Srbijansko tužiteljstvo donijelo je naredbu o pokretanju istrage protiv Arkanove garde, potvrdio je gojučerašnji glavni tužitelj za ratne zločine Srbije Vladimir Vukčević prije nekoliko dana u izjavi za jednu televiziju, objavio je Dnevni avaz.
I osnivačica Fonda za humanitarno pravo Natašu Kandić, koja se dugo bavi istraživanjem ratnih zločina u Bijeljini, je potvrdila da je tužiteljstvo u Srbiji pokrenulo istražne radnje protiv pripadnika Arkanove garde, ali, kako kaže, na osnovu kaznene prijave koju je podnijela obitelj Ajše Šabanović, žene koja je žrtva zločina na fotografiji Rona Haviva.
Noga nad mrtvom ženom
Naime, fotografija poznatog ratnog fotoreportera napravljena je 1. travnja 1992. godine u Bijeljini, na kojoj se vidi vojnik zloglasne Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana kako nogom udara mrtvo tijelo starije žene na ulici.
''Kćerka Ajše Šabanović podnijela je kaznenu prijavu nadležnom tužitelju Milanu Petroviću. Nije, dakle, ovo tužiteljstvo ništa samo iniciralo. Zapravo, ovaj predmet trebao im je biti prioritet. Ovo nije samo pitanje kaznene odgovornosti nego je ovo etičko pitanje. Noga nad mrtvom ženom, tijela ostavljena dva dana na ulici... To je strašno poniženje za ovu obitelj'', kazala je Kandić za Dnevni avaz.
Istaknula je kako je bilo očekivano da se ovaj predmet okonča prije deset godina, pogotovo jer se fotografija koja je obišla cijeli svijet nalazila i na nekoliko izložbi usred Beograda.
Fotografije koje su obišle svijet
''Ja sam kćerku Ajše Šabanović upoznala prije petnaestak godina. Ona se tada jako plašila da bilo što pokrene. Međutim, prošlo je vrijeme. Ona se danas osjeća sigurnije, ne živi na ovim prostorima, te je podnijela kaznenu prijavu. Sada, ako je Vukčević već rekao da su započeli istragu, onda se to mora završiti. Jeste kasno i neprimjereno, ali obitelji je važno da se ovo rasvijetli, da ta fotografija dobije sadržaj'', rekla je je Kandić.
Avaz navodi kako su pripadnici Arkanove Srpske dobrovoljačke garde, ''Beli orlovi'' i druge paravojne formacije u Bijeljini samo u prva četiri dana u travnju 1992., kada je i nastala Havivova fotografija, ubili najmanje 100 civila. Dva desetljeća kasnije, navodi Avaz, još nitko nije odgovarao za zločine u gradu iz kojeg je protjerano oko 10.000 Bošnjaka.
Inače, Haviv je autor brojnih ratnih fotografija iz BiH i Hrvatske koje su obišle svijet. Među njima najpoznatija je, uz fotografiju vojnika koji udara mrtvo tijelo žene, i ona Arkana s mladunčem tigra.Protiv Arkana je 1999. godine u Haagu podignuta optužnica za ratne zločine, ali je dosje zatvoren nakon što je on ubijen 15. siječnja 2000. u Beogradu.
Arkan i tigar
U jednom od intervjua je govorio o susretu s Arkanom i stravičnim prizorima koje je zabilježio. Haviv je u to vrijeme radio s jednom fotoreporterkom, Alexandrom Boulat, navodi se u priči o ovom fotografu na portalu sarajevskog Mediacentra.
''Alex je bila prelijepa i veoma šarmantna i pitali smo [Arkana] možemo li napraviti njegov portret'', prisjeća se on. ''Rekao je svojim ljudima da stave maske, popeli su se na tenk, on je stao ispred tenka i netko mu je dodao živo [mladunče] tigra, te smo mi napravili tu sliku''.
''Arkan je tu sliku obožavao'', prisjetio se Haviv, kome je ona omogućila pristup Tigrovima. Haviv je sljedeći put sreo Arkana u Bijeljini gdje ga je podsjetio da je on napravio onu sliku s tigrom.
''Zatražio sam njegovu dozvolu da idem s njim i njegovom jedinicom dok, prema njegovim riječima, čiste grad od muslimanskih fundamentalista'', svjedoči Hahiv i dodaje kako je Arkan pristao i ta će odluka imati dubokosežne posljedice i za njega i za Haviva.
