviti maksimalnu štetu', rekao je za Dnevnik.hr i objasnio kako se protiv tog terorizma ne može boriti konvencionalnim oružjem kao što je vojska.
'To je uvelo jedan novi oblik nadzora nad ljudima od strane obavještajnih agencija i strane nadzornih snaga koji su promijenili cjelokupni način življenja. Sjetimo se samo da je nastalo ministarstvo za domovinsku sigurnost, u Velikoj Britaniji gdje god da idete vas se snima na svakom koraku, jedan novi oblik nadzora koji je izravno proizašao iz napada na 'blizance'', objašnjava.
A tu je, kaže, i cjelokupna geopolitička igra koja je postavila velika pitanja oko američke uloge u svijetu.
'Znamo da su velika većina napadača bili Saudijci, Saudijska Arabija je američki najveći saveznik na Bliskom Istoku. Vidimo da očito jedan narod, da tako kažem, nije zadovoljan s takvim načinom ophođenja i dugotrajni strukturalni problemi arapskih zemalja su postali stvar cijeloga svijeta. To su problemi koji utječu na cijeli svijet', kaže Obućina.
I dr. sc. Petar Popović, predavač na dubrovačkom sveučilištu Libertas, smatra da se svijet uvelike promijenio – u društvenom, pravnom i političkom smislu.
'Ulaganje u sigurnost postalo je sastavnim dijelom društvenih struktura. Eklatantni primjer je osiguravanje zračnih luka', kaže Popović.
Međutim, dodaje, 'u ime sigurnosti i u kontekstu općeg straha, reakcija Busheve administracije koja je povela Zapad u 'Rat protiv terorizma', imala je ozbiljne pravne i političke reperkusije.
'Američko ignoriranje UN-a, tzv. 'preventivni rat', izvanzakonski pritvori u zatvoru Guantanamo Bayu, mučenja, itd. samo su pojedini elementi kršenja nekih stoljećima razvijanih međunarodnopravnih i humanitarnih načela. Takva politika jedne moćne države kao što je SAD, šalje poruku drugim velikim silama, u prvom redu Rusiji i Kini, da je kršenje međunarodnopravnih normi oportuno', objašnjava Popović i nastavlja:
'S druge strane, malim i slabim državama to je poruka da je sila kriterij pravednosti, što kod njih stvara veliko nepovjerenje. Nadalje, informatičko-tehnološki napredak pripomogao je visokoj politici da žrtvuje 'slobodu' u ime 'sigurnosti'. Patriot Act, kojim se vlastima u SAD-u daju odrješite ruke u prisluškivanju svojih građana, bila je prva stepenica u stvaranju jednog šireg projekta globalnog nadgledanja i kontrole. Danas znamo da su sigurnosne službe tzv. 'Pet očiju' (SAD, Kanada, Engleska, Novi Zeland i Australija) koristile programe kao Prizma i Project Tempora više za političku špijunažu (npr. prisluškivanje njemačke kancelarke Merkel), nego za borbu protiv terorizma. Dakle, slabljenje međunarodno pravnih normi, strah i političko nepovjerenje, te ilegalno nadgledanje građana naslijeđe su 11. rujna', zaključuje.
Opasnost od ponavljanja istog scenarija?
14 godina nakon napada teroristima, naravno, nismo uspjeli stati na kraj. Svijet tako strahuje pred militantnima Islamske države. Nalazimo se usred ere nasilja, a samo na području islamskih zemalja, između Pakistana i Nigerije, bijesni devet ratova. Izbjeglice spas traže u Europi. Godišnjice poput ove često su povod za pitanje postoji li opasnost da se scenarij isti ili sličan onome s kojim se suočila Amerika ponovi. Obućina smatra da postoji.
'Mi nismo iskorijenili takve opasnosti, mislim da se sve više povećava. Danas smo svjedoci da Al Kaida ne samo da se razvila nego se transformirala u nove skupine poput ISL-a i stvorili su međunarodnu alijansu terorista. Imamo ih svugdje. Svi teroristički napadi koji su se u međuvremenu dogodili, u Londonu, Madridu, Moskvi i svugdje drugdje izvedeni su na način koji sam upravo opisao. Vrlo mali broj ljudi koje se ne može vidjeti - jedna osoba je opasnost, dvije sustav, a tri mogu biti čitava vojska', kaže.
