Sjedinjene Američke Države spremne su se proaktivnije uključiti u događaje u BiH i udvostručiti svoje napore općenito na čitavom Balkanu, neke su od izjava koje su se čule tijekom nedavne rasprave u američkom Kongresu.
Svi govornici – među kojima su bili i Hoyt Yee, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Johna Kerryja, bivši veleposlanik SAD-a u NATO savezu Kurt Volker, nova-stara eurozastupnica Tanja Fajon koja je godinama u odborima Europskog parlamenta zadužena za zapadni Balkan te Benjamin L. Cardin kao predsjedatelj Povjerenstva za sigurnost i suradnju u Europi – ponovili su kako je BiH, zbog daytonskog ustavnog uređenja, korumpiranih političkih elita koje se brinu samo za vlastite uskostranačke i privatne interese i kojima ovakvo uređenje jedino odgovara, zemlja koja je zaglavila u jednom mjestu i u kojoj bi se mogao dogoditi katastrofalni neuspjeh.
- Razlog su nefunkcionalni ustavni aranžmani koji su nastali Daytonskim mirovnim sporazumom od prije gotovo 20 godina. Dayton danas sprječava kretanje BiH naprijed i učvršćuje kako etničke podjele, tako i položaj političkih struktura koje jednostavno ne mogu i ne žele pokrenuti stvari prema naprijed – ocijenio je tako veleposlanik Volker. Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Yee ocijenio je kako su “građani BiH frustrirani političarima koji služe samo svojim interesima, frustrirani lošom vlasti i lošim ekonomskim uvjetima” te ukazao na “potrebu da međunarodna zajednica revidira svoj aranžman u BiH”, naglasivši kako se “razina korupcije u BiH više ne može tolerirati”.
- Šira promjena ustavnog poretka u BiH ne smije doći izvana, nego iz same zemlje. EU i SAD trebaju iskoristiti predstojeće izbore u BiH kako bi razvili novi, jedinstven pristup, uz jasnu poruku kakve strukturalne reforme se moraju provesti – istaknula je eurozastupnica Fajon.
Združene snage SAD-a i EU-a
Iako tu ideju u svojim izjavama često odbacuju i europski i američki dužnosnici, tijekom rasprave u američkom Kongresu moglo se tako čuti i kako će se nakon izbora sigurno nastaviti/organizirati pregovori o ustavnim promjenama pod međunarodnim pokroviteljstvom. Veleposlanik Volkner je tako, govoreći u američkom Kongresu, istaknuo kako sadašnje ustavno uređenje “samo nagrađuje političare koji imaju svoje uskostranačke i uskoetničke interese i ‘dnevne redove’.
- Odavno je došlo vrijeme za započinjanje pregovora o Daytonu 2 i o novim aranžmanima vlade. O tome se mogu dogovoriti samo građani BiH. No, o tome se treba razgovarati u kontekstu transatlantskog okvira koji će predvoditi SAD i EU – kazao je tako ovaj bivši američki veleposlanik u NATO-u. Amerikanci su, sudeći po ovoj raspravi, izuzetno zabrinuti razvojem situacije na zapadnom Balkanu, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu. Opći zaključak kreatora američke politike je kako je Ukrajina zapravo lekcija o tome što bi se moglo kod nas dogoditi te se trenutačno radi na proaktivnijoj politici i udvostručenju napora na Balkanu, posebno u BiH kao najnestabilnijoj zemlji regije u kojoj se stanje iz mjeseca u mjesec samo dodatno pogoršava.