Tekst opisuje i kako je nastala fotografija, koja bi mogla dobiti sudski epilog.
Bosna i PTSP
''Shvatio sam, iako sam imao nekoliko slika žrtava, da mi je potreban čvrst dokaz da su to uradili ovi ljudi. ... Samo sam želio sliku na kojoj su u istom kadru i pripadnici paravojnih jedinica i tijela ljudi koji su ležali umirući, a [zbog toga] sam morao izaći na sred ulice. ... Podigao sam svoj fotoaparat, a s lijeve strane je došao jedan mladić koji je sada DJ u Beogradu, sa sunčanim naočalama i cigarom u ruci, te je zamahnuo čizmom i ja sam napravio par slika...'', rekao je Haviv, koji je jedno vrijeme živio u strahu jer je na fotografijama imao dokaze protiv Arkana i njegovih ljudi. Čak je i Arkan kada je saznao za fotografiju, obećao je da će se napiti Havivove krvi.
Njegove ratne slike s Balkana su korištene kao dokaz na suđenjima Slobodanu Miloševiću i Radovanu Karadžiću, piše u tekstu Mediacentra. Nikada nije mogao predvidjeti kako će slika nonšalantnog, brutalnog udarca nogom pokrenuti jednu naciju.
''Bosanci su usvojili tu sliku kao poziv na oružje'',rekao je Haviv autoru teksta.
''Vidio sam postere sa tom slikom u Libiji, Saudijskoj Arabiji, Turskoj i na drugim mjestima, a na njima piše 'Dođite da se borite za svoju bosansku braću'. Jednog dana sam upalio televizor i vidio protest protiv rata u BiH... stotine žena u crnim maramama kako nose tu fotografiju. ... Umjetnici su pravili vlastita tumačenja te slike, poznati crtači stripova su pravili stripove o njoj'', rekao je fotograf ali i upozorio na stanje u BiH.
''Bosna je zemlja koja još uvijek pati od PTSP-a ... ako malo zagrebete, u ratu ste. Čak i za ljude rođene nakon rata – zbog priča. A to je jedan od problema u toj regiji, gdje se svi hrane usmenim povijestima'', rekao je Haviv.
I osnivačica Fonda za humanitarno pravo Natašu Kandić, koja se dugo bavi istraživanjem ratnih zločina u Bijeljini, je potvrdila da je tužiteljstvo u Srbiji pokrenulo istražne radnje protiv pripadnika Arkanove garde, ali, kako kaže, na osnovu kaznene prijave koju je podnijela obitelj Ajše Šabanović, žene koja je žrtva zločina na fotografiji Rona Haviva.
Noga nad mrtvom ženom
Naime, fotografija poznatog ratnog fotoreportera napravljena je 1. travnja 1992. godine u Bijeljini, na kojoj se vidi vojnik zloglasne Srpske dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana kako nogom udara mrtvo tijelo starije žene na ulici.
''Kćerka Ajše Šabanović podnijela je kaznenu prijavu nadležnom tužitelju Milanu Petroviću. Nije, dakle, ovo tužiteljstvo ništa samo iniciralo. Zapravo, ovaj predmet trebao im je biti prioritet. Ovo nije samo pitanje kaznene odgovornosti nego je ovo etičko pitanje. Noga nad mrtvom ženom, tijela ostavljena dva dana na ulici... To je strašno poniženje za ovu obitelj'', kazala je Kandić za Dnevni avaz.
Istaknula je kako je bilo očekivano da se ovaj predmet okonča prije deset godina, pogotovo jer se fotografija koja je obišla cijeli svijet nalazila i na nekoliko izložbi usred Beograda.
Fotografije koje su obišle svijet
''Ja sam kćerku Ajše Šabanović upoznala prije petnaestak godina. Ona se tada jako plašila da bilo što pokrene. Međutim, prošlo je vrijeme. Ona se danas osjeća sigurnije, ne živi na ovim prostorima, te je podnijela kaznenu prijavu. Sada, ako je Vukčević već rekao da su započeli istragu, onda se to mora završiti. Jeste kasno i neprimjereno, ali obitelji je važno da se ovo rasvijetli, da ta fotografija dobije sadržaj'', rekla je je Kandić.