A u Europi se trenutno događa izgradnja zidova i ona, kaže Obućina, proturječi samoj ideji Europe kao prostora slobodnog kretanja ljudi . Napominje da među migrantima svakako ima onih koji ne misle dobro.
'To jest opasnost i mislim da je zato toliko velik stres i toliko puno se daje pažnje da se što više migranata popiše, da se što više sazna o njima i to je jedini način da se zaustavi potencijalni napad unutar njih. Ti napadi ukoliko bi došlo do njih bi bili u Velikoj Britaniji ili Njemačkoj jer su to zemlje gdje se teror najviše može vidjeti posredstvom medija', objašnjava.
Popović s druge strane smatra da opasnost od ponavljanja scenarija od prije 14 godina vrlo vjerojatno ipak ne postoji.
'Svakako da je rat protiv terorizma unutar prvih 10 godina desetkovao Al Kaidu i da je ubojstvom Bin Ladena ubijen i sam simbol borbe. Njegova dva ključna nasljednika, Anwar al-Awlaki i Adnan Ahukrijumah također su ubijeni. Još od 2002. i pojačane sigurnosti zračnog prometa, teroristima je de facto u potpunosti bilo onemogućeno izvesti još jednu akciju kao 11. rujna', objašnjava, a Al Kaida je, dodaje, tada promijenila svoju strategiju te se oslonila na ljude koji su već prebivali u SAD-u i Europi.
'Tako su nastali 'spavači' i tzv. 'domaći terorizam'. Pojavio se i trend samoprozvanih Al Kaidinih boraca koji samostalno djeluju. Npr. 'Bostonski napad', kojega su izvela dva Čečena za koje je FBI kasnije ustvrdio da nisu bili povezani niti sa jednom terorističkom grupom. Pod sigurnosnim nadzorom kakav je već na snazi, sumnjam da takve ćelije ili samoprozvani borci mogu izvesti onakvu razornu akciju kao 11. rujna', zaključuje Popović.
Terorizam u medijima
A moćno oružje u rukama terorista posljednjih su godina postali društveni mediji.
'2001. nije bilo tako puno mogućnosti niti je tada bio toliko raširen prostor s novim medijima, ali danas svakako vidimo da je ISIL najviše sposoban od svih drugih organizacija upotrijebiti medije kako bi osigurali svoj cilj, a to je širenje straha i povećavanje ideje o njihovoj snazi', kaže Obućina i napominje da su vojno zapravo jako slabi.
'Da svijet to želi riješili bi ih se vojno za najviše mjesec dana, ali i dalje će ostati druga prijetnja, ćelija ovih nekih bombaša pojedinaca što će i dalje biti velika opasnost. Oni su korištenjem filmova i cijelog audio vizualnog materijala plus korištenjem novina i medijskih kuća svakodnevno prisutni u našem životu što podiže našu psihološku spremnost da podlegnemo strahu. To im je cilj i cjelokupno to stalno bombardiranje koje vrše informacijama i prijetnjama predstavlja jedan oblik svakodnevnice danas koja 2001. nije postojala', objašnjava stručnjak.
Popović kao jednu od glavnih promjena u djelovanju terorista vidi ulaganje u ćelije 'spavača', a dodaje i još jednu značajnu promjenu do koje je došlo pojavom Islamske države 2014. godine.
'Naime, Al Kaida je vodila jihad protiv cijelog nemuslimanskog svijeta, dok Islamska država, kao danas najopasnija teroristička organizacija, isključivo je usredotočena na regiju što i samo njeno ime kaže: stvaranje sunitske države na području Iraka i Levanta. ISIL uostalom nije teroristička organizacija klasičnog tipa, nego prava vojska, što je sa žaljenjem ustvrdio zamjenik pomoćnika američkog Državnog tajnika Brett MkGurk', kaže. Prošle godine se zbog njegove brutalnosti od ISIL-a distancirala i sama Al Kaida.