Neviđena korupcija
Hoyt Yee, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Johna Kerryja, tako ocjenjuje da su napreci i pozitivan razvoj događaja, kakvi-takvi, rezultat neprekidnog američkog angažmana i pomoći. Napomenuo je kako je SAD samo u posljednje dvije godine osigurao 315 milijuna dolara pomoći te dodao kako je američki aranžman u regiji koji traje dulje od 20 godina ustvari “izraz želje Washingtona podržati težnje zemalja zapadnog Balkana za integracijom u euroatlantsku zajednicu”. Bilo kako bilo, Yee je priznao i kako je SAD “duboko razočaran” neispunjavanjem osnovnih uvjeta potrebnih BiH kako bi se pokrenula prema EU-u i NATO-u. Ne imenujući nikog izravno, sugerirao je kako su ključne političke stranke, koje su na vlasti posljednje desetljeće i dulje, glavni krivci jer do dan-danas nisu dogovorili “novu ustavnu formulu” i ispunili odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” kao ključni korak prema EU-u te pitanje vojne (i državne) imovine kao ključni korak prema članstvu u NATO-u usprkos brojnim pozivima i naporima međunarodne zajednice.
- Prosvjedi koji su se proširili Bosnom su izraz frustracije građana političarima koji služe samo svojim interesima, građana koji su frustrirani lošom vladavinom i lošim ekonomskim uvjetima. Ovi prosvjedi podcrtavaju potrebu da međunarodna zajednica revidira svoj angažman u BiH i razmotri bi li bio moguć drukčiji pristup rješenju problema. Sve bh. glasače pozivamo da svoju frustraciju izraze na novim izborima u listopadu i glasuju za političke lidere koji će se ozbiljno posvetiti rješenju političke krize – kazao je Yee, istaknuvši kako se “razina korupcije u BiH više ne može tolerirati”.
Mračne snage u BiH
Bivši veleposlanik SAD-a u NATO savezu Kurt Volker je kazao da je, kao i u Ukrajini, međunarodna zajednica “svjedok kako i na zapadnom Balkanu mračnije snage popunjavaju praznine” te da, kao i u Ukrajini danas, i na zapadnom Balkanu postoji rizik katastrofalnog neuspjeha, usprkos progresu koji je do sad učinjen. Ocijenio je kako “trebamo podržati nastavak prosvjeda” te istaknuo kako na takozvanim bh. liderima leži odgovornost i da oni moraju mnogo bolje i više služiti narodu.
- Odgovornost leži i na međunarodnoj zajednici. Moramo pomoći građanima BiH prevladati određene ostavštine Daytonskoga mirovnog sporazuma koji je uspostavio neučinkovitu vladajuću strukturu. Ako svi zajedno budemo radili na tome, BiH može postići veliki napredak. BiH već nekoliko godina stoji u mjestu – kazao je veleposlanik Voker. Članica Europskog parlamenta iz Slovenije Tanja Fajon naglasila je, pak, da je ekonomska, politička i socijalna situacija u BiH izuzetno zabrinjavajuća i da zahtijeva “hitnu akciju međunarodne zajednice”.
- Šira promjena ustavnog poretka u BiH ne smije doći izvana, nego iz same zemlje. EU i SAD trebaju iskoristiti predstojeće izbore u BiH kako bi razvili novi, jedinstven pristup, uz jasnu poruku BiH kakve strukturalne reforme mora provesti kako bi se pridružila euroatlantskoj zajednici – zaključila je Fajon.
Suzbijanje ruskog i islamskog utjecaja
Amerikanci, očito, nisu ostali nijemi ni na prosvjede u BiH iz veljače kao ni na poplave koje su opustošile BiH i Srbiju. Kad se tomu doda i ruski ekonomsko-politički interes, posebno imajući u vidu ukrajinsku krizu, ali i utjecaje arapskih zemalja ili sve manje sekularne i sve više islamske Turske, Washington i Bruxelles su se naprosto morali “trznuti”, ekonomski i politički pomoći regiji te biti pokretač fundamentalnih promjena. U tom kontekstu može se gledati i ova rasprava u Kongresu SAD-a, ali i konferencija koju sad u četvrtak organizira praktično šefica EU-a, njemačka kancelarka Angela Merkel. I SAD i EU napokon su shvatili kako će morati više uložiti i političkog pritiska i novca kako bi stabilizirali našu regiju.