Avaz navodi kako su pripadnici Arkanove Srpske dobrovoljačke garde, ''Beli orlovi'' i druge paravojne formacije u Bijeljini samo u prva četiri dana u travnju 1992., kada je i nastala Havivova fotografija, ubili najmanje 100 civila. Dva desetljeća kasnije, navodi Avaz, još nitko nije odgovarao za zločine u gradu iz kojeg je protjerano oko 10.000 Bošnjaka.
Inače, Haviv je autor brojnih ratnih fotografija iz BiH i Hrvatske koje su obišle svijet. Među njima najpoznatija je, uz fotografiju vojnika koji udara mrtvo tijelo žene, i ona Arkana s mladunčem tigra.Protiv Arkana je 1999. godine u Haagu podignuta optužnica za ratne zločine, ali je dosje zatvoren nakon što je on ubijen 15. siječnja 2000. u Beogradu.
Arkan i tigar
U jednom od intervjua je govorio o susretu s Arkanom i stravičnim prizorima koje je zabilježio. Haviv je u to vrijeme radio s jednom fotoreporterkom, Alexandrom Boulat, navodi se u priči o ovom fotografu na portalu sarajevskog Mediacentra.
''Alex je bila prelijepa i veoma šarmantna i pitali smo [Arkana] možemo li napraviti njegov portret'', prisjeća se on. ''Rekao je svojim ljudima da stave maske, popeli su se na tenk, on je stao ispred tenka i netko mu je dodao živo [mladunče] tigra, te smo mi napravili tu sliku''.
''Arkan je tu sliku obožavao'', prisjetio se Haviv, kome je ona omogućila pristup Tigrovima. Haviv je sljedeći put sreo Arkana u Bijeljini gdje ga je podsjetio da je on napravio onu sliku s tigrom.
''Zatražio sam njegovu dozvolu da idem s njim i njegovom jedinicom dok, prema njegovim riječima, čiste grad od muslimanskih fundamentalista'', svjedoči Hahiv i dodaje kako je Arkan pristao i ta će odluka imati dubokosežne posljedice i za njega i za Haviva.
Tekst opisuje i kako je nastala fotografija, koja bi mogla dobiti sudski epilog.
Bosna i PTSP
''Shvatio sam, iako sam imao nekoliko slika žrtava, da mi je potreban čvrst dokaz da su to uradili ovi ljudi. ... Samo sam želio sliku na kojoj su u istom kadru i pripadnici paravojnih jedinica i tijela ljudi koji su ležali umirući, a [zbog toga] sam morao izaći na sred ulice. ... Podigao sam svoj fotoaparat, a s lijeve strane je došao jedan mladić koji je sada DJ u Beogradu, sa sunčanim naočalama i cigarom u ruci, te je zamahnuo čizmom i ja sam napravio par slika...'', rekao je Haviv, koji je jedno vrijeme živio u strahu jer je na fotografijama imao dokaze protiv Arkana i njegovih ljudi. Čak je i Arkan kada je saznao za fotografiju, obećao je da će se napiti Havivove krvi.
Njegove ratne slike s Balkana su korištene kao dokaz na suđenjima Slobodanu Miloševiću i Radovanu Karadžiću, piše u tekstu Mediacentra. Nikada nije mogao predvidjeti kako će slika nonšalantnog, brutalnog udarca nogom pokrenuti jednu naciju.
''Bosanci su usvojili tu sliku kao poziv na oružje'',rekao je Haviv autoru teksta.
''Vidio sam postere sa tom slikom u Libiji, Saudijskoj Arabiji, Turskoj i na drugim mjestima, a na njima piše 'Dođite da se borite za svoju bosansku braću'. Jednog dana sam upalio televizor i vidio protest protiv rata u BiH... stotine žena u crnim maramama kako nose tu fotografiju. ... Umjetnici su pravili vlastita tumačenja te slike, poznati crtači stripova su pravili stripove o njoj'', rekao je fotograf ali i upozorio na stanje u BiH.
''Bosna je zemlja koja još uvijek pati od PTSP-a ... ako malo zagrebete, u ratu ste. Čak i za ljude rođene nakon rata – zbog priča. A to je jedan od problema u toj regiji, gdje se svi hrane usmenim povijestima'', rekao je Haviv.