'A danas, 11. rujna, na 14. godišnjicu napada na New York, bin Ladenov formalni nasljednik al-Zawahiri objavio je rat ISIL-u. Rat ove dvije organizacije, uzrokovan Al' Qaedinim odbijanjem priznavanja kalifata, svakako će kod Zapadnih sigurnosnih službi, Pentagona i po priznanju Matthewa Olsena, šefa Nacionalnog antiterorističkog centra, stvorit povoljne mogućnosti manipulacije i slabljenja dvaju organizacija', objašnjava Popović.
https://www.youtube.com/watch?v=nh28XcnpzX4
Gdje je u svemu tome Hrvatska?
I na kraju pitanje koje zanima mnoge je – gdje je u toj cijeloj priči Europa, odnosno Hrvatska.
'Europskim državama, pa moguće i Hrvatskoj, najveću će prijetnju predstavljati upravo ti samoproglašeni borci, bilo Al Kaide ili ISIL-a. To je stvarana prijetnja jer je riječ uglavnom o građanima Europe, konkretno Britanije i Francuske. Te su države u namjeri da pod svaku cijenu sruše Assadov režim u Siriji, bez prevelikog nadzora dopustili islamskim fundamentalista slobodan odlazak u Siriju i k tome ih posredno naoružavali', kaže Popović. Objašnjava kako je velik dio ljudi koji su se pridružili ondašnjim pobunjenicima u Siriji danas dio ISIL-a.
'Njihov povratak kao građana u svoje matične države je tek jedan aspekt problema. Drugi je imigrantska kriza iz Sirije, gdje se kroz narednih godinu dana računa sa 800.000 prognanika. Mogućnost infiltracije terorista prijetnja je koju službe sigurnosti moraju uzeti u razmatranje', zaključio je.
Dnevnik.hr
Šteta nakon napada iznosila je 10 milijardi dolara.
Ali daleko najgora posljedica terorističkog čina bile su stotine izgubljenih života. Više od 2900 ljudi smrtno je stradalo, a prizori zapaljenih nebodera Svjetskog trgovinskog centra u kratkom su roku obišli i šokirali svijet.
Svijet koji se tog 11. rujna 2001. godine značajno promijenio. Tvrdnja je to s kojom se slaže i politolog i stručnjak za Bliski Istok Vedran Obućina.
'To je događaj koji je značajno promijenio svijet u kojem živimo jer nam je pokazao da više ne postoje prijetnje na koje smo naučili nego su se razvile nove asimetrične prijetnje u našoj svakodnevnici u kojoj nastaje jedan novi oblik terorizma, a taj terorizam, oblik tog terorizma je takav da jako mali broj ljudi može napraviti maksimalnu štetu', rekao je za Dnevnik.hr i objasnio kako se protiv tog terorizma ne može boriti konvencionalnim oružjem kao što je vojska.
'To je uvelo jedan novi oblik nadzora nad ljudima od strane obavještajnih agencija i strane nadzornih snaga koji su promijenili cjelokupni način življenja. Sjetimo se samo da je nastalo ministarstvo za domovinsku sigurnost, u Velikoj Britaniji gdje god da idete vas se snima na svakom koraku, jedan novi oblik nadzora koji je izravno proizašao iz napada na 'blizance'', objašnjava.
A tu je, kaže, i cjelokupna geopolitička igra koja je postavila velika pitanja oko američke uloge u svijetu.
'Znamo da su velika većina napadača bili Saudijci, Saudijska Arabija je američki najveći saveznik na Bliskom Istoku. Vidimo da očito jedan narod, da tako kažem, nije zadovoljan s takvim načinom ophođenja i dugotrajni strukturalni problemi arapskih zemalja su postali stvar cijeloga svijeta. To su problemi koji utječu na cijeli svijet', kaže Obućina.
I dr. sc. Petar Popović, predavač na dubrovačkom sveučilištu Libertas, smatra da se svijet uvelike promijenio – u društvenom, pravnom i političkom smislu.
'Ulaganje u sigurnost postalo je sastavnim dijelom društvenih struktura. Eklatantni primjer je osiguravanje zračnih luka', kaže Popović.
Međutim, dodaje, 'u ime sigurnosti i u kontekstu općeg straha, reakcija Busheve administracije koja je povela Zapad u 'Rat protiv terorizma', imala je ozbiljne pravne i političke reperkusije.