Dnevni list
Svi govornici – među kojima su bili i Hoyt Yee, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Johna Kerryja, bivši veleposlanik SAD-a u NATO savezu Kurt Volker, nova-stara eurozastupnica Tanja Fajon koja je godinama u odborima Europskog parlamenta zadužena za zapadni Balkan te Benjamin L. Cardin kao predsjedatelj Povjerenstva za sigurnost i suradnju u Europi – ponovili su kako je BiH, zbog daytonskog ustavnog uređenja, korumpiranih političkih elita koje se brinu samo za vlastite uskostranačke i privatne interese i kojima ovakvo uređenje jedino odgovara, zemlja koja je zaglavila u jednom mjestu i u kojoj bi se mogao dogoditi katastrofalni neuspjeh.
- Razlog su nefunkcionalni ustavni aranžmani koji su nastali Daytonskim mirovnim sporazumom od prije gotovo 20 godina. Dayton danas sprječava kretanje BiH naprijed i učvršćuje kako etničke podjele, tako i položaj političkih struktura koje jednostavno ne mogu i ne žele pokrenuti stvari prema naprijed – ocijenio je tako veleposlanik Volker. Zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Yee ocijenio je kako su “građani BiH frustrirani političarima koji služe samo svojim interesima, frustrirani lošom vlasti i lošim ekonomskim uvjetima” te ukazao na “potrebu da međunarodna zajednica revidira svoj aranžman u BiH”, naglasivši kako se “razina korupcije u BiH više ne može tolerirati”.
- Šira promjena ustavnog poretka u BiH ne smije doći izvana, nego iz same zemlje. EU i SAD trebaju iskoristiti predstojeće izbore u BiH kako bi razvili novi, jedinstven pristup, uz jasnu poruku kakve strukturalne reforme se moraju provesti – istaknula je eurozastupnica Fajon.
Združene snage SAD-a i EU-a
Iako tu ideju u svojim izjavama često odbacuju i europski i američki dužnosnici, tijekom rasprave u američkom Kongresu moglo se tako čuti i kako će se nakon izbora sigurno nastaviti/organizirati pregovori o ustavnim promjenama pod međunarodnim pokroviteljstvom. Veleposlanik Volkner je tako, govoreći u američkom Kongresu, istaknuo kako sadašnje ustavno uređenje “samo nagrađuje političare koji imaju svoje uskostranačke i uskoetničke interese i ‘dnevne redove’.
- Odavno je došlo vrijeme za započinjanje pregovora o Daytonu 2 i o novim aranžmanima vlade. O tome se mogu dogovoriti samo građani BiH. No, o tome se treba razgovarati u kontekstu transatlantskog okvira koji će predvoditi SAD i EU – kazao je tako ovaj bivši američki veleposlanik u NATO-u. Amerikanci su, sudeći po ovoj raspravi, izuzetno zabrinuti razvojem situacije na zapadnom Balkanu, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu. Opći zaključak kreatora američke politike je kako je Ukrajina zapravo lekcija o tome što bi se moglo kod nas dogoditi te se trenutačno radi na proaktivnijoj politici i udvostručenju napora na Balkanu, posebno u BiH kao najnestabilnijoj zemlji regije u kojoj se stanje iz mjeseca u mjesec samo dodatno pogoršava.