'Američko ignoriranje UN-a, tzv. 'preventivni rat', izvanzakonski pritvori u zatvoru Guantanamo Bayu, mučenja, itd. samo su pojedini elementi kršenja nekih stoljećima razvijanih međunarodnopravnih i humanitarnih načela. Takva politika jedne moćne države kao što je SAD, šalje poruku drugim velikim silama, u prvom redu Rusiji i Kini, da je kršenje međunarodnopravnih normi oportuno', objašnjava Popović i nastavlja:
'S druge strane, malim i slabim državama to je poruka da je sila kriterij pravednosti, što kod njih stvara veliko nepovjerenje. Nadalje, informatičko-tehnološki napredak pripomogao je visokoj politici da žrtvuje 'slobodu' u ime 'sigurnosti'. Patriot Act, kojim se vlastima u SAD-u daju odrješite ruke u prisluškivanju svojih građana, bila je prva stepenica u stvaranju jednog šireg projekta globalnog nadgledanja i kontrole. Danas znamo da su sigurnosne službe tzv. 'Pet očiju' (SAD, Kanada, Engleska, Novi Zeland i Australija) koristile programe kao Prizma i Project Tempora više za političku špijunažu (npr. prisluškivanje njemačke kancelarke Merkel), nego za borbu protiv terorizma. Dakle, slabljenje međunarodno pravnih normi, strah i političko nepovjerenje, te ilegalno nadgledanje građana naslijeđe su 11. rujna', zaključuje.
Opasnost od ponavljanja istog scenarija?
14 godina nakon napada teroristima, naravno, nismo uspjeli stati na kraj. Svijet tako strahuje pred militantnima Islamske države. Nalazimo se usred ere nasilja, a samo na području islamskih zemalja, između Pakistana i Nigerije, bijesni devet ratova. Izbjeglice spas traže u Europi. Godišnjice poput ove često su povod za pitanje postoji li opasnost da se scenarij isti ili sličan onome s kojim se suočila Amerika ponovi. Obućina smatra da postoji.
'Mi nismo iskorijenili takve opasnosti, mislim da se sve više povećava. Danas smo svjedoci da Al Kaida ne samo da se razvila nego se transformirala u nove skupine poput ISL-a i stvorili su međunarodnu alijansu terorista. Imamo ih svugdje. Svi teroristički napadi koji su se u međuvremenu dogodili, u Londonu, Madridu, Moskvi i svugdje drugdje izvedeni su na način koji sam upravo opisao. Vrlo mali broj ljudi koje se ne može vidjeti - jedna osoba je opasnost, dvije sustav, a tri mogu biti čitava vojska', kaže.
A u Europi se trenutno događa izgradnja zidova i ona, kaže Obućina, proturječi samoj ideji Europe kao prostora slobodnog kretanja ljudi . Napominje da među migrantima svakako ima onih koji ne misle dobro.
'To jest opasnost i mislim da je zato toliko velik stres i toliko puno se daje pažnje da se što više migranata popiše, da se što više sazna o njima i to je jedini način da se zaustavi potencijalni napad unutar njih. Ti napadi ukoliko bi došlo do njih bi bili u Velikoj Britaniji ili Njemačkoj jer su to zemlje gdje se teror najviše može vidjeti posredstvom medija', objašnjava.
Popović s druge strane smatra da opasnost od ponavljanja scenarija od prije 14 godina vrlo vjerojatno ipak ne postoji.
'Svakako da je rat protiv terorizma unutar prvih 10 godina desetkovao Al Kaidu i da je ubojstvom Bin Ladena ubijen i sam simbol borbe. Njegova dva ključna nasljednika, Anwar al-Awlaki i Adnan Ahukrijumah također su ubijeni. Još od 2002. i pojačane sigurnosti zračnog prometa, teroristima je de facto u potpunosti bilo onemogućeno izvesti još jednu akciju kao 11. rujna', objašnjava, a Al Kaida je, dodaje, tada promijenila svoju strategiju te se oslonila na ljude koji su već prebivali u SAD-u i Europi.