Neviđena korupcija
Hoyt Yee, zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Johna Kerryja, tako ocjenjuje da su napreci i pozitivan razvoj događaja, kakvi-takvi, rezultat neprekidnog američkog angažmana i pomoći. Napomenuo je kako je SAD samo u posljednje dvije godine osigurao 315 milijuna dolara pomoći te dodao kako je američki aranžman u regiji koji traje dulje od 20 godina ustvari “izraz želje Washingtona podržati težnje zemalja zapadnog Balkana za integracijom u euroatlantsku zajednicu”. Bilo kako bilo, Yee je priznao i kako je SAD “duboko razočaran” neispunjavanjem osnovnih uvjeta potrebnih BiH kako bi se pokrenula prema EU-u i NATO-u. Ne imenujući nikog izravno, sugerirao je kako su ključne političke stranke, koje su na vlasti posljednje desetljeće i dulje, glavni krivci jer do dan-danas nisu dogovorili “novu ustavnu formulu” i ispunili odluku Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Sejdić-Finci” kao ključni korak prema EU-u te pitanje vojne (i državne) imovine kao ključni korak prema članstvu u NATO-u usprkos brojnim pozivima i naporima međunarodne zajednice.
- Prosvjedi koji su se proširili Bosnom su izraz frustracije građana političarima koji služe samo svojim interesima, građana koji su frustrirani lošom vladavinom i lošim ekonomskim uvjetima. Ovi prosvjedi podcrtavaju potrebu da međunarodna zajednica revidira svoj angažman u BiH i razmotri bi li bio moguć drukčiji pristup rješenju problema. Sve bh. glasače pozivamo da svoju frustraciju izraze na novim izborima u listopadu i glasuju za političke lidere koji će se ozbiljno posvetiti rješenju političke krize – kazao je Yee, istaknuvši kako se “razina korupcije u BiH više ne može tolerirati”.
Mračne snage u BiH
Bivši veleposlanik SAD-a u NATO savezu Kurt Volker je kazao da je, kao i u Ukrajini, međunarodna zajednica “svjedok kako i na zapadnom Balkanu mračnije snage popunjavaju praznine” te da, kao i u Ukrajini danas, i na zapadnom Balkanu postoji rizik katastrofalnog neuspjeha, usprkos progresu koji je do sad učinjen. Ocijenio je kako “trebamo podržati nastavak prosvjeda” te istaknuo kako na takozvanim bh. liderima leži odgovornost i da oni moraju mnogo bolje i više služiti narodu.
- Odgovornost leži i na međunarodnoj zajednici. Moramo pomoći građanima BiH prevladati određene ostavštine Daytonskoga mirovnog sporazuma koji je uspostavio neučinkovitu vladajuću strukturu. Ako svi zajedno budemo radili na tome, BiH može postići veliki napredak. BiH već nekoliko godina stoji u mjestu – kazao je veleposlanik Voker. Članica Europskog parlamenta iz Slovenije Tanja Fajon naglasila je, pak, da je ekonomska, politička i socijalna situacija u BiH izuzetno zabrinjavajuća i da zahtijeva “hitnu akciju međunarodne zajednice”.
- Šira promjena ustavnog poretka u BiH ne smije doći izvana, nego iz same zemlje. EU i SAD trebaju iskoristiti predstojeće izbore u BiH kako bi razvili novi, jedinstven pristup, uz jasnu poruku BiH kakve strukturalne reforme mora provesti kako bi se pridružila euroatlantskoj zajednici – zaključila je Fajon.
Suzbijanje ruskog i islamskog utjecaja
Amerikanci, očito, nisu ostali nijemi ni na prosvjede u BiH iz veljače kao ni na poplave koje su opustošile BiH i Srbiju. Kad se tomu doda i ruski ekonomsko-politički interes, posebno imajući u vidu ukrajinsku krizu, ali i utjecaje arapskih zemalja ili sve manje sekularne i sve više islamske Turske, Washington i Bruxelles su se naprosto morali “trznuti”, ekonomski i politički pomoći regiji te biti pokretač fundamentalnih promjena. U tom kontekstu može se gledati i ova rasprava u Kongresu SAD-a, ali i konferencija koju sad u četvrtak organizira praktično šefica EU-a, njemačka kancelarka Angela Merkel. I SAD i EU napokon su shvatili kako će morati više uložiti i političkog pritiska i novca kako bi stabilizirali našu regiju.
Dnevni list