'Tako su nastali 'spavači' i tzv. 'domaći terorizam'. Pojavio se i trend samoprozvanih Al Kaidinih boraca koji samostalno djeluju. Npr. 'Bostonski napad', kojega su izvela dva Čečena za koje je FBI kasnije ustvrdio da nisu bili povezani niti sa jednom terorističkom grupom. Pod sigurnosnim nadzorom kakav je već na snazi, sumnjam da takve ćelije ili samoprozvani borci mogu izvesti onakvu razornu akciju kao 11. rujna', zaključuje Popović.
Terorizam u medijima
A moćno oružje u rukama terorista posljednjih su godina postali društveni mediji.
'2001. nije bilo tako puno mogućnosti niti je tada bio toliko raširen prostor s novim medijima, ali danas svakako vidimo da je ISIL najviše sposoban od svih drugih organizacija upotrijebiti medije kako bi osigurali svoj cilj, a to je širenje straha i povećavanje ideje o njihovoj snazi', kaže Obućina i napominje da su vojno zapravo jako slabi.
'Da svijet to želi riješili bi ih se vojno za najviše mjesec dana, ali i dalje će ostati druga prijetnja, ćelija ovih nekih bombaša pojedinaca što će i dalje biti velika opasnost. Oni su korištenjem filmova i cijelog audio vizualnog materijala plus korištenjem novina i medijskih kuća svakodnevno prisutni u našem životu što podiže našu psihološku spremnost da podlegnemo strahu. To im je cilj i cjelokupno to stalno bombardiranje koje vrše informacijama i prijetnjama predstavlja jedan oblik svakodnevnice danas koja 2001. nije postojala', objašnjava stručnjak.
Popović kao jednu od glavnih promjena u djelovanju terorista vidi ulaganje u ćelije 'spavača', a dodaje i još jednu značajnu promjenu do koje je došlo pojavom Islamske države 2014. godine.
'Naime, Al Kaida je vodila jihad protiv cijelog nemuslimanskog svijeta, dok Islamska država, kao danas najopasnija teroristička organizacija, isključivo je usredotočena na regiju što i samo njeno ime kaže: stvaranje sunitske države na području Iraka i Levanta. ISIL uostalom nije teroristička organizacija klasičnog tipa, nego prava vojska, što je sa žaljenjem ustvrdio zamjenik pomoćnika američkog Državnog tajnika Brett MkGurk', kaže. Prošle godine se zbog njegove brutalnosti od ISIL-a distancirala i sama Al Kaida.
'A danas, 11. rujna, na 14. godišnjicu napada na New York, bin Ladenov formalni nasljednik al-Zawahiri objavio je rat ISIL-u. Rat ove dvije organizacije, uzrokovan Al' Qaedinim odbijanjem priznavanja kalifata, svakako će kod Zapadnih sigurnosnih službi, Pentagona i po priznanju Matthewa Olsena, šefa Nacionalnog antiterorističkog centra, stvorit povoljne mogućnosti manipulacije i slabljenja dvaju organizacija', objašnjava Popović.
https://www.youtube.com/watch?v=nh28XcnpzX4
Gdje je u svemu tome Hrvatska?
I na kraju pitanje koje zanima mnoge je – gdje je u toj cijeloj priči Europa, odnosno Hrvatska.
'Europskim državama, pa moguće i Hrvatskoj, najveću će prijetnju predstavljati upravo ti samoproglašeni borci, bilo Al Kaide ili ISIL-a. To je stvarana prijetnja jer je riječ uglavnom o građanima Europe, konkretno Britanije i Francuske. Te su države u namjeri da pod svaku cijenu sruše Assadov režim u Siriji, bez prevelikog nadzora dopustili islamskim fundamentalista slobodan odlazak u Siriju i k tome ih posredno naoružavali', kaže Popović. Objašnjava kako je velik dio ljudi koji su se pridružili ondašnjim pobunjenicima u Siriji danas dio ISIL-a.
'Njihov povratak kao građana u svoje matične države je tek jedan aspekt problema. Drugi je imigrantska kriza iz Sirije, gdje se kroz narednih godinu dana računa sa 800.000 prognanika. Mogućnost infiltracije terorista prijetnja je koju službe sigurnosti moraju uzeti u razmatranje', zaključio je.
Dnevnik.hr
